Dohrana, riječ na koju rijetko koja mama ostane ravnodušna.
Na cijeli spektar uloga koje imamo kao majke, dohrana često dođe kao još jedna velika odgovornost koja izaziva puno stresa; što zbog naših očekivanja, zbog oprečnih informacija, zbog stalne promjene preporuka… A možda i zbog pritiska s društvenih mreža? Možda i vlastitog odnosa prema hrani kojeg vučemo iz djetinjstva?
Dobra vijest je da sva nova saznanja u posljednjih godina govore u prilog tome da mi kao roditelji nosimo samo djelić odgovornosti u tom procesu. Na nama je osigurati osnovne uvjete, ponuditi nutritivno bogat obrok i dalje se skloniti u ulogu pasivnog promatrača i uživati u pogledu. I neredu. Zar to nije oslobađajuće?
BLW (Baby-led weaning) ili beba vođa dohrane, naziv je za metodu tijekom koje od početka dohrane djetetu nudimo komadiće primjerene za njegov rast i razvoj. No, prije svega, ovo je filozofija hranjenja koja nam je donijela nužne promjene u odnosu prema hranjenju djeteta. Filozofija koja stavlja naglasak na to koliko je bitno da je dijete u ulozi subjekta, a ne objekta i koliko mu je bitno prepustiti odluku hoće li jesti, što će pojesti i koliko će pojesti. Ovakav pristup bi trebalo prigrliti bez obzira na metodu hranjenja, jer beba bi trebala biti vođa svake dohrane neovisno hranimo li ju komadićima hrane ili kašicama.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
O periodu dohrane se sve više priča i piše, a toliko nam je bitan iz nekoliko razloga:
Utjecaj na cjeloživotno zdravlje – nutritivni status našeg djeteta tj. to kako je dijete uhranjeno prve tri godine života (uključujući i period u majčinom trbuhu) igra veliku ulogu na njegov rast, razvoj i kognitivni doseg te na mogućnost razvoja određenih bolesti.
Utjecaj na odnos prema hrani i hranjenju – to kakav stav sami imamo i kakav zauzimamo tijekom dohrane naše bebe te kako raspoređujemo odgovornost tijekom tog procesa, znatno utječe na to kakav će odnos prema hrani i hranjenju razviti naša beba.
Utjecaj na razvoj preferencija i averzija – bebe su u ovom periodu veoma otvorene prema istraživanju i isprobavanju novih namirnica, tekstura, mirisa, okusa i boja i na nama je da to u potpunosti iskoristimo. Puno roditelja osjeća veliki otpor prema nuđenju komadića na samom početku dohrane i tada to nema smisla forsirati, ali ono što je svakako preporuka je početi nuditi komadiće što prije, a najkasnije do 9. mjeseca života. Na taj način znatno smanjujemo mogućnost pojave raznih averzija na hranu i pretjerane izbirljivosti.
Utjecaj na razvoj alergija – najnovija istraživanja govore koliko je bitno odmah od 6. mj. početi uvoditi visoko alergene namirnice te ih većinu uvesti do 11. mjeseca života, s obzirom na to da ovakva praksa znatno smanjuje mogućnost pojave alergija kod djece.
Iz svega toga, možemo zaključiti da nam je dohrana izuzetno bitan period, ali on bi prije svega trebao biti pozitivno iskustvo i za mamu i za bebu.
Svakoj bih mami prvo savjetovala da u cijelom procesu bude nježna i prema sebi i prema bebi. Da krene polako i da svom djetetu vrijeme i priliku za učenje, da smanji očekivanja, pokuša preusmjeriti fokus s količine pojedene hrane na njenu kvalitetu i nutritivnu gustoću, na pristup tijekom hranjenja i na raznolikost okusa, mirisa i tekstura kojima će izložiti bebu.
Na kraju, dohrana može biti predivan period u kojem smo dobili priliku za stvaranje novih navika. Dopustite da vas obogati novim namirnicama, načinom pripremanja hrane i načinom razmišljanja te da vam uvede u život neke bolje navike od kojih će profitirati cijela vaša obitelj.
Ana Jelekovac Jurkin, Mag. nutricionizma i certificirani savjetnik za dohranu beba
Foto: pexels.com
