Carski rez danas je jedan od najizvođenijih operacijskih zahvata na ženama, a travanj je mjesec u kojem podižemo svijest o carskom rezu. U suradnji s Centrom za reproduktivno mentalno zdravlje donosimo tekst posvećen svim mamama koje su rodile na carski rez.
Dorotea Kovačić, univ. bacc. psych. i Petra Mateša, univ. bacc. psych. donose vam par zanimljivosti o carskom rezu i što sve nalazi u podlozi teškoća koje mogu doživjeti žene nakon carskog reza.
Carski rez danas je jedan od najizvođenijih operacijskih zahvata na ženama, a evo par zanimljivosti o njemu.
- Jeste li znali da je naziv Carski rez prvi upotrijebio francuski kirurg Jacques Guillimeau krajem 16. stoljeća? U to vrijeme zahvat se izvodio samo u slučajevima kao zadnja opcija za spas i dobrobit djeteta.
- Do polovice 19. stoljeća smatrao se kontroverznim zahvatom te ga mnoge vjere nisu dopuštale, a tek se pojavom anestezije i razvojem naprednih kirurških metoda počeo učestalije izvoditi.
- Najčešće se rez izvodi poprečno jer je takav rez paralelan s mišićnim vlaknima što omogućava brži oporavak i zacjeljivanje rane.
U Hrvatskoj je zakonski ograničeno izvođenje carskog reza na zahtjev majke. Međutim, u svijetu žene imaju mogućnost za carski rez na zahtjev, a neki od najčešćih razloga su:
- prethodno loše iskustvo porođaja
- strah od vaginalnog porođaja
- veća percepcija kontrole i sigurnost samog porođaja
Ono što znanost, a i liječnici kažu jest da bi ipak bilo bolje i sigurnije da se carski rez izvodi samo ako postoji medicinski razlog. Većina trudnica priprema se za vaginalni porođaj. Međutim, svaki četvrti porođaj u Hrvatskoj završi carskim rezom i to za majke nosi jedan sasvim novi niz emocija s kojima se odjednom susreću!
Što se nalazi u podlozi teškoća koje mogu doživjeti žene nakon carskog reza?
- Osjećaj gubitka – idealiziranog porođaja o kojem se maštalo tijekom trudnoće, neprisutnost prilikom porođaja.
- Prekinut odnos – s djetetom zbog iskustva opće anestezije i nesvjesnosti prilikom porođaja.
- Izmjena identiteta – promjena slike o sebi. Osjećaji neuspjeha, sumnja u sebe i normalnost svoga tijela.
- Strah od smrtnosti – strah za vlastiti život i život djeteta.
- Negativna percepcija tijela – promjena izgleda tijela i negativna percepcija ožiljka od operacije.
- Ljutnja na zdravstvene djelatnike – koja može nastati zbog stavova da je carski rez bio nepotreban, zbog nedostatka uključivanja u donošenje odluka ili manjka podrške zdravstvenih djelatnika.
Važno je naglasiti da navedene teškoće ne doživljavaju sve žene koje su imale carski rez jer je svako iskustvo porođaja jedinstveno i individualno. Iako je rođenje djeteta jedno od najljepših promjena u životu, za neke majke može biti stresno ili traumatsko iskustvo, a posebno u slučajevima hitnog carskog reza.
Ako se osjećate obeshrabreno i tužno osvijestite si:
- Da i pozitivni životni događaji mogu biti stresni!
- Uzmite si vremena da se prilagodite na promjene u svom životu.
- Potražite podršku u svojoj okolini – razgovarajte sa svojim partnerom i obitelji o tome kako se osjećate.
- Potražite stručnu pomoć.
Mame, nekima možda porođaj neće proći ili nije prošao kako su planirale, ali sjetite se da svi u toj rađaonici imate isti zajednički cilj, a to je donijeti na svijet NOVI ŽIVOT. I zato, neovisno o tome kako ste rodile, koliko ste se oporavljale ili na koji način ste svoje dijete hranile, sve ste jednako važne, vrijedne i nezamjenjive MAJKE.
Doc. dr. sc. Sandra Nakić Radoš, spec. clin. psych. u nastavku donosi korisne savjete za oporavak od carskog reza.
Mame carice ne zovu se ovako bezveze. One su prošle uistinu izazovno iskustvo.
Neke planirano, a neke neplanski hitno – one su pak iskusile ono najteže od oba porođaja – dugotrajne iscrpljujuće trudove, strah za bebu i sebe, te oporavak od operacije! Stoga se s pravom zovu MAME CARICE!
Tjelesni oporavak
Nakon carskog reza potreban je duži tjelesni oporavak nego nakon vaginalnog porođaja. Svaki dan će biti osjetno lakši i podsjećaj se na to. Idi dan po dan s mišlju ‘Izdrži ovaj dan, sutra će biti lakše!’
Prihvati pomoć
Prihvati da ne možeš i ne moraš sve sama! Organiziraj pomoć bližnjih, prihvati njihovu pomoć, a ako je i ne nude (najčešće je to jer ne znaju kako pomoći!), onda ti njih zamoli za konkretan zadatak.
Otpusti neugodne emocije
Mori te krivnja jer ‘nisi zapravo rodila’ kako neki (krivo!!) kažu. Pripremala si se za vaginalni porođaj, a stvarnost je ukrala taj trenutak i donijela nešto drugo. Prihvati da ne možeš promijeniti okolnosti, ali možeš promijeniti kako ćeš ti gledati na njih!
Bonding s bebom
Maštala si o tom prvom trenutku s bebom koji se možda izgubio negdje u omaglici anestezije u operacijskoj sali. No, ne brini! Povezivanje je proces, a ne trenutak! Ništa nije izgubljeno i tek počinje. Ti i tvoja beba imate sve vrijeme pred sobom za maženje i upoznavanje!
Dojenje
Nakon carskog reza, treba nešto više vremena da se potakne stvaranje mlijeka. Mazi se s bebom, stavljaj je na dojku i hormoni će odraditi svoje! No, iako se majčinom mlijeku uvijek daje prednost, ako imaš teškoća, zapamti – dojenje ne određuje tvoju vrijednost kao majke!
Veći izazovi – veći rast
Sjeti se da veće teškoće, stres i izazovi nose sa sobom veću potrebu za prilagodbom i veću promjenu. Isto tako, te promjene nose i priliku za veći posttraumatski rast. To je prilika za novo razumijevanje smisla života i prepoznavanja onoga što i tko ti je bitan u životu!
Centar za reproduktivno mentalno zdravlje osnovan je u cilju zaštite i unaprjeđenja zdravlja žena i njihovih partnera te roditelja i budućih roditelja. Neki od ciljeva CRMZ-a su poboljšanje zdravstvenih aspekata života žena u svim razdobljima reproduktivne dobi, provedba psihološke pripreme za porođaj i promicanje odgovornog roditeljstva, savjetovanje žena o psihološkim aspektima ginekoloških teškoća te provođenje istraživanja o potrebama žena, trudnica, budućih i mladih roditelja.
