jačanje imuniteta kod djece prirodnim putem – 4 najbolja načina!

Kad su moji klinci bili mali i tek kretali u kolektiv, dolaskom jeseni me polako počela hvatati panika od svih mogućih scenarija: kašalj, začepljen nos, bronhitis, upale grla ili uha te ostale zimske radosti. Uzalud. Moja su djeca uvijek zdrava. Mogu doslovno na prste jedne ruke izbrojati koliko su puta imali običnu virozu. Redovito pohađaju vrtić odnosno školu. Nikada nisu popili antibiotik niti ijedan drugi lijek.
U čemu je štos? Pored tolikih upita po grupama društvenih mreža o čarobnim napitcima, spasonosnim melemima i receptima, shvatila sam da ih odgajam nekom vlastitom logikom kako djetetov organizam funkcionira.

1. Prvo i temeljno, PREHRANA. Ali doslovno od samog rođenja.

Dojenje, ako je moguće, najbolja je hrana za novorođenče, bez premca. Sastav majčinog mlijeka nikada neće biti moguće industrijski proizvesti jer je ono živa tvar koja se doslovno iz dana u dan mijenja prilagođavajući se djetetovim potrebama. Jeste li znali da kada beba oboli, putem svoje sline preko majčinih bradavica signalizira mozgu majke da njezino tijelo krene proizvoditi antitijela u mlijeku koja joj pomažu u borbi protiv te bolesti? Dohrana treba biti raznolika. Ta se tvrdnja stalno provlači, no što ona uistinu znači? Pa znači da treba sadržavati voće i povrće, meso i ribu, masnoće, žitarice i mahunarke. Na taj način djetetu osiguravate dovoljan unos vitamina i minerala. “Ali moj neće jesti to i to…on jede samo čokolino i namaz…” U odgoju djece jedna od najbitnijih stvari je dosljednost. Ako od samih početaka dohrane krenete s nutritivno bogatim namirnicama i “pravom hranom” nema šanse da vam dijete barem tri puta tjedno ne pojede jabuku, karfiol ili musaku od povrća i mesa. Za starije vrijedi upornost. Ako tri dana nema kifle i paštete, četvrti će dan pojesti tvoju domaću juhu i pečeni krumpir. Juhe su top! Pileće ili goveđe, bitno da su barem dva, tri puta tjedno na meniju. Iskuhajte juneće cjevaste kosti, ubacite malo povrća. Srž koja se raskuha bogata je kolagenom i mineralima, značajnima za kosti i crijeva. Hrana najbogatija vitaminima B skupine i željezom su svakako jetrica. Pileća možete skuhati s juhom pa ih kasnije s bijelim pilećim mesom smiksati u paštetu. Možete ih dodati mljevenom mesu i napraviti bolonjez ili mesne okruglice. Meso iz domaćih mesnica neophodan je izvor proteina. Cikla i proso izvrsni su za podizanje razine željeza u krvi. Agrumi, acerola, camu camu prah, šipak, cjeloviti su oblici vitamina C i superiorniji u odnosu na sintetske oblike. Masnoće su izvor kalorija ali i glavni resurs za proizvodnju hormona. Maslinovo i kokosovo ulje, suncokretovo nerafinirano ulje, avokado, te maslac kao izvor vitamina A, D, K2 i E, bakra cinka i kroma. Sadrži lecitin i DHA potrebne za razvoj i funkciju mozga.

2. MLIJEKO. Je li uistinu potrebno? I kakvo?

Nakon završetka faze dojenčeta, pretpostavka da je ono potrebno za razvoj zdravih i jakih kostiju u biti je uspješna marketinška propaganda. Pasterizirano mlijeko kao takvo uopće nema nutritivnu vrijednost. Pasterizacija, kao prvo, mijenja strukturu mliječnih proteina čineći ih mnogo teže probavljivima. Svi korisni enzimi i probiotici bivaju uništeni, kao i vitamini i minerali. A s obzirom da se masnoća odvaja, eventualni ostatak se ne može učinkovito iskoristiti. Stoga i kalcij koji se inače nalazi u sirovom mlijeku proces pasterizacije čini beskorisnim. U SAD-u je konzumacija kravljeg mlijeka prema doktorima funkcionalne medicine vodeći uzročnik ponavljajućih infekcija uha. Također kao jaki alergen uzrokuje dermatitis, dijareju, bronhitis i sinusitis, nadutost, manjak željeza i anemiju te mnoge kožne probleme.
Sirovo kravlje mlijeko (nepasterizirano, nehomogenizirano) s druge strane, odličan je izvor ne samo kalcija već i velikog broja vitamina, enzima i korisnih bakterija kao npr. lactobacillus acidophilus. Jogurt i kefir uz “dobre bakterije” sadrže mnogo više kalcija od mlijeka i lakše su probavljivi. Mnoge su studije pokazale da zapravo ne postoji veza između unosa kalcija i rizika slabih kostiju i mogućih lomova. Dr. Robert Thompson u svojoj je knjizi “The Calcium Lie” opisao kako se kosti sastoje od više vrsta različitih minerala. Jedan od najboljih izvora minerala u tragovima koji su vitalni za razvoj kostiju jest nerafinirala sol. Morska ili himalajska. Zatim sezam, zeleno lisnato povrće, prije svega kelj i raštika, grah, bademi, srdele te luk. To su sve namirnice bogate kalcijem koji će se apsorbirati i imati stvarnog učinka u organizmu.

3. KRETANJE. Djeci prirodno i neophodno gotovo kao disanje i hranjenje.

Stvoreni su da trče, skaču, voze bicikle, penju se na drveće i tobogane, igraju lovice. Znate onu “nema lošeg vremena, samo ima neadekvatne odjeće”? Po kiši u gumenjake, a na snijeg u buce i skafander. Šetnja za lijepog sunčanog dana doprinosi dovoljnom unosu d vitamina. Upravo je sunce njegov glavni i najbolji prirodni izvor.

4. DODACI PREHRANI. Nema čarobnog sirupa. Ni kapsula.

Ali ima nekoliko stvari koje nisu za dječji organizam agresivne, a mogu pridonijeti podizanju imuniteta. Već spomenuti vitamin C u prirodnom obliku kroz voće, zatim brusnica kao pomoć kod urinarnih infekcija, eterična ulja (npr. raventsara dermalno za viruse, origano oralno za jače upale, eukaliptus radiata kao aromaterapija) te ulje jetre bakalara kao izvrstan izvor vitamina A i D. Vitamin A je ključan za razvoj kosti, vid, zube, proizvodnju hormona i metabolizam minerala. Bitno je kao i u svemu inače u životu, pronaći balans. Ako primjetite da djetetu smeta mlijeko, da noću teže diše, ima lošu probavu, da mu se konstantno vraćaju dermatitisi, probajte ga barem na kratko ukinuti. Ako ima loše zube smanjite unos slatkiša, a povećajte unos zdravih masnoća. Šećer sam po sebi hrani viruse i bakterije i tako produžuje bolest i oporavak. Dok traje bolest ne silite dijete da jede, dovoljno je da unosi tekućinu. Tijelo se bori i nije u stanju još i probavljati meso i tjesteninu. Radije ga ostavite na miru da proba samo izregulirati tjelesnu temperaturu i povratiti snagu.

Zdrava prehrana, po meni je to normalna prehrana, temelj je izgradnje imuniteta. Posljedice konzervi, pesticida, radijacije i bakterija ne vide se odmah…danas hodaju mlade žene s bolesnom štitnjačom, policističnim jajnicima, pate od nesanice i viškom kilograma koje nikako ne mogu skinuti. Ono si što jedeš. Jedite pametno i mislite dugoročno za svoju djecu.

Izvori:
Dr. R. Thompson: The Calcium lie
S. Fallon Morell i T. Cowan: Velika knjiga o prehrani i njezi djece
Dr. J. Mercola
Anthony William: Medical Medium
Anthony William: Life changing foods

Mama troje malih avanturista i supruga kineziologa i trenera. Po struci pravnica. Velika zaljubljenica u fitness i sport. Kuha i stvara recepte bez glutena. Djecu uči i odgaja da budu zdrava, sretna i samostalna. Vjeruje u pozitivan način razmišljanja i svako se jutro budi zahvalna za sve ono što ima…i što će tek doći.