Savjeti za roditelje prvašića iz perspektive jedne mame i učiteljice
Posjetite školu i njeno dvorište
Prije prvog dana nastave, prošetajte nekoliko puta do škole u društvu članova obitelji ili malih prijatelja iz kvarta. Loptajte se na školskom igralištu, proučite zgradu sa svih strana, potražite ima li kakvih sličnosti s vašom kućom/zgradom, prebrojite prozore, ulaze, igrajte igre pogađanja npr. „Što se gdje nalazi?“ Na taj način prvašić će imati pozitivne podsjetnike na školu, a školska zgrada u prvim danima činit će se manje nepoznata i zastrašujuća. Vrlo brzo dijete će samo otkriti kuda vode školski hodnici, gdje su učionice, wc, dvorana pa ćete moći usporediti pretpostavke iz igre sa stvarnim rasporedom u školi.
Razgovarajte o početku školske godine
Nije neki originalni savjet, ali ponekad previdimo važnost razgovora. Istražite njihova očekivanja o prvim danima nastave; djeca školu zamišljaju na različite načine pa ih pitajte čemu se nadaju, što žele naučiti, plaši li ih nešto vezano za školu. Neka djeca strepe od upoznavanja drugih učenika, odvojenosti od obitelji, ozljede bez roditelja u blizini, boje se kako neće biti dovoljno „pametna“, neće znati točan odgovor, itd. U prvim danima nastave nema učenja ni ispitivanja, najvažnije je uspostaviti odnos s učiteljima i ostalom djecom te prihvatiti svoje svakodnevne obveze. S roditeljske strane, najvažnije je pružiti podršku djetetu i pomoći mu u stjecanju samostalnosti, odgovornosti i novih navika učenja (da, odnosi se i na djecu u produženom boravku koja napišu domaći rad u školi).
Izbjegnite preopterećenje izvanškolskim obvezama
Široka lepeza sportova, stranih jezika i raznoraznih drugih aktivnosti koje se nude djeci od najranije vrtićke dobi, kretanjem u prvi razred može postati dvosjekli mač. Ponekad se u bogatom izboru teško odlučiti za samo jedan sport ili jezik, međutim, s prvašima moramo biti posebno oprezni u krojenju tjednih rasporeda. Dijete bi se dolaskom iz škole kući prvo trebalo rasteretiti, osjećati sigurno i imati mogućnost samo biti dijete – igrati se i opustiti u domu sa svojom obitelji. U protivnom, prvašić bi školu mogao početi doživljavati kao smetnju za igru ili sport kojim se bavi te tako stvoriti odbojnost i otpor prema školi.
Obavite zajedno kupnju školskog pribora
Iako ne želimo stavljati naglasak na materijalno, biranje torbe, pernice i prvih bilježnica ostaje lijepa uspomena u spomenaru djetinjstva. Otvaranje pakiranja sa šarenim školskim priborom, stavljanje zaštitnih omota na korice bilježnica i knjiga, pisanje imena na šarene naljepnice… Sve to može biti pozitivno iskustvo koje potiče uzbuđenje i iščekivanje početka nastave.
Podijelite s djetetom svoje iskustvo
Čak i ako nije bio sjajan, ispričajte djetetu o svom prvom danu u školi. Idealizirana slika roditelja i očekivanje savršene učiteljice, djece ili učionice neće im pomoći u nošenju s tremom i uzbuđenjem. Spoznaja da se netko popiškio u gaće ili plakao na rastanku od roditelja, djetetu daje do znanja kako u životu ponekad imamo i neugodne situacije zbog kojih ne odustajemo, osobito ako se radi o nečem važnom kao školovanje. Vi im možete pomoći smanjenjem pritiska u manje važnim koracima pripreme za školu – večer prije složite zajedno odjeću, obuću, torbu, dogovorite se oko frizure i poštujte njihovu želju ako vam, u jutru prepunom uzbuđenja, nisu voljni dugo pozirati za fotografiranje.
Ne govorite ispred njih protiv školskog sustava i učitelja
Mi kao odrasli svjesni smo nedostataka ljudi i sustava koji funkcioniraju više ili manje uspješno. Međutim, prvašić se time ne treba zamarati. Kretanje u školu puno je teže ako dijete sluša predrasude o „ovakvoj ili onakvoj učiteljici“, „školi u kojoj ništa ne valja“, „prekrcanim razredima“, „polupraznoj školskoj knjižnici“ i sl. Ako se dijete osjeća sigurno i ugodno u svom razredu, nepotrebno je opterećivati ga detaljima koje mi kao odrasli primjećujemo, a ne utječu bitno na kvalitetu procesa učenja, odgoja ili socijalizacije.
Naspavani prvašići su sretni prvašići
Školska djeca trebaju između devet i jedanaest sati sna. Na kraju ljeta dok su dani još dugi, a budući prvaši bez obveza, djeca teže zaspu u preporučeno vrijeme. Međutim, školsku rutinu trebali bi pokušati uspostaviti i prije prvog tjedna nastave. Naspavano dijete puno će se lakše uhvatiti u koštac s izazovima novih obveza i odnosa. Također će imati bolju koncentraciju i lakše pratiti samu nastavu. Pripazite na korištenje ekrana prije spavanja, najbolje bi bilo da dan završe uz knjigu ili tihu glazbu, a ne uz igrice ili video sadržaje na pametnom telefonu.
Čitajte priče o polasku u školu
Kretanje u školu izvrsno je vrijeme za stvaranje ili obnavljanje ljubavi prema knjigama i čitanju. Dajte im dobru priču u ruke i povedite ih u svjetove skrivene među koricama knjiga. Kroz priče djeca kušaju ono što sami nemaju priliku iskusiti u stvarnosti, postaju elokventniji, razvijaju maštu, strpljenje i upornost prevaljujući njima manje zanimljive dijelove radnje. Isto tako se uče empatiji slušajući o drugim ljudima, njihovim poteškoćama i radostima.
Priče vezane za školu najčešće imaju likove školaraca s kojima se prvaši lako poistovjete. Kada vide kako se djeca iz priče, više ili manje uspješno, nose s izazovima novog poglavlja života, prvašići mogu osjetiti ohrabrenje i povećati svoje samopouzdanje. Prepoznavajući strepnje, strahove ili frustracije glavnih likova, djeca pronalaze poveznicu s onim što ih i same muči. Ako priče nemate kući, posudite ih iz knjižnice. Čitajte ih zajedno, a kasnije popričajte o radnji, emocijama, reakcijama likova. Kako bi se oni osjećali u toj situaciji? Što misle da je lik ispravno napravio? Je li u nečem pogriješio? Takve priče spontano potiču razgovor i imate zgodnu priliku na temelju pročitanog ponuditi savjete o polasku u školu.
Pratite nas na društvenim mrežama jer uskoro darujemo dvije priče u stihu „Ja sam zmaj!“ autorice Dore Mihanović o dječaku koji ne želi ujutro ustati iz toplog kreveta i krenuti u novi školski dan. Što mu se događa i pretvara li se zaista u zmaja, saznajte u priči idealnoj za vaše predškolce i prvaše.
Do tada poslušajte na poveznici audio-verziju priče u izvedbi Sanje Grgine, legendarne glumice Kazališta lutaka Zadar.
Foto: pexels.com
kako vaša djeca reagiraju na spomen škole i što nam to govori? – SUPERMAME
O autorici: Dora Mihanović rođena je u Splitu gdje je odrasla i stekla diplomu učiteljice razredne nastave. Danas živi u Zadru sa suprugom i djecom. Uz rad u školi održava radionice i književne susrete. Na natječaju Zelena MetaFORA 2023. osvojila je prvo mjesto s pričom „Lju(d)ska i Ljud“. 2021. godine objavila je slikovnicu u rimi „Ja sam zmaj!“, a nekoliko novih priča za djecu trenutno je u pripremi za tisak. IG: @dora_mihanovic
