Dolaskom hladnijeg dijela godine ulazimo u začarani krug učestalih upala dišnih puteva pogotovo kod djece vrtićke dobi. Curenje nosa, kašalj i kihanje najčešći su simptomi koji neprestano kruže vrtićkom skupinom tijekom jeseni i zime. Prvo pitanje koje si roditelj postavlja je ostaviti dijete kod kuće ili ne, jesu li simptomi znak virusne ili bakterijske upale, radi li se o običnoj prehladi ili nečem ozbiljnijem što bi zahtijevalo pregled pedijatra i liječenje.

Upale dišnog sustava najčešće su bolesti dišnog sustava u djece. U većini slučajeve uzrokovane su virusom. Najčešće su bezazlene i prolaze same od sebe bez potrebe za liječenjem. Mogu biti uzrokovane i bakterijama, u tom slučaju zahtijevaju antibiotsko liječenje.

Virusne i bakterijske upale se razlikuju po karakterističnim simptomima i vremenskoj pojavi istih.

Virusne upale se obično razvijaju polako i postepeno. Najčešći simptomi su hunjavica, kašalj, promuklost i često blago povišena tjelesna temperatura.

Bakterijske upale započinju naglo sa izraženijim simptomima, tjelesna temperatura obično je visoka, a bolovi u grlu jači, često s gnojnim naslagama.

Virusne i bakterijske upale praćene su općim simptomima kao što su bolovi u tijelu, umor i malaksalost. Kod bakterijskih upala opći simptomi su izraženiji.

Danas, u doba pandemije virusa SARS-CoV-2, na virusne upale se više ne gleda tako bezazleno pa sumnja na infekciju uzrokovanu virusom SARS-CoV-2 zahtijeva izolaciju i testiranje kako bi se spriječilo širenje bolesti.

Virusi i bakterije u kolektivu se vrlo lako prenose, pogotovo u jesen i zimu kada više boravimo u zatvorenim, grijanim prostorima.

Virusne i bakterijske infekcije prenose se direktnim kontaktom, najčešće rukama te kapljično. Kako bi smanjili mogućnost prijenosa infekcije u tim uvjetima ključno je nekoliko stvari.

Higijena ruku tj. redovito pranje ruku i površina smanjuje mogućnost infekcije. Naravno kod mlađe djece često je nemoguće odražavati higijenu ruku u kolektivu.

Zatvoreni, grijani prostori i suhi zrak pospješuju prijenos bolesti. Sluznica dišnog sustava ima svoje obrambene mehanizme kojima se brani od mikroorganizama. Da bi obrambena funkcija sluznice bila učinkovita sluznica mora bit vlažna. Suhi i topli zrak isušuje naše sluznice i čini ih manje otpornima na mikroorganizme. Upravo iz tog razloga je bitno da je sluznica dišnog sustava dobro prokrvljena i vlažna te je stoga boravak na svježem zraku ključan. Bez obzira na vremenske uvjete boravak na svježem zraku uvijek je bolji od zatvorenog prostora, svježi zrak čini sluznicu otpornijom te se smanjuje mogućnost infekcije.

Virusne upale dišnih puteva, iako najčešće bezazlene, stvaraju pogodne preduvjete za razvoj naknadnih bakterijskih infekcija.

Temelj borbe protiv svake bolesti je prevencija. Tjelesna aktivnost, boravak na svježem zraku, izbjegavanje zatvorenih, grijanih prostora, redovito provjetravanje uvelike će pomoći sprječavanju zaraznih bolesti dišnih puteva.

Najučinkovitija prevencija ipak je imunizacija tj. cijepljenje. Kalendarom obaveznog cijepljenja obuhvaćen je niz bolesti, virusnih ili bakterijskih. Nekih od tih bolesti, zahvaljujući isključivo cijepljenju, danas više nema. Neke bolesti se još uvijek javljaju, ali u puno manjem opsegu ili u puno blažem obliku.

Bakterija Streptococcus pneumoniea čest je uzročnik bolesti pogotovo kod djece. Pneumokok se smatra najčešćim uzročnikom upale pluća, važan je uzročnik meningitisa, sepse, upale srednjeg uha i sinusa. Smatra se da jedna trećina djece u prve dvije godine života preboli pneumokoknu upalu uha. Od 2019. godine cjepivo protiv pneumokoka uvedeno je u obavezni Kalendar cijepljenja. Pneumokok živi u sluznici nosa te ne mora uvijek izazvati bolest. Često su roditelji zbunjeni kada se kod cijepljene djece iz nosa izolira pneumokok. Međutim, nisu svi sojevi pneumokoka jednako opasni. Cjepivo štiti od invazivnih sojeva pneumokoka koji uzrokuju najteže oblike bolesti kao što su teške upale pluća, gnojni meningitis i sepsa koji ujedno brzo razvijaju otpornost na antibiotike što otežava liječenje tih bolesti. Upravo iz tog razloga cijepljenje ima ključnu ulogu u prevenciji.

U jeku pandemije i cijepljenja protiv Covid-19 bolesti nemojmo zaboraviti na redovito cijepljenje protiv drugih bolesti prema važećem Kalendaru cijepljenja.

Adriana Juriša, dr.med. specijalist školske medicine

pneumokokne bolesti kod djece – kako ih liječiti i spriječiti? (supermame.hr)