Jedno od najčešćih pitanja koje mi roditelji postavljaju: „Je li se moje dijete na vrijeme posjelo, propuzalo, prohodalo?“

Razumijem zašto.

Dovoljno je otvoriti društvene mreže ili upisati nekoliko pojmova u tražilicu i vrlo brzo ćete pronaći desetke tablica, grafikona i popisa vještina koje bi dijete „trebalo“ usvojiti u određenoj dobi. No razvoj djece nije toliko jednostavan.

Razvojni miljokazi služe kao smjernice, a ne kao strogi rokovi. Neka će djeca određene vještine usvojiti nešto ranije, neka nešto kasnije.

Ono što mene kao fizioterapeutkinju puno više zanima od samog broja mjeseci jest kvaliteta pokreta, napredak kroz vrijeme i način na koji dijete koristi svoje tijelo i istražuje okolinu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Anamarija Majcenović Neurorazvojni fizioterapeut (@teta.physio)

Važno je gledati cjelinu, a ne samo jednu vještinu

Roditelji često pitaju trebaju li biti zabrinuti ako njihova beba još ne sjedi, ne puže ili se ne okreće. Moje pitanje uvijek glasi: „Što još radi?“.

Razvoj djeteta se ne promatra kroz jednu vještinu, nego kroz više povezanih područja: grubu motoriku, finu motoriku, senzoriku, komunikaciju, kognitivni i socioemocionalni razvoj.

Kao fizioterapeutkinja, primarno se bavim grubom i finom motorikom.

Dijete koje se aktivno igra, istražuje, pokušava nove pokrete i iz mjeseca u mjesec pokazuje napredak često je na dobrom putu, čak i ako neku pojedinu vještinu usvoji nešto kasnije od svojih vršnjaka.

S druge strane, stagnacija razvoja, gubitak već usvojenih vještina ili izražene asimetrije uvijek zaslužuju dodatnu procjenu.

Cilj nije stvarati paniku, nego na vrijeme dobiti jasniju sliku razvoja djeteta i, ako je potrebno, pružiti podršku u trenutku kada ona može imati najveći učinak.

0 – 3 mjeseca: prvi mjeseci života

U prvim mjesecima života bebi nisu potrebne posebne vježbe niti intenzivna stimulacija tj. rituali s Instagrama. Najvažniji su kontakt s roditeljima, nošenje, maženje, hranjenje, interakcija i osjećaj sigurnosti.

U tom je razdoblju prisutan fiziološki povišen mišićni tonus zbog kojeg su šakice često stisnute, a pokreti djeluju manje organizirano. To je normalan dio ranog razvoja i postupno se smanjuje do kraja prvog tromjesječja.

Beba s vremenom sve više promatra okolinu, reagira na glasove i lica te postupno razvija kontrolu glave. Boravak na trbuhu postaje ugodniji, a oslonac na podlakticama stabilniji.

Oko trećeg mjeseca očekujemo da većinu vremena održava glavicu u sredini tijela, prati zanimljive podražaje pogledom, promatra svoje ruke, spaja ih ispred tijela i prinosi ih ustima.

Upravo kroz te naizgled jednostavne aktivnosti stvaraju se temelji za kasnije okretanje, sjedenje i kretanje.

Važno:

Sljedeći znakovi odnose se na kraj navedenog razdoblja. Ne očekujemo da beba sve navedene vještine usvoji odmah na početku, nego promatramo kako napreduje kroz vrijeme.

Bilo bi dobro potražiti stručnu procjenu ako pri kraju ovog razdoblja:

• glavica većinu vremena ostaje zabačena unatrag
• šakice ostaju stalno čvrsto stisnute
• dijete vrlo malo spontano pomiče ruke i noge
• koristi jednu stranu tijela znatno više od druge
• ima izražene teškoće s kontrolom glavice
• izrazito ne podnosi boravak na trbuhu
• ne pokazuje interes za okolinu

4 – 6 mjeseci: otkrivanje mogućnosti pokreta

Ovo je razdoblje u kojem mnogi roditelji s nestrpljenjem očekuju prve veće promjene. Upravo tada često počinje i uspoređivanje s drugom djecom. Jedna će se beba okrenuti nešto ranije, druga kasnije. Puno je važnije promatrati napreduje li dijete iz mjeseca u mjesec nego fokusirati se na jednu vještinu. U ovom razdoblju beba sve intenzivnije doživljava svoje tijelo i koristi ga kao cjelinu.

Na leđima promatra igračke i poseže za njima. U početku ih hvata bliže tijelu, a zatim sve dalje od sebe, prebacuje ih iz ruke u ruku, pronalazi stopala i sve svjesnije uključuje obje strane tijela u pokret.

U području grube motorike uz podizanje nogica prvo dolazi na bok, a zatim se okreće na trbuh.

Na trbuhu razvija stabilniji oslonac na podlakticama, a prebacivanje težine joj omogućuje posezanje za igračkama, najprije uz podlogu, a kasnije i iznad nje. Postupno se odguruje na ispružene ruke i promatra okolinu.

U ovoj se fazi često pojavljuje i pivotiranje – rotacija oko vlastite osi u potrbušnom položaju koja djetetu omogućuje da se okreće prema zanimljivim podražajima i aktivno istražuje prostor.

Bilo bi dobro potražiti stručnu procjenu ako pri kraju ovog razdoblja:

• glavica je i dalje izrazito nestabilna
• dijete ne uspostavlja oslonac na podlakticama
• izrazito se izvija unatrag
• koristi jednu stranu tijela znatno više od druge
• ne pokazuje interes za igračke ili okolinu
• ne pokušava mijenjati položaje ili dolazi na bok

7 – 9 mjeseci: vrijeme istraživanja prostora

U ovoj dobi pokret više nije slučajan. Dijete se kreće s jasnim ciljem – želi doći do igračke, osobe ili mjesta koje ga zanima.

Boravak na leđima postaje sve rjeđi, a dijete sve aktivnije prenosi težinu s jedne strane tijela na drugu. Za početak se po prostoru često kreće rotacijama i sve više koristi bočni položaj za igru što je preduvjet za posjedanje s boka.

Neka djeca do sjeda dolaze preko boka, dok druga iz potrbušnog položaja prelaze u četveronožni položaj i iz njega se posjedaju. Oba obrasca smatraju se urednima.

Neke bebe počinju vojnički puzati, neke četveronožno, neke se kreću rotacijama, a neke određene obrasce preskaču.

U ovom razdoblju važno je da dijete aktivno istražuje prostor i prenosi težinu kroz različite položaje. Bitno je promatrati kvalitetu istraživanja prostora, a ne samo način kretanja.

Dugoročni je cilj razviti kvalitetno četveronožno puzanje jer predstavlja najfunkcionalniji obrazac kretanja prije hodanja.

Paralelno se razvija i fina motorika. Dijete sve preciznije hvata, prebacuje, okreće i istražuje predmete različitih oblika i tekstura.

Bilo bi dobro potražiti stručnu procjenu ako pri kraju ovog razdoblja:

• dijete ne može održavati sjedeći položaj uz minimalnu pomoć
• ne prenosi težinu s jedne strane tijela na drugu
• ne pokušava se kretati kroz prostor ni na koji način
• vrlo je pasivno i slabo istražuje okolinu
• prisutna je izražena asimetrija pokreta ili položaja

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Anamarija Majcenović Neurorazvojni fizioterapeut (@teta.physio)

10 – 12 mjeseci: priprema za prve korake

U ovom razdoblju dijete usavršava vještine koje je razvijalo tijekom prethodnih mjeseci i sve ih uspješnije povezuje u funkcionalno kretanje. Najčešće se kreće četveronožnim puzanjem i samostalno posjeda.

Počinje se podizati uz namještaj ili uz rub krevetića. U početku to često izgleda nespretno jer se dijete povlači rukama uz minimalno uključivanje nogu i trupa.

Postupno uči rasporediti težinu, aktivirati trup i noge te se oslanjati učinkovitije i sigurnije. Sve češće se igra u visokom klečećem položaju te se podiže u stojeći položaj preko iskoraka, koristeći pritom obje strane tijela.

Nakon toga stoji uz pridržavanje, kreće se bočno uz namještaj i prelazi između različitih oslonaca u prostoru. Postupno se počinje podizati uz zid, spuštati u čučanj uz pridržavanje te ponovno vraćati u stojeći položaj.

Roditelji često jedva čekaju prve korake, ali važno je znati da dijete ne treba učiti hodati. Potrebno mu je pružiti priliku za kretanje, istraživanje i ponavljanje.

Kada živčani sustav, mišići i ravnoteža budu spremni, prvi će koraci doći prirodno.

I ono najvažnije – ne postoji jedan „točan“ trenutak kada se to mora dogoditi. Neka djeca prohodaju prije prvog rođendana, dok druga svoje prve samostalne korake naprave nekoliko mjeseci kasnije. I jedno i drugo može biti potpuno uredan tijek motoričkog razvoja.

Bilo bi dobro potražiti stručnu procjenu ako pri kraju ovog razdoblja:

• dijete ne može samostalno sjediti
• ne prelazi između različitih položaja
• ne pokazuje interes za uspravljanje ili istraživanje prostora
• koristi gotovo isključivo jednu stranu tijela
• dolazi do stagnacije ili gubitka ranije usvojenih vještina

Razvojni vremenski okviri su široki i uvijek ih treba promatrati u kontekstu cjelokupnog razvoja djeteta. Ovaj tekst služi kao opća smjernica i ne može zamijeniti individualnu procjenu stručnjaka.

Objava kasni li moja beba? što roditelji trebaju znati o motoričkom razvoju u prvoj godini života pojavila se prvi puta na SUPERMAME.