Kada beba prijeđe iz ovog razdoblja u razdoblje toddlera, roditelji se često susretnu s fazom kada hrana koja je do jučer bila omiljena – odjednom postaje „bljak“. Scenarij je poznat skoro svakoj mami: trudila si se pripremiti nutritivno bogat i ukusni ručak, kao što je varivo od graška i noklica koje je tvoje dijete do sada obožavalo. No, baš taj dan ono kaže: “Ne volim to!” i odlučno odbija jesti. U tim trenucima lako je osjetiti frustraciju, zabrinutost ili čak sumnju u vlastiti roditeljski pristup. No, važno je znati da je takvo ponašanje u ovoj dobi potpuno normalno. Djeca testiraju granice, razvijaju svoj identitet i – što je najvažnije – žele osjetiti da imaju kontrolu nad svojim izborima, uključujući i one vezane uz hranu.

S tobom dijelim nekoliko važnih smjernica kako reagirati u ovakvim situacijama – što učiniti i
što izbjegavati kako bi svom djetetu pomogla razviti zdrav odnos prema hrani.

1. OSTANI PRI SVOJOJ ODLUCI ŠTO JE PONUĐENO ZA TAJ OBROK

Roditelji odlučuju što se jede, kada i gdje – dok je na djetetu odluka hoće li jesti i koliko. Ovo pravilo temelj je zdravog odnosa prema hrani. Jedan od najčešćih izazova je ostati pri svom kada dijete odbije ponuđeni obrok i očekuje nešto drugo, ali ako tada popustimo i ponudimo alternativu, riskiramo da dijete shvati kako može “naručiti” svoj obrok po želji. Kako bi izbjegla stres i osjećaj krivnje, korisno je u svaki obrok uključiti barem jednu namirnicu koju dijete inače voli ili često jede. To ne znači da svaki obrok mora biti savršeno prihvaćen, ali kada je barem nešto na tanjuru poznato i prihvatljivo, povećavaš šansu da će dijete ipak nešto pojesti. Na primjer, uz varivo koje možda taj dan ne želi, možeš staviti i krišku kruha ili nekoliko kolutića krastavca koje dijete inače voli. Na taj način poručuješ djetetu: “Ovo je današnji ručak. Tu su i neke poznate stvari. Možeš izabrati želiš li jesti.”

2. SMIRENO PRIHVATI DJETETOVU IZJAVU DA TO NE VOLI

Kad dijete kaže: “Ne volim to!”, vrlo je važno da tvoja reakcija bude smirena i neutralna. Nemoj se uzrujavati niti pokušavati uvjeravati dijete da griješi. Iako znaš da je jelo prije voljelo, nije korisno reći: “Pa do sada si to uvijek pojeo!”, jer time zanemarujemo njegove trenutne osjećaje. Bolja reakcija je jednostavno reći: “U redu, čujem te. Danas ti se to ne sviđa.” Time dajemo djetetu poruku da su njegovi osjećaji priznati i poštovani. Važno je zapamtiti da djeca u ovoj dobi tek uče kako komunicirati svoje želje i emocije – a hrana je često jedno od prvih područja gdje to pokušavaju.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dorja Anić Pjevac (@beba.mama.hrana)

3. BIRAJ NAČIN NA KOJI S DJETETOM RAZGOVARAŠ O HRANI

Komunikacija oko hrane treba biti blaga, nenametljiva i poticajna. Umjesto direktnih zahtjeva kao što su: “Ajde pojedi!” ili “Samo probaj pa ćeš vidjeti da voliš.”, pokušaj s pitanjima koja otvaraju razgovor.
Primjeri korisnih pitanja:
• “Misliš li da je danas ovo jelo drugačijeg okusa nego inače?”
• “Osjetiš li nešto što ti danas ne paše?”
• “Ima li nešto u ovom jelu što ti smeta?”
Na taj način djetetu dajemo priliku da samo izrazi svoje dojmove i promišljanja. Možda će doći do zaključka da zapravo nije gladno, da je jelo prevruće ili da mu nešto u tanjuru ne odgovara. A možda će iz znatiželje ipak odlučiti probati.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dorja Anić Pjevac (@beba.mama.hrana)

4. ISTRAŽI DJETETOVO ODBIJANJE DODATNIM PITANJIMA

Odbijanje hrane ne mora značiti da dijete to više nikada neće voljeti. Možda je loše raspoloženo, umorno, zasićeno ili jednostavno želi testirati granice. Zato su dodatna pitanja korisna jer pokazuju interes, ali bez pritiska.
Pokušaj s:
• “Postoji li nešto što ti se ne sviđa u jelu – miris, boja, nešto drugo?”
• “Bi li pomoglo da dodamo malo jogurta/kruha/povrća uz to?”
• “Zanima li te kako sam pripremila ovo jelo?”
• “Želiš li pomoći sljedeći put kad ću kuhati ovo jelo?”
Sudjelovanjem u pripremi hrane ili razgovoru o sastojcima dijete razvija osjećaj povezanosti i veću otvorenost prema isprobavanju.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dorja Anić Pjevac (@beba.mama.hrana)

5. OPIŠI DJETETU KAKAV JE TEBI OBROK

Djeca uče promatranjem. Ako dijete vidi da ti uživaš u jelu, veća je vjerojatnost da će se zainteresirati. Nemoj ga izravno nagovarati, ali dok jedete, slobodno komentiraj:
• “Mmmm, meni je danas grašak jako sladak.”
• “Osjećam da su noklice baš mekane.”
• “Boje na tanjuru mi izgledaju baš lijepo danas.”
Ovakav način opisivanja hrane ne zvuči kao nagovaranje, a kod djeteta može probuditi znatiželju. Možda će željeti i samo otkriti sve te okuse i doživljaje.

6. AKO DIJETE I DALJE NE VOLI OBROK, POŠTUJ TU ODLUKU

Ovo je najteži, ali i najvažniji korak. Ako si djetetu omogućila izbor, postavila granice i pružila priliku za komunikaciju – a ono i dalje odbija jesti, tada je vrijeme da poštuješ njegovu odluku. Tada mu možeš reći: “U redu, ako ne želiš jesti, možeš pričekati do sljedećeg obroka.” Bez dodatnog nagovaranja, komentara ili podmićivanja. Dijete će s vremenom naučiti da ima pravo odlučiti i da će mu tijelo dati znakove kada je gladno. Ovakvim pristupom razvijate međusobno povjerenje i kvalitetan odnos prema hrani.

I za kraj…
Hrana nije samo gorivo – ona nosi emocije, obiteljske rituale, osjećaj sigurnosti i kontrolu. Djeca kroz hranu često izražavaju ono što ne znaju još drugačije reći. A naš zadatak kao roditelja je da budemo strpljivi i dosljedni vodiči u tom procesu.

Odbijanje jela ne znači kraj svijeta, niti loše roditeljstvo.

Dapače, to su izvrsne prilike za učenje, rast i uspostavljanje zdravih prehrambenih navika koje će trajati cijeli život. Ono što je najvažnije je da su vaši zajednički obroci sigurno i opušteno mjesto kroz koje se upoznajete s hranom, jedete, ali se i međusobno povezujete. Ovakvom sam tipu obroka dala naziv obroci povezivanja i osmislila cijeli program s izazovom od 30 načina na koje se kroz obroke možeš povezati sa svojim djetetom. Za više detalja o „Zalogaju zajedništva“ klikni OVDJE.

A ako za sve ove zalogaje zajedništva i vaše obiteljske obroke želi recepte koji su osmišljeni za bebu od prvog dana dohrane i za cijelu obitelj, u projektu “360 obroka dohrane” čeka te njih upravo toliko – 360. Recepti su jednostavni, nutritivno bogati i ukusni, a možeš ih pronaći ovdje: 360 OBROKA DOHRANE.

Fotografije: pexels.com

Objava kako reagirati na djetetovo “ne volim to!”? pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

„Malim“ trenutcima do istinske povezanosti – snaga zajedničkih obroka

U današnjem ubrzanom ritmu obiteljski obroci često postaju tek još jedna točka na popisu obaveza – pripremiti, poslužiti, pojesti, počistiti. Ali upravo ti trenuci, koji se na prvi pogled mogu činiti nebitnima, nose nose onu „tajnu“ izgradnje odnosa između roditelja i djeteta. Malim, svakodnevnim trenutcima tijekom obroka stvaramo prostor za emocionalnu povezanost, razvoj povjerenja i osjećaja pripadnosti. S tobom dijelim tri ključne stvari koje će ti biti baza za povezivanje uz obroke. To su držanje podjele odgovornosti, korištenje malih trenutaka za povezivanje te micanje fokusa s hrane jednom kada obrok počne.

1. Držanje podjele odgovornosti – temelj obroka s povjerenjem

Koncept podjele odgovornosti u hranjenju, koji je razvila nutricionistica Ellyn Satter, nudi pristup hranjenju djece prema kojem je roditelj zadužen za jedan dio, a dijete za drugi i svatko od njih bi se trebao držati svog dijela odgovornosti. Prema tom modelu, roditelj odlučuje što, kada i gdje se jede, dok dijete odlučuje koliko će pojesti, što će od ponuđenoga jesti i hoće li uopće jesti. Naizgled je ovaj koncept jednostavan, ali u praksi ovaj zahtijeva puno povjerenja – kako u dijete, tako i u sam proces. Kada roditelj prestane vršiti pritisak na dijete da jede određenu količinu hrane ili da pojede „barem još tri zalogaja“, dijete razvija zdrav odnos prema hrani, ali i prema vlastitom tijelu. S ovakvim pristupom obrocima djetetu šaljemo zaista snažne poruke: „Vjerujem ti. Znam da ćeš znati kada si gladan i kada si sit.“ Ovako ne samo da poštujemo djetetovo tijelo i potičemo ga da sluša urođene osjećaje za sitost i glad, nego i gradimo duboko povjerenje između nas. Ako dijete odbije ponuđeno, važno je ostati smiren i vjerovati njemu i procesu. Tako zapravo radimo na istinskom povezivanju s djetetom i građenju povjerenja ne samo za vrijeme obroka, nego i općenito.

2. Male prilike, velika povezanost – snaga usputnih razgovora

Obroci su rijetke prilike između poslova, vrtića, škola, treninga i aktivnosti kada se članovi obitelji nalaze zajedno. I dok je ovdje na prvu glavni fokus unos hrane, važno je sjetiti se da su obroci puno više od toga – oni su mjesto za razgovor, dijeljenje, povezivanje, učenje. Upravo u tim malim, svakodnevnim obrocima krije se prostor za dublju povezanost i jako je pametno koristiti ih od samih početaka djetetovog boravka za stolom. Jednostavna pitanja poput „Koji ti je bio najzabavniji dio dana?“ ili „Je li se dogodilo nešto zabavno?“ ili „Je li te nešto rastužilo?“ mogu pokrenuti dublje razgovore i potaknuti dijete da se otvori i podijeli kako se zaista osjeća. Ne mora svaki razgovor biti velik ili dovesti do nekih ogromnih spoznaja – često su upravo ti naizgled nebitni trenuci oni koji grade vaš odnos na čvrstim temeljima punim povjerenja. Dijete koje osjeti da roditelj tijekom obroka pokazuje iskreno zanimanje za njegov dan, mišljenja i osjećaje, lakše će se otvarati i u drugim situacijama i dugoročno će biti veća vjerojatnost da taj odnos nastavi biti takav. Ovo ne znači da u svakom obroku moraš poticati „ozbiljne“ razgovore. Bit svega je taj osjećaj povezanosti. A nekad je za njega dovoljna i tišina, ukusan zalogaj i osmijeh.

3. Micanje fokusa s hrane – jednom kad obrok počne

Roditelji često, sigurna sam iz najbolje namjere, usmjere cijelu pažnju na to što i koliko dijete jede. No takav fokus može stvoriti napetost za stolom, opterećivanje količinama, stalno mjerenje i brojanje te ne ostavlja puno prostora za povezivanje.
Ovdje je dobro vratiti se podjeli odgovornosti i zaista prihvatiti da kad hrana jednom dođe za stol, za nju je odgovorno dijete. I kada to zaista primjenjuješ, bit će puno lakše fokus preusmjeriti na razgovore i odnos.  No postoji razlog zašto ovoliko naglašavam – jednom kada obrok počne. Prije samog obroka itekako je važno staviti fokus na hranu i razmišljati o tome je li nutritivno bogata i hoće li djetetu donijeti ono što mu je potrebno za rast i razvoj. Ovdje je samo bitno napraviti tu granicu i o samoj hrani razmišljati prije obroka te jednom kada ona bude poslužena, u potpunosti se fokusirati na svoje jelo i odnose za stolom.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dorja Anić Pjevac (@dorja.anic.pjevac)

U roditeljstvu, veliki trenuci kao što su rođendani, praznici, posebna putovanja često dobiju najviše pažnje i to je posve normalno. No jako mi je važno naglasiti da ti trenuci nisu ono što će graditi vaše odnose iz dana u dan. To će raditi oni mali, svakodnevni, obični trenuci kao što su obroci. Ne postoji bolje mjesto i vrijeme za svakodnevno povezivanje s djetetom od njih jer:

• su neizostavan dio svakodnevice i to nekoliko puta u danu
• nas i fizički povezuju pa zašto ih odmah ne iskoristiti za ovo dublje povezivanje
• nema jednostavnijeg načina za pokazati “brinem o tebi” od ponuđenog obroka

Zato je zaista dobro koristiti ih iz dana u dan, od djetetovih prvih obroka i tako graditi temelje za istinsku povezanost. Za tebe koja želiš imati ovakve trenutke iz dana u dan kreirala sam izazov „Zalogaj zajedništva“ u kojem ćeš se kroz 30 dana povezivati sa svojim djetetom i naučiti i zašto je to toliko važno i dobiti točne alate i smjernice kako to napraviti.

Izazov te čeka OVDJE.

A ako si na samom početku djetetova putovanja s hranom i želiš već za vrijeme dohrane stvarati ovakve temelje, pozivam te u program „Dohrana s povjerenjem“ u kojem te čeka sve o dohrani na jednome mjestu!

Objava zašto su zajednički obroci važniji nego što misliš? pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

5 stupova zdravog odnosa prema hrani

Zdravi odnos prema hrani ne započinje se graditi s prvim obrokom u školskoj kuhinji, niti s prvom svjesnom odlukom djeteta da pojede nešto za što zna da je potrebno njegovu tijelu. Temelj zdravog odnosa prema hrani gradi se mnogo ranije – još u vrijeme dohrane. Upravo tada imamo priliku postaviti vrijednosti koje će djeci pomoći da hranu doživljavaju ne samo kao gorivo za tijelo, nego kao nešto puno, puno više.

U nastavku donosim pet ključnih stupova koje je važno njegovati već od prvog zalogaja – stupova na kojima se gradi pozitivan, dugoročan i zdrav odnos prema hrani.

1. Slušanje osjećaja gladi i sitosti

Jedna od najvažnijih vještina s kojom se beba rađa je intuicija o vlastitim tjelesnim potrebama. Zvuči jednostavno, ali u praksi često nesvjesno narušavamo ovaj prirodni unutarnji osjećaj. Kada tjeramo dijete da “pojede još jednu žlicu” ili kada protumačimo svaku njegovu nelagodu kao glad, možemo potisnuti sposobnost djeteta da osluškuje svoje tijelo.
Tijekom dohrane je važno njegovati i poštivati ovaj urođeni osjećaj – vjerovati da dijete zna kada je gladno i kada je sito. Time ga učimo da vjeruje vlastitim signalima, a ne vanjskim pritiscima, što je temelj za kasnije zdravo donošenje odluka vezanih uz prehranu.

2. Podjela odgovornosti

Ovaj koncept daje jasnu granicu između odgovornosti roditelja i odgovornosti djeteta kada je hranjenje u pitanju. Prema njoj roditelj odlučuje što, kada i gdje se jede, a dijete odlučuje koliko će čega pojesti i hoće li uopće jesti. Ovakva podjela ne samo da smanjuje stres za obje strane, već i djetetu daje važan osjećaj kontrole i dozvolu da sluša osjećaj za sitost i glad. Kroz ovakav pristup stvaramo atmosferu u kojoj hrana nije borba, već prostor povjerenja i međusobnog poštovanja.

3. Povjerenje

Dohrana nije zadatak koji trebamo “obaviti” s to-do liste. To je početak jednog odnosa – odnosa između djeteta i hrane, ali i odnosa između roditelja i djeteta u kontekstu prehrane. Kao i svaki drugi odnos, i ovaj treba graditi na povjerenju. Povjerenje znači vjerovati da dijete zna koliko mu treba, ali i vjerovati sebi kao roditelju – da nudimo raznolike, ukusne i hranjive obroke bez pritiska i očekivanja. Kad gradimo dohranu na povjerenju, tada stvaramo sigurno okruženje u kojem hrana postaje izvor radosti, a ne izvor stresa.

4. Obiteljske tradicije

Hrana je mnogo više od nutrijenata – ona nas povezuje, tješi, uči… U obiteljima koje njeguju vlastite rituale i tradicije vezane uz hranu stvara se duboka povezanost što uvelike utječe na odnos prema hrani. To može biti zajedničko kuhanje vikendom, obiteljski doručak nedjeljom, ili filmska večer s pizzom koju svi zajedno pripremaju. Kroz takve trenutke dijete doživljava hranu kao dio obiteljske tradicije i ljubavi. Ti mali rituali postaju velike uspomene, koje oblikuju djetetov osjećaj pripadnosti i sigurnosti. Hrana tada više nije “problem koji treba riješiti”, već prilika za povezivanje.

5. Razgovori za stolom

Stol je mnogo više od mjesta gdje se jede – on može biti mjesto susreta, razgovora i emocionalne razmjene. U svijetu koji je sve brži, njegovanje razgovora za stolom postaje jako dobar način za zajedničke trenutke i razgovore s djetetom. Djeca koja odrastaju u okruženju gdje se za stolom razgovara, dijeli, smije i sluša razvijaju bolju emocionalnu pismenost, jaču obiteljsku povezanost, ali i zdraviji odnos prema hrani.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dorja Anić Pjevac (@dorja.anic.pjevac)

Ovih pet stupova – slušanje tijela, podjela odgovornosti, povjerenje, obiteljske tradicije i razgovori za stolom – čine temelj za izgradnju zdravog odnosa prema hrani koji traje cijeli život. A savršena prilika da započnemo s ovim vrijednostima je upravo period dohrane. Neće sve biti savršeno svaki dan, ali kad njegujemo ove principe s ljubavlju i strpljenjem, postavljamo djetetu temelje za odnos prema hrani koji će nositi sa sobom zauvijek. Jer hrana nije samo što jedemo – hrana je i kako jedemo, s kim, i što pritom osjećamo.

Ako želiš još dublje razumjeti kako od prvog dana dohrane postavljati temelje zdravog odnosa prema hrani, pridruži mi u programu “Dohrana s povjerenjem” u kojem ovaj mjesec držim masterclass pod nazivom „5 stupova zdravog odnosa prema hrani“. Razgovarat ćemo o ovih 5 stupova, o najčešćim greškama koje roditelji rade (čak i u najboljoj namjeri) i kako jednostavnim koracima možeš stvoriti sigurnu, opuštenu i povezanu atmosferu za hranjenje.

Detalji o programu su OVDJE.

Fotografije: pexels.com

Objava kako kod djece razviti zdrav odnos prema hrani? pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Brojanje zalogaja – najveća zapreka dohrane s povjerenjem

Kreće dohrana tvoje bebe i s jedne strane osjećaš uzbuđenje, a s druge pak neizvjesnost jer nemaš pojma kako će sve izgledati. Educiraš se, skupljaš savjete i recepte, kupuješ opremu, pripremaš se i s ove praktične strane, ali i sebe iznutra…

Uz sve to nailaziš i na neke tablice koje ti kažu koliko bi grama tvoje dijete trebalo pojesti s određenim brojem mjeseci. Je li uz tablicu stavljena napomena oko veličine i kilaže bebe?

Nije.

Je li uzeta u obzir bebina genetika i vaše obiteljske predispozicije i za kilažu i sitost i glad?

Nije.

Je li u brojke s tablice uračunat i motorički razvoj tvoje bebe?

Naravno da nije.

A je li praćena tvoja beba od prvog dana do početka dohrane kako bi se uzele u obzir i njezine navike i odnos s hranom do sada?

Mislim da ne moram davati odgovor.

I mislim da se iz ovoga svega jasno može iščitati moje mišljenje o tablicama s gramima koje beba u određenom trenutku mora pojesti. Apsolutno nemaju smisla ni sa stručne nutricionističke strane, a još manje sa strane odnosa prema hrani.

Ako si do sada brojala i mjerila zalogaje svoje bebe, prvo ti želim reći da razumijem odakle je to došlo. Radila sam s jako puno mama kojima je ovo preporučeno i za njihove postupke nema mjesta osuđivanju. Ono čemu ovdje ima mjesta je promjeni perspektive na cijelu ovu priču i razumijevanje zašto vaganje hrane i brojanje zalogaja ne samo da nema smisla, nego može i naštetiti tvojoj bebi (a i tebi). Podijelit ću s tobom 3 glavna razloga zašto te pozivam da pokušaš prekinuti ovaj začarani krug mjerenja i napokon se opustiš te imaš dohranu s povjerenjem.

NAPOMENA: Sve što slijedi se odnosi na bebe urednog razvoja i kod beba s određenim teškoćama je mjerenje preporučeno.

1. Svaka beba je različita

Da sada uzmemo 20 beba starosti 6 mjeseci i stavimo ih na vagu, vjerujem da bi dobili možda čak i 20 različitih brojeva. Da ih stavimo na metar, vjerojatno bi se brojevi isto tako razlikovali. A razlikovali bi se i odgovori njihovih roditelja na pitanje kakav je bebin motorički razvoj. Neke bi možda već sjedile, neke se tek počele okretati, neke bi puzale, neke se dizale, a neke ništa od toga. I najljepši dio cijele ove priče je – sve je navedeno posve u redu. Svaka je različita, svaka prati svoj tempo, svaka ima svoje vrijeme za određene stvari. I onda im neka tablica svima propiše jednaku količinu hrane. Nema smisla, zar ne? Jednako kako se svaka beba drugačije razvija, ima i drugačije potrebe za hranom. I ne postoji jedna mjera koja vrijedi za svaku.

2. Rođeni smo s osjećajem za sitost i glad

Druga jako važna stvar u priči o hrani i količinama je jedna znanstveno utemeljena činjenica – osjećaji za sitost i glad su nam urođeni. Jednostavno su nešto što dobivamo s rođenjem (ovdje se vraćam na onu napomenu da govorim o djeci urednog razvoja) i nešto što će ostati u nama pod jednim uvjetom – ako ga njegujemo i slušamo od samih početaka. A upravo ove brojke iz tablica doprinose gubitku ovog predivnog osjećaja s kojim smo rođeni. Jer one ne pitaju osjeća li beba glad i koliku. I zato: Ako u bebu „trpamo“ količine hrane iz tablice, direktno utječemo na gubitak njezinog osjećaja za sitost i glad. Zvuči strogo i ružno, ali tako je. Ali ovo ti ne govorim da bih te osuđivala ako si ovo radila – prva sam bila na tome mjestu. Ovo ti govorim zato što se ovaj osjećaj može vratiti. Može se raditi na ponovnom uspostavljanju povjerenja između bebe i hrane i dalje graditi ovaj odnos na zdravim temeljima.

3. Odnos prema hrani se gradi od prvih zalogaja i ostaje s nama zauvijek

I tu dolazim do treće jako važne stvari kada je mjerenje pojedenog u pitanju. Ono nikako ne ide sa zdravim i podržavajućim odnosom prema hrani. Takav se odnos gradi na povjerenju i slušanju svog osjećaja sitosti i gladi, a ne na zadanim količinama koje ne rezoniraju s ovim osjećajima. A odnos prema hrani se gradi od prvih susreta s njom. Tu ulazi čak i majčino i adaptirano mlijeko, ali ovaj konkretniji i vidljiviji rad kreće s dohranom. Ona je prvi korak u građenju kvalitetnih temelja i zaista te pozivam da ih kreneš graditi od prvih zalogaja.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dorja Anić Pjevac (@dorja.anic.pjevac)

Moj savjet za tebe koja se brineš za prehranu tvoje bebe ili starijeg djeteta je ovaj: Drži se svog dijela odgovornosti – ponudi djetetu obroke za koje smatraš da su mu potrebni kroz dan; a djetetu prepusti njegov dio – da odabere koliko će čega pojesti i hoće li uopće u tom trenutku jesti. To je cijela filozofija.

I zvuči jednostavno, ali znam da nije lako. Pogotovo u današnjem okruženju. Ali uz čvrstu odluku i pravu podršku je itekako izvedivo. Ako si ju donijela i potrebno ti je vodstvo, pozivam te u program „Dohrana s povjerenjem“ u kojem ću te naučiti kako graditi zdrav odnos prema hrani od prvih zalogaja i kako imati sretnu i opuštenu dohranu bez obzira na sve moguće izazove.

Čekam te ovdje: Dohrana s povjerenjem.

kako odabrati hranilicu za dohranu? – SUPERMAME

Fotografije: unsplash.com

Objava zašto tablice dohrane često ne funkcioniraju? pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Početak dohrane za mnoge roditelje donosi uzbuđenje, ali i niz pitanja i jedno od najčešćih s kojima se u svome radu susrećem je: “Što ako moja beba odbija hranu?”. Ako si se našla u toj situaciji, nisi sama. Mnoge bebe u početku nisu zainteresirane za hranu i to je potpuno normalno. Na kraju krajeva, tek uče novu vještinu, a za to im je potrebno vrijeme. Važno je zapamtiti da svaka beba ima svoj ritam i da prisiljavanje na jelo ili stvaranje stresa oko obroka može samo pogoršati situaciju. Umjesto toga, ključno je ostati smiren, poštivati tempo svoje bebe te biti spreman na prilagodbe.

Ako se osjećaš zabrinuto jer tvoja beba uporno odbija hranu, imam dobru vijest za tebe – uvijek postoji rješenje. I najčešće je ono jednostavnije nego što misliš – ponekad je potrebna samo sitna promjena u pristupu.

U nastavku donosim 5 praktičnih savjeta koji će ti pomoći stvoriti ugodnu atmosferu za hranjenje i potaknuti bebu na istraživanje novih okusa.

1. Zajednički obroci

Bebe vole oponašati odrasle, a što može biti privlačnije od promatranja mame i tate kako uživaju u hrani? Zajednički obroci nisu samo prilika za kvalitetno provođenje vremena s obitelji, već mogu i potaknuti bebu da počne jesti. Pokušajte organizirati obiteljski raspored tako da barem nekoliko obroka tjedno jedete svi zajedno. Beba će vidjeti kako ostatak obitelji s užitkom jede i poželjet će vas oponašati. Također, smirenost i pozitivna atmosfera za stolom pomažu bebi da se opusti i lakše prihvati novu hranu.

2. Ista hrana – drugačiji način

Možda beba ne voli pire od batata, ali jesi li probala pečeni batat? Djeca, baš kao i odrasli, imaju svoje preference kada je riječ o teksturi i načinu pripreme hrane. Zato se poigraj s različitim oblicima iste namirnice.

Dijelim nekoliko ideja:
batat – u obliku pirea ili pečenih komadića
banana – gnječena u kašicu, dio smoothieja ili narezana na komadiće
jaja – kajgana, kuhana ili kao omlet

Eksperimentiranjem s različitim metodama pripreme hrane povećavaš šanse da zajedno pronađete onu koja će se bebi svidjeti.

3. Promjena metode hranjenja

Neke bebe vole istraživati hranu svojim rukicama, dok druge preferiraju glatke kašice. Ako ste započeli s kašicama, a tvoja beba ih uporno odbija, pokušaj ponuditi komadiće hrane koje može sama primiti i istraživati.
Isto vrijedi i obrnuto – ako ste krenuli s metodom komadima, a čini ti se da beba nije zainteresirana, pokušaj s kašicama. Nema univerzalnog pravila, pa je važno eksperimentirati dok ne pronađete ono što najbolje odgovara djetetu.

4. Metoda “mamin/tatin tanjur”

Bebe su prirodno znatiželjne i često ih privlači ono što roditelji rade – uključujući i ono što jedu. Ako tvoja beba odbija hranu iz svog tanjurića, pokušaj s malim trikom: stavi hranu u svoj tanjur i počni jesti ispred nje. Pokaži joj koliko uživaš u hrani, a ako beba pokaže zanimanje, ponudi joj zalogaj sa svog tanjura. Ovaj pristup može probuditi znatiželju i potaknuti bebu da isproba nešto novo.

5. Kombiniranje nove i poznate namirnice

Nova hrana može biti zastrašujuća za bebe, pogotovo ako je okus potpuno drugačiji od onoga na što su navikle. Kako bi olakšala bebi prijelaz na novu namirnicu, posluži je uz već poznatu hranu koju beba voli. Poznata namirnica pruža osjećaj sigurnosti i može potaknuti bebu da istraži novi okus. Osim toga, čak i ako odbije novu hranu, vjerojatno će pojesti ono što joj je poznato, čime će se možda izbjeći potpuno odbijanje obroka. Vjeruj mi, strpljenje i upornost donose rezultate.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dorja Anić Pjevac (@beba.mama.hrana)

Početak dohrane može biti izazovan, ali s pravim pristupom i malo kreativnosti, moguće je stvoriti pozitivne i opuštene obroke. Najvažnije je ostati smiren i prilagoditi se bebinim potrebama. Zapamti, odbijanje hrane nije kraj svijeta – tvoja beba samo prolazi kroz proces prilagodbe i učenja. Pristupi hranjenju kao zabavnoj i istraživačkoj avanturi, a tvoja će beba s vremenom početi radoznalo istraživati svijet novih okusa.

Ako od početka dohrane želiš biti u potpunosti educirana i podržana te imati odgovore na sva svoja pitanja, pozivam te u program „Sretna i opuštena dohrana“ u kojem ćeš dobiti sve što trebaš znati o dohrani na jednome mjestu:
A ako se susrećeš s izazovima za koje ti je potrebna individualna podrška, možeš se javiti za 1:1 savjetovanje na kojem ćemo zajedno pronaći najbolje rješenje za tebe i tvoju bebu. Više informacija pronađi ovdje.

kako odabrati hranilicu za dohranu? – SUPERMAME

Fotografije: unsplash.com

Objava što kada beba neće jesti? 5 praktičnih savjeta pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Uvođenje dohrane važan je korak za svaku obitelj i jedan od prvih koraka pripreme za ovo putovanje svakako je odabir hranilice. Roditelji me često pitaju koja je hranilica najbolja i, iako ne postoji jedna koja je najbolja za svakoga, postoje neki kriteriji koje je dobro promotriti kako bi odabrali najbolju hranilicu za svoju bebu. Dijelim ih ovdje i pozivam svakoga tko se priprema za dohranu da ih ima na umu kod odabira hranilice jer ona nikako nije neki usputni komad namještaja, nego mjesto uz koje će i beba i cijela obitelj vezati prve uspomene i doticaje s nečim posve novim i uzbudljivim – obiteljskim obrocima.

Kriteriji za odabir hranilice

1. Uspravan naslon
Jedan od osnovnih kriterija za sigurnost i udobnost djeteta je uspravan naslon. Hranilica bi trebala omogućiti bebi da sjedi u prirodnom, stabilnom položaju, što je osobito važno za dohranu kada beba još uči jesti i nije izvježbala motoričke radnje potrebne za hranjenje. Uspravan naslon omogućuje pravilno i sigurno gutanje te smanjuje rizik od gušenja.

2. Pomična potpora za noge
Pomična potpora za noge važna je iz dva razloga. Prvi je stabilnost djeteta jer oslonac pod nogama omogućava pravilan položaj tijela koji samim time poboljšava sigurnost bebe. Drugi se odnosi na pažnju – ako su bebine noge na podlozi i ne maše njima u svim smjerovima, beba može biti više fokusirana na hranu i jelo. Kada su nožice „slobodne“ bar dio fokusa je na njima i to kod nekih beba može otežati hranjenje.

3. Udobnost i prilagodba bebinom tijelu
Hranilica bi trebala biti ergonomskog dizajna, prilagođena malim bebama. Ovo će se razlikovati od bebe do bebe pa je moj savjet da ako ikako možete isprobate hranilicu prije kupnje. No, ako niste u mogućnosti, postoje neke koje su generalno i na velikim uzorcima ocijenjene kao udobne pa se uvijek možete voditi i tim preporukama.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli CYBEX (@cybex_global)

4. Minimalni rizik od ispadanja
Sigurnost mora biti prioritet. Odaberite hranilicu s čvrstim sigurnosnim pojasevima kako biste osigurali da dijete ostane na mjestu. Osim samih pojaseva ovdje je bitna i stabilnost cijele hranilice pa uvijek provjerite i taj dio.

5. Oblik koji paše prostoriji
Naravno da je prvo što nam upadne u oko sam izgled hranilice i to sviđa li nam se ili ne. Ali dosta je bitno provjeriti odgovara li i cjelokupan oblik hranilice prostoriji i stolu gdje će se nalaziti. Neke hranilice imaju jako široku bazu pa se može dogoditi da se u prolazu popikavate na njih ili se može dogoditi da visinom ne odgovaraju stolu za kojim jedete. Moj je savjet da odaberete par favorita što se tiče izgleda, sigurnosti i cijena i onda odaberete onu koja najbolje odgovara prostoru.

6. Pomični pladanj
Pomični pladanj olakšava posluživanje hrane i čišćenje. Idealno je da pladanj bude jednostavan za uklanjanje i lako periv. Pladanj nije nešto što je obavezno i svakako se može bez njega, samo je onda važno paziti da beba u hranilici ima položaj u kojem može ručicama doći do hrane na stolu uz koji će sjediti.

7. Raste s djetetom
Investicija u hranilicu koja raste s djetetom dugoročno se isplati. Takvi modeli mogu se prilagoditi različitim fazama djetetovog razvoja, pretvarajući se iz hranilice u stolicu za starije dijete. Ovo također nije nešto što je obavezno kod odabira, ali svakako može biti bolja opcija za neki dulji period.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Stokke (@stokkebaby)

8. Kvaliteta i dugotrajnost
Za obitelji koje odluče kupiti hranilicu koja raste s djetetom važno je da biraju onu koja je kvalitetna i koja će sigurno „izdržati“ sve faze. Isto tako, dobro je razmišljati o ovom kriteriju ako znate da postoji mogućnost da hranilicu koristi više djece. Odabir hranilice za dohranu zahtijeva razmatranje različitih aspekata – od sigurnosti i udobnosti do praktičnosti i dizajna. Idealna hranilica trebala bi pružati podršku vašem djetetu tijekom svakog obroka, ali i uklopiti se u vaš svakodnevni život. Prilikom kupnje uvijek se vodite potrebama vašeg djeteta i praktičnošću za obitelj, jer cjelokupno iskustvo hranjenja svakako doprinosi sretnoj i opuštenoj dohrani.

Mojih nekoliko prijedloga kvalitetnih hranilica:
Stokke Steps
Stokke Tripp Trapp
Nomi
Ergobaby Evolve
Cybex Lemo

Za cjelokupnu edukaciju o dohrani pozivam te u program „Sretna i opuštena dohrana“ u kojem ćeš na jednome mjestu dobiti sve što će ti trebati od prvog do zadnjeg dana.

Naslovna fotografija: unsplash.com

podjela odgovornosti: jedan od ključnih čimbenika sretne i opuštene dohrane – SUPERMAME

Objava kako odabrati hranilicu za dohranu? pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

5 koraka do povjerenja za stolom

U današnjem brzom i užurbanom svijetu, prehrana djece za mnoge je roditelje postala izazov i stvar oko koje se stvara puno stresa i napetosti. Jedan od ključnih faktora za razvoj zdravog odnosa prema hrani i prehrambenih navika kod djece nije samo fokus na to što jedu, već i kako se osjećaju kada je hrana i hranjenje u pitanju. Razvijanje pozitivnog odnosa prema hrani temelji se na povjerenju – i to na povjerenju koje dijete i roditelj međusobno imaju kao i povjerenju djeteta u odnosu prema hrani. Za građenje takvog povjerenja je potrebna pažnja, strpljenje i dosljednost u pristupu hranjenju. Kroz svakodnevne obroke djeca uče ne samo o hrani, nego i o samom odnosu prema njoj.

Djeca koja odrastaju u okruženju u kojem se osjeća povjerenje u procesu hranjenja sklonija su razvijanju zdravih prehrambenih navika koje traju cijeli život.

Međutim, kako bismo postigli ovo povjerenje, potrebno je pažljivo pristupiti načinu na koji hranimo svoju djecu. Dijelim s tobom pet koraka koji će ti pomoći u izgradnji povjerenja za stolom i zdravih navika povezanih s hranjenjem za cijelu obitelj.

1. Drži se podjele odgovornosti

Podjela odgovornosti ključna je za uspostavljanje zdravog odnosa prema hrani. Roditelji su odgovorni za odabir hrane i pripremu obroka te za mjesto i vrijeme jela, dok je dijete odgovorno za to hoće li i koliko će pojesti te što će od ponuđenoga jesti. Ova jasna podjela pomaže djetetu da razvije osjećaj kontrole nad svojim tijelom i potrebama, što doprinosi pozitivnom iskustvu hranjenja. Ako roditelji preuzmu odgovornost za količinu hrane koju dijete pojede, to može dovesti do stresa, negodovanja i narušiti povjerenje u odnosima oko hrane.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dorja Anić Pjevac (@beba.mama.hrana)

2. Ne podvaljuj skrivene sastojke djetetu

Iako može biti primamljivo pokušati “sakriti” zdravu hranu u jelima koja djeca obožavaju, kao što su povrće u kolačima ili sokovima, takvi trikovi mogu narušiti povjerenje koje dijete ima prema hrani. Ovakvi će postupci možda dovesti do kratkoročnih pobjeda i dijete će pojesti nešto nutritivno bogato, ali dugoročno ovo može dovesti do nepovjerenja u hranu i obroke. Umjesto toga, fokusiraj se na raznolikost i uključi dijete u proces pripreme hrane. Na taj način djeca mogu naučiti da zdrava hrana može biti i ukusna, a njihovo povjerenje u roditelje i hranu bit će jače.

3. Ne tjeraj dijete da nešto pojede ili proba

Prisiljavanje djeteta da pojede određeni obrok ili da proba hranu koju u tom trenutku ne želi jesti može izazvati negativne osjećaje prema hrani. Takav pristup može stvoriti stresnu atmosferu za stolom i smanjiti povjerenje između roditelja i djeteta. Umjesto toga, važno je izlagati djecu novoj i raznolikoj hrani i pokazivati svojim primjerom otvorenost prema isprobavanju iste, ali bez prisile. Neka djeca imaju vremena i prostora da se naviknu na nove okuse i teksture na svoj način, bez tjeranja, nagovaranja i moranja.

4. Jedi istu hranu kao dijete

Djeca uče promatrajući odrasle i ti si kao roditelj najbolji model za učenje o hrani i obrocima. Jedan od najvažnijih načina da se izgrade zdravi prehrambeni obrasci kod djece je davanje dobrog primjera. Ako jedeš istu hranu koju nudiš djetetu, ono će vjerojatnije prihvatiti te namirnice, jer vidi da su sigurne, ukusne i prihvaćene u obitelji. Zajednički obroci također stvaraju ugodniju atmosferu i obroke čine mnogo sretnijima i opuštenijima.

5. Fokusiraj se na zajedničko vrijeme oko obroka i razgovor o hrani, okusima i osjećajima, a ne na pohvale oko količine pojedenog

Umjesto da se fokusiraš na to koliko je dijete pojelo, razgovaraj o hrani, njenim okusima, teksturama i onome što osjećate dok jedete. Potakni dijete da izrazi svoje osjećaje o hrani, dopusti mu da mu se nešto jednostavno ne sviđa i budi primjer odnosa prema hrani koju voliš i ne voliš. Ono što preporučujem da se svakako izbjegne su pohvale oko količine pojedene hrane. Na ovaj način gdje je fokus na odnosima i povjerenju, a ne na brojanju zalogaja dijete će razviti pozitivan odnos prema obrocima, osjećati se voljeno i poštovano, te se neće opterećivati s količinama koje mora pojesti.

Izgradnja povjerenja za stolom nije nešto što se može postići preko noći, ali kroz dosljednost, strpljenje i pažljiv pristup hranjenju, roditelji mogu stvoriti temelj za zdrave odnose prema hrani koje će trajati cijeli život.

Povjerenje se gradi kroz svakodnevne male geste, poput poštovanja dječjih potreba, zajedničkog uživanja u obrocima i, prije svega, kroz stvaranje sigurne i ugodne atmosfere oko stola. Kada djeca osjećaju da imaju kontrolu, da nisu prisiljena i da im je dopušteno razvijati svoje vlastite prehrambene navike, bit će mnogo spremnija na isprobavanje novih jela i razvijanje kvalitetnog odnosa prema hrani. Kroz ovih 5 koraka, ne samo da pomažemo djeci da zdravo jedu, već i stvaramo temelje za kvalitetne i zdrave navike koje će im koristiti cijeli život.

Ako želiš stvarati ovakve navike od samih početaka bebinog upoznavanja s hranom, pozivam te u program „Sretna i opuštena dohrana“ gdje ćeš saznati sve što ti je potrebno za vrijeme dohrane na jednom mjestu.

Fotografije: Freepik

Objava način na koji hranimo djecu i povjerenje kao ključan faktor za razvoj zdravog odnosa prema hrani pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Pojavio se plusić na testu i prvi (a često i jedini) savjet koji si dobila za svoju prehranu od sada na dalje je da kreneš uzimati prenatale. Dio oko preporuke koje uzimati ili izostane ili padne na neku generičku preporuku najpoznatijih prenatala bez detaljnog proučavanja kakvi su zapravo i jesu li zaista najbolji odabir za tebe i bebu.

Želim ti malo promijeniti perspektivu o prenatalima i pokazati ti kako ih koristiti i odabrati najbolje.

Za početak, jako je važno naglasiti da su prenatali izvrstan dodatak cjelovitoj i raznovrsnoj prehrani. Ovdje je potrebno zadržati se na riječi „dodatak“. Današnje preporuke koje trudnice dobivaju o prehrani u trudnoći djeluju kao da je prenatal sve što je sada potrebno njoj i bebi. Ali nije tako. Trudnoća je period velikih promjena u tijelu trudnice i period kada se kreira cijelo ljudsko biće. I jedna tableta nikako nije dovoljna za njihove potrebe.

Ono na što je važno staviti naglasak je prehrana koja podržava trudnoću – i mamino tijelo i bebin razvoj – koju je onda poželjno upotpuniti kvalitetnim prenatalom koji će ispuniti određene pukotine ili nedostatke koji se nisu uspjeli osigurati prehranom.

Što se tiče odabira prenatala, idealna je opcija odabrati ga individualno prema svojim potrebama uzimajući u obzir prehranu, krvne nalaze, individualne potrebe i sastav prenatala. No, postoje i generalne preporuke kojima se svaka (buduća) mama može voditi kod njihova odabira. Prvo, odaberi onaj čija je dnevna doza podijeljena u minimalno dvije tablete. Prenatali čija je cijela doza u jednoj tableti najčešće ne sadrže niti količine niti oblike nutrijenata koji pružaju najbolju podršku. Drugo, biraj one koji sadrže ciljano one nutrijente koji su potrebni tebi i bebi za vrijeme trudnoće kao što su kolin, folat, vitamin A, vitamin D, željezo, cink, magnezij i ostali. I treće, biraj one koji su što čišći, odnosno koji sadrže nutrijente bez određenih dodataka, boja ili mirisa.

Kada govorimo o vremenu uzimanja prenatala tri su razdoblja kroz koja ih svakako preporučujem:

1. Tijekom pripreme za trudnoću
Period prije trudnoće često je zanemaren, no igra veliku ulogu u samom ostvarenju trudnoće, ali i razvoju bebe. Jajnoj je stanici potrebno 3 do 4 mjeseca da sazrije i, ako si u mogućnosti, preporučujem ti uzimanje kvalitetnog prenatala u ovom vremenskom razdoblju prije planirane trudnoće.

2. Tijekom trudnoće
Budući da je trudnoća period kada potrebe za određenim nutrijentima izrazito rastu, uz kvalitetnu i ciljanu prehranu za trudnoću preporučujem ti da piješ prenatale kroz cijeli ovaj period.

3. Tijekom postpartuma / dojenja
Iako je prehrana za vrijeme postpartuma i dojenja bebe posebna tema, prenatali su dio koji ostaje konstanta još od pripreme za trudnoću. Preporučujem ti da ih nastaviš uzimati kroz period postpartuma, ali i cijeli dojenački staž.

I za kraj, želim ti dati nekoliko tehničkih preporuka za svakodnevno uzimanje prenatala. Kao što sam napomenula, biraj one čija je dnevna doza podijeljena u nekoliko doza i pokušaj te doze raspodijeliti kroz dan. Ovako ćeš osigurati da tvoje i bebino tijelo kroz cijeli dan imaju dotok važnih nutrijenata.

Druga stvar koja će ti pomoći u najboljem iskorištavanju prenatala je uzimanje uz obrok. Mnogi nutrijenti se najbolje apsorbiraju u kombinaciji s nekim drugim nutrijentima i ako uzimaš prenatal uz obrok, veće su šanse da će doći do ove kombinacije i samim time bolje apsorpcije.

No, znamo da se svi mi razlikujemo i da svaka žena ima različite navike, ritmove i rutine. Zato želim naglasiti da je ovo što sam ti savjetovala samo preporuka i da je važno da svaku od njih prilagodiš svojoj svakodnevici. Jer na kraju dana, bolje je popiti obje tablete prenatala zajedno bez obroka, nego ih ne popiti uopće. Napravi najbolje što možeš u ovome trenutku. Dovoljno je.

Često perporuke oko prehrane u trudnoći uključuju samo “Uzimaj prenatale.” i “Uzimaj folnu kiselinu.”, ali kvalitetna prehrana za podržanu trudnoću puno je više od toga. Uz ovakve je savjete lako ostati zbunjen i misliti da je uzimanje ovih suplemenata jedino što možeš napraviti, no dvije tablete ne mogu tebi i bebi pružiti sve što vam je potrebno i nisu zamjena za izvorne nutrijente koje sadrži hrana. 

“Beba, mama i hrana u trudnoći” program je u kojem ćeš naučiti sve ovo. Nakon njega ćeš znati: koju hranu jesti za podržanu trudnoću, s kojom hranom i kojim pićem je potrebno biti na oprezu, koji su nutrijenti najvažniji za određeni dio trudnoće i kroz koju ih hranu možeš unijeti, kako najbolje balansirati i kreirati obroke, koji suplementi te mogu podržati kroz trudnoću. Više o programu potraži na OVOM linku.

Fotografije: Freepik

Objava prenatali u trudnoći – kako odabrati one najbolje? pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Vjerujem da svaka mama želi da dohrana njezine bebe bude upravo ovakva – sretna i opuštena. Za neke će možda izgledati tako bez puno truda, a neke će morati isprobavati razne metode kako bi do toga došle. Nekima će kod određenih izazova “upaliti” prvi savjet koji su dobile, a neke će morati isprobavati metode i metode ne bi li došle do rješenja i koraka bliže sretnoj i opuštenoj dohrani. I da te odmah utješim – ovo je sve sasvim normalno.

Dohrana je proces učenja, pokušaja, pogrešaka i razvijanja i za svaku bebu i svaku obitelj izgleda drugačije. No jedan koncept bi trebao biti konstanta za svačiju dohranu i on je jedan od ključnih čimbenika sretne i opuštene dohrane koju svaka od nas priželjkuje. A taj se koncept naziva “podjela odgovornosti”.

Što je podjela odgovornosti?

Podjela odgovornosti je koncept koji odvaja odgovornost bebe od odgovornosti roditelja kada je riječ o hranjenju i nalaže da bi svatko trebao biti zadužen za svoj dio i ne ulaziti u tuđi dio odgovornosti. Iako na prvu zvuči jako lagano, ovaj je koncept nešto što u našoj kulturi nije baš rašireno i opće prihvaćeno i zato je potrebno svakodnevno podsjećanje na njega i preuzimanje odgovornosti za svoj dio te prepuštanje bebi njezinog dijela odgovornosti u hranjenju.

Na podjelu odgovornosti treba gledati kao na nastavak njegovanja nečega što je bebi urođeno, a to je osjećaj za sitost i glad. Mi ljudi se s njime rađamo i ostat će u nama jedino aktivnim njegovanjem i poštivanjem istoga. A to se postiže upravo prihvaćanjem i prakticiranjem podjele odgovornosti.

Odgovornost roditelja

Kada je dohrana bebe u pitanju, roditeljeva je odgovornost:

1. Odlučiti što beba jede
Roditeljev je zadatak odabrati namirnice koje su najbolje za rast i razvoj bebe te od njih pripremiti obroke. Beba je još premala da bi sama odlučivala što će jesti i nikad odgovornost oko odabira hrane ne bi trebala biti na njoj.

2. Odlučiti kada beba jede
Osim samog sastava obroka, na roditelju je i biranje kada će beba jesti, odnosno kreiranje rasporeda dnevnih obroka. Ovo je kod uvođenja krute hrane posebno bitno da bi se ustalio neki raspored koji odgovara i bebi i cijeloj obitelji. Naravno, uvijek je važno pratiti bebin ritam i potrebe i uzeti ih u obzir kod određivanja vremena obroka.

3. Odlučiti gdje beba jede
Treći dio odgovornosti roditelja je određivanje mjesta gdje će se obrok jesti. Ovo je osobito važno radi sigurnosti bebe i na roditelju je da odabere mjesto koje je u tom trenu sigurno za hranjenje.

Odgovornost bebe

Bebina odgovornost u procesu dohrane je:

1. Odlučiti hoće li jesti
Beba zbog svog izraženog osjećaja za sitost i glad točno zna je li gladna ili ne. Zato je jako važno da roditelj poštuje bebinu odluku i ne tjera ju na jelo kada ona to ne želi. Tjeranjem na jelo i nagovaranjem i na samo jedan zalogaj pridonosi se gubitku ovog osjećaja za sitost i glad.

2. Odlučiti što će od ponuđenog pojesti
Dok je na roditelju da odluči što će sve biti na bebinom tanjuru, na bebi je da odluči što će od toga ona probati i jesti. Kao i kod dijela oko toga hoće li jesti, ovdje je važno poštovati bebinu odluku i ne nagovarati ju da proba i ostalo.

3. Odlučiti koliko će pojesti
Ovo je možda najteži dio za prihvatiti, ali beba je zadužena za to koliko će pojesti. Neće pojesti koliko kažu tablice, doktori ili savjeti koji se prenose s koljena na koljeno, nego točno onoliko koliko osjeća da joj je potrebno.

Iako je na prvu možda teško prihvatiti i razumjeti cijeli koncept podjele odgovornosti, važno je znati da će samo ovako beba zadržati svoju intuiciju kada je riječ o gladi i sitosti i razviti zdrav odnos prema hrani. Vježbajte podjelu odgovornosti od prvih dana i kasnije će postati dio rutine i nešto sasvim normalno.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dorja Anić Pjevac (@beba.mama.hrana)

Spremni za dohranu – besplatno predavanje

Bliži se period dohrane tvoje bebe ili si na samome početku i u glavi ti se javlja more pitanja: Je li moja beba spremna za dohranu?, Koju metodu da odaberem?, Koja je najbolja prva namirnica?, Gdje da hranim bebu ako još ne sjedi?, Koju opremu kupiti?…

Pronalazak odgovora na ova pitanja postaje pogotovo težak kada počneš s raznih strana dobivati oprečne informacije i onda više nisi sigurna ni u što.

Upravo sam zato odlučila održati predavanje “Spremni za dohranu” u kojem ću ti dati točne i sigurne informacije kako bi u dohranu krenula zaista spremna.

Teme koje ćemo proći i pitanja na koja ću dati odgovore su:

1. Kada krenuti s dohranom?

2. Kako krenuti s dohranom?

3. Koju hranu davati bebi?

4. Gdje hraniti bebu?

5. Što mi od opreme treba?

Predavanje “Spremni za dohranu” održat ću 1.10.2024. u 10 sati preko zoom-a i nakon predavanja bit će ti dostupna snimka.

Za prijavu ispuni ovaj obrazac i nekoliko dana prije predavanja na mail ćeš dobiti sve važne informacije i linkove!

Fotografije: unsplash.com

Objava podjela odgovornosti: jedan od ključnih čimbenika sretne i opuštene dohrane pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Malo je perioda u životu ovoliko transformirajuće kao trudnoća. Mama zapravo kroz vrlo kratak period prolazi kroz velike promjene i zaista je jako važno znati kako podržati svoje i bebino tijelo u ovome periodu.
Iako kada je trudnoća u pitanju na puno toga ne možemo utjecati, na neke stvari itekako možemo – a prehrana je jedna od njih.

Kvalitetnom prehranom utječeš na više važnih aspekata svoga i bebinog života:

1. PODRŠKA BEBI
Kvalitetnom prehranom osiguravaš bebi nutrijente potrebne za zdrav i kvalitetan rast i razvoj.

2. PODRŠKA MAMI
Trudnoća je period velikih promjena i hranom možeš uvelike podržati svoje tijelo i cjelokupno zdravlje u ovom periodu.

3. PODRŠKA OPORAVKU
Kvalitetnim zalihama nutrijenata stvaraš i veliku bazu za podršku tijelu za oporavak nakon trudnoće. Postpartum je kao i trudnoća period velikih promjena i podrška je iznimno važna.

Upravo zbog ovolike važnosti i utjecaja kvalitetne prehrane, dajem ti 5 konkretnih koraka kojima ju možeš poboljšati i pružiti sebi i bebi ono što vam je potrebno.

1. Uključi proteine u svaki obrok

Proteini igraju ključnu ulogu u izgradnji naših stanica, a budući da se kroz trudnoću stvara cijelo biće, oni postaju još važniji. Pokušaj svoje obroke kreirati i smišljati tako da u svakome ili bar u većini imaš neki kvalitetan izvor proteina. To može biti komad mesa, jaje, kefir, jogurt, riba, morski plodovi, sir, orašasti plodovi, leća, kvinoja. Osim što ćeš i bebi i sebi osigurati kvalitetne nutrijente, uključivanjem više proteina ćeš automatski smanjiti količinu ugljikohidrata te obrok dovesti u bolji balans.

2. Ne bježi od masnoća

Masnoće su nešto od čega se jako često bježi, ali neophodne su za zdravo funkcioniranje organizma. A osobito su važne u trudnoći i ona nikako nije period kada se treba izbjegavati ili smanjivati unos masnoća. Masnoće na koje se treba fokusirati su takozvane zdrave masnoće u koje spadaju: maslinovo ulje, kokosovo ulje, avokado, maslac, ghee, orašasti plodovi i maslaci od njih, sjemenke. Pokušaj u svaki obrok uključiti barem jednu namirnicu bogatu njima. Ovo će ti pogotovo biti korisno u zadnjem tromjesečju trudnoće kada zna doći do problema s probavom, a zdrave masnoće su odličan saveznik u borbi s njima.

3. Oboji svoj tanjur

Najbolji način da osiguraš tijelu sve nutrijente koji su mu potrebni za zdravu i podržanu trudnoću i kvalitetan rast i razvoj bebe je taj da jedeš hranu u što različitijim bojama.
Doslovno, što više različitih boja uključiš u svoju prehranu, to više raznih vitamina, minerala, antioksidansa unosiš u svoje tijelo. A mnogi od njih su od iznimne važnosti za tebe i tvoju bebu.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dorja Anić Pjevac (@beba.mama.hrana)

4. Pazi na unos tekućine

Kada pogledaš koliko se dodatne tekućine stvara u tvome tijelu za vrijeme trudnoće, nije neobično što se i potrebe za njome u ovome periodu povećavaju. Pokušaj unositi više od 2 litre tekućine kroz dan, a 3 bi bile najbolja varijanta.

5. Shvati prehranu u trudnoći ozbiljno, ali u isto vrijeme budi nježna prema sebi

Kvalitetnom prehranom možeš utjecati na puno toga i neizmjerno je važna u ovome periodu, ali želim naglasiti da je važna i ova druga strana, a to je da budeš nježna prema sebi i ne kriviš se ako neke stvari jednostavno ne idu. Ovo se posebno odnosi na razne mučnine i izazove kada mama nije u mogućnosti jesti kako bi možda željela. Za ovakve trenutke te pozivam da se ne kriviš nego da pokušaš napraviti najbolje što možeš u tome trenutku. Nekad će to izgledati kao samo griz ili gutljaj nečega, ali ako je to nešto kvalitetno i nutritivno bogato svejedno možeš sebi i bebi osigurati što vam treba.

Ako si spremna preuzeti odgovornost za sebe i svoju bebu i kroz prehranu vas podržati najbolje što možeš, pridruži se mom novom programu “Beba, mama i hrana u trudnoći”. Sve detalje pronađi NA OVOM LINKU.

Foto: pexels.com

Objava 5 savjeta kako prehranom podržati sebe i bebu pojavila se prvi puta na SUPERMAME.