Svakom je roditelju važno da  razumije kako bi trebao izgledati razvoj jezičnih i govornih vještina  djeteta. U nastavku saznajte što je primjereno za koju dob te lakše prepoznajte prve znakove odstupanja i eventualno reagirajte. Ipak želim naglasiti, u slučaju da dijete nije usvojilo jednu od opisanih vještina unutar određene dobi ne znači da postoji poremećaj. No, ako  većina vještina koje su opisane za određenu dob nije usvojena potrebno je potražiti stručnu pomoć.

Razvoj govora djeteta od 0 do 3 mjeseca

U ovoj dobi djeca svoja raspoloženja izražavaju glasanjem (plakanjem i smijanjem). Roditelji mogu prepoznati različite vrste plača koje se javljaju za različite potrebe. Dijete prepoznaje majčin glas i uz pomoć njega najlakše se smiri u epizodama plača. Dijete u dobi od rođenja do 3. mjeseca sluša glasove i druge zvukove u okolini i reagira na njih (npr. smanjuje ili povećava brzinu sisanja kao reakciju na zvuk).

Razvoj govora djeteta od 4 do 6 mjeseci

Govor djeteta od četiri do šest mjeseci se svodi na igru govornim organima pri čemu proizvode različite glasove (gukanje). Dijete zamjećuje i reagira  na promjene u tonu glasa pa većinom osmjehom reagira na ugodne glasove, a plačem na jake i neugodne glasove.  U ovoj dobi dijete okreće glavu u smjeru zvuka i pokazuje interes za zvučne igračke i glazbu. Oko 6-tog mjeseca života javlja se reduplicirano brbljanje tj.  djeca počinju stvarati različite kombinacije glasova, dolazi do kombiniranja zvučnih konsonanata s otvorenim vokalima koje izgovara u redupliciranim nizovima kombinacija (ma-ma-ma-ma, da-da-da-…). Reduplicirano brbljanje od strane okoline često zna biti protumačeno kao prva riječ, ali budući da to glasanje za dijete još uvijek ne nosi „značenje“  ne možemo ga tumačiti kao riječi.

Razvoj govora djeteta od 7 mjeseci do 1. godine

Dijete uživa u socijalnim igrama ( npr. „KU KU – gdje sam“ igra). Okreće glavu i gleda u smjeru izvora zvuka. Pokazuje razumijevanje jednostavnih gesta i  jednostavnih riječi  koje se najčešće odnose na  pojmove iz svakodnevnog okruženja (mama, tata, sok, čaša) te počinje  pogledom tražiti imenovani predmet. U svrhu komunikacije dijete u dobi od sedam mjeseci do godine dana počinje koristiti geste  (mahanje PA-PA,  podiže ruke kada želi da ga roditelji prime).  Pokazuje razumijevanje jednostavnih uputa i zahtijeva (Daj,  Baci ….). Sustavno se odaziva na ime i ostvaruje kontakt očima  s okolinom.  Imitira neke radnje za roditeljima. Intonacijski imitira govor za okolinom.  Oko prvog rođendana javlja se prva riječ sa značenjem, a govor je na razini žargonskog, intonacijskog brbljanja. Uživa u slušanju pjesmica.

Razvoj govora djeteta od 1. do 2. godine

Govor djeteta u dobi od prve do druge godine se vrlo brzo razvija. Broj  riječi koje dijete koristi u svakodnevnom govoru raste  ( u dobi od oko 18 mjeseci dijete bi trebalo u aktivnom vokabularu koristiti oko 50-ak riječi koje su često u obliku onomatopeja ili skraćenom obliku riječi).  Glagoli i pridjevi polako postaju dio vokabulara. Dijete počinje koristiti zamjenice ja, ti, moje. Na upit dijete pokazuje nekoliko dijelova tijela. Razumije  pitanja Tko? Gdje? Što? U mogućnosti je slijediti jednostavne upute (Gdje je cipela?). Pokazuje interes za slikovnicama, slušanjem kratkih priča, pjesmicama i recitacija s rimom. Na slikovnom materijalu, dijete u dobi od jedne do dvije godine, prstom pokazuje imenovane pojmove iz svakodnevnog okruženja. Razumije negaciju i koristi ju kada nešto ne želi. Oko druge godine života počinje koristit dvočlane iskaze (Nema soka, Daj piti). Pokazuje što želi i traži što želi. Donosi stvari kako bi ih pokazao drugima te imitira govor za okolinom.

Razvoj govora djeteta od 2. do 3. godine

U dobi od druge do treće godine djeteta, govor je postao primarno komunikacijsko sredstvo. Dijete samostalno imenuje stvari iz svakodnevnog okruženja i iz različitih kategorija (životinje, predmete svakodnevne uporabe…).  Sustavno koristi dvočlane i tročlane iskaze u svakodnevnoj komunikaciji, a  poznata okolina može razumjeti govor djeteta.  Odgovara na pitanja „Tko? Što? Gdje?“. Dijete počinje koristiti zamjenice i priloge mjesta te prošlo i buduće vrijeme.  Razumije pojmove kao što su veliki-mali, gore-dolje. Razumije i slijedi upute koje se sastoje od dva zahtjeva npr. Uzmi knjigu i stavi ju na krevet. Pokazuje interes za slikovnice i može duži vremenski period sjediti i slušati kratke priče. Uparuje iste boje.

Razvoj govora djeteta od 3. do 4. godine

U govoru koristi rečenice koje se sastoje od 3-4 elementa.  Postavlja pitanja „Zašto? Kada? Kako?“. Koristi zamjenice. Dijete u dobi od tri do četiri godine može samostalno prepričati neki događaj tako da osoba koja nije bila sudionik tog događaja može shvatiti radnju tj. povezano govori o stvarima koje su se dogodile. Zna svoje ime i koliko ima godina. Zna da li je dječak ili djevojčica. Razumije i slijedi upute koje se sastoje od tri radnje npr. Otvori torbu, uzmi loptu i donesi mami. Oko 4-te godine prepoznaje i samostalno imenuje osnovne boje.  Raspoznaje osnovne oblike (krug, trokut, kvadrat..neke i samostalno imenuje). Može slušati sve duže priče. U igri zna igrati ulogu druge osobe.

Razvoj govora djeteta od 4. do 5. godine

Dijete u dobi od četiri do pet godina u spontanom govoru koristi višečlane rečenice sa svim vrstama riječi koje su većinom gramatički pravilne. Djetetov vokabular se širi. Pita za objašnjenje značenja nepoznatih riječi.  Oko 4. godine trebao bi biti  usvojen  pravilan izgovor svih glasova, osim glasa R te je djetetov govor razumljiv i široj okolini. Može samostalno prepričati dužu priči ili poznati događaj. Odgovara na pitanja „Koliko? Kako?“ Dijete samostalno broji do 10.

Razvoj govora djeteta od 5. do 6. godine

Dijete u ovoj dobi koristi složene rečenice sa svim vrstama riječi, a pravilan izgovor svih glasova je usvojen. Usvojilo je pojmove kao što su  jučer, danas, sutra, ujutro, navečer. Može shvatiti  odnose, uzroke i posljedice. Samostalno imenuje geometrijske oblike, brojeve i neka slova. Zna napisati svoje ime. Prilikom prepričavanja poznatih događaja prati slijed radnje, pojavnost likova, prepričava detalje događaja. Pokazuje interes za knjige, brojeve,  slova. Sa navršenih 5,5 godina može prepoznati početni glas u riječi. Prepoznaje rimu te počinje  samostalno tvoriti rimu. Riječi može rastaviti na slogove.

Martinin blog- savjeti i priče jednog logopeda, namijenjen je  roditeljima koji žele saznati korisne informacije i  dobiti savjete o mnogim aspektima razvoja komunikacije, jezika i govora. Blog piše Martina Starčević Perica, logoped sa dugogodišnjim iskustvo u radu s djecom predškolske i rane školske dobi. Na blogu (prijavom na newsletter) dostupne su različite razvojne igrice i materijali namijenjeni poticanju razvoja djece s naglaskom na vježbe poticanja  govorno-jezičnih vještina i vještina rane pismenosti.

Objava RAZVOJ GOVORNO-JEZIČNIH VJEŠTINA – KORAK PO KORAK pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Dvojezičnost je sposobnost pojedinca da uspješno koristi dva jezika. Danas, kada više od polovine svjetske populacije koristi barem dva jezika, a djeca često odrastaju u dvojezičnim ili višejezičnim sredinama nužno je poznavati osnovna obilježja dvojezičnog razvoja djece.

Dvojezičnost možemo promatrati kroz nekoliko kriterija, a jedan od kriterija je i dob usvajanja jezika. Upravo prema tom kriteriju razlikujemo simultanu i sukcesivnu dvojezičnost.

Ako dijete oba  jezika usvaja istovremeno, od rođenja, ili ako je drugi jezik počelo usvajati do treće godine života (kada se usvajaju osnove materinskog jezika) govorimo o simultanoj dvojezičnosti.

Ako dijete drugi jezik usvaja nakon treće godine života tj. kada su osnove prvog jezika već usvojene govorimo o sukcesivnoj dvojezičnosti.

Dominantnost jednog jezika

Kod dvojezičnih govornika najčešće je jedan jezik dominantan. Dominantnost jezika podložna je promjenama  pa tako  u jednom periodu života djeteta (npr. u predškolskom periodu) dominantan može biti jedan jezik, a u idućem periodu (npr. u školskoj dobi) dominantan može biti drugi jezik.

Koji je jezik dominantan ovisi o kvaliteti i količini izloženosti svakom jeziku, dobi u kojoj se uči pojedini jezik i kontekstima u kojima koristimo svaki jezik tj. okolini. Upravo to je dokaz da je jezik u velikoj mjeri i proizvod iskustva.

Promatrajući govorno-jezični razvoj dvojezične djece, veliki broj  istraživanja potvrđuje  da dvojezična djeca zapravo prolaze dvije faze usvajanja jezika. U prvoj je fazi glavno obilježje neizdiferencirani jednojezični sustav u kojem su prisutni elementi oba jezika koje dijete usvaja. Dok je glavna značajka druge faze diferenciranost jezičnih sustava koje dijete usvaja i tada oba jezika počinju funkcionirati kao zasebni sustavi.

Kako djeca uče dva jezika istovremeno?

Djeca koja uče dva jezika istodobno prolaze kroz iste razvojne faze govorno-jezičnog razvoja kao i  djeca koja usvajaju samo jedan jezik pa se tako oko drugog mjeseca života javlja gukanje, nakon kojega slijedi period vokalne igre, a oko šestog mjeseca  života javlja se brbljanje te dolazi do pojave prve riječi.

Pojava prve riječi kod djece koja usvajaju dva jezika može blago kasniti, ali još uvijek se prva riječ javlja u rasponu koji je predviđen i za jednojezičnu  djecu, a to je u periodu od 8. do 15. mjeseca života. Jednojezična djeca usvoje vokabular od oko 50-tak riječi otprilike u 18. mjesecu života (dobni raspon je od 15. do 22. mjeseca).  I dvojezična djeca također usvajaju 50-tak riječi u isto vrijeme, ali to se odnosi na riječi usvojene u oba jezika.

„Spajanje„ jezika potpuno je očekivano kod djece koja uče dva jezika”

Od prve do druge godine života jezici su još uvijek nediferencirani i može doći do „spajanja“  jezika tj. djeca dijelove riječi iz jednog jezika spajaju s dijelovima riječi iz drugog jezika. Ovo obilježje dvojezičnog razvoja često brine roditelje i ponekad to smatraju znakom kašnjenja govorno-jezičnog razvoja djeteta, ali „spajanje„ jezika potpuno je očekivano kod djece koja uče dva jezika.

Od druge do treće godine javlja se „miješanje“ jezika tj. djeca često riječi iz različitih  jezičnih sustava koriste u istoj rečenici ili gramatička pravila jednog jezika prenose u drugi jezik. Iako često dolazi do miješanja jezika, istraživanja su pokazala da, dvojezična djeca ipak imaju metalingvističku svijest o postojanju dva odvojena sustava.

Oko četvrte godine života  dijete ulazi u drugu fazu tj.počinje koristiti oba jezika kao zasebne sustave.  Novija  istraživanja pokazuju  da dvojezičnost u pozitivnom smislu utječe na  kognitivne funkcije, prostorne sposobnosti, pažnju, radnu memoriju te da osobe koje tečno govore barem  jedan strani jezik imaju  manju  mogućnost  razvoja demencije ili  gubitka kognitivnih  sposobnosti kada ostare.

Martina vas poziva na radionicu “Pričamo o djeci” koju radi u suradnji s Helen Doron školom stranih jezika i  mag.educ.reh. Anom Šečić. Program radionice i više informacija pronađite OVDJE.

Martinin blog- savjeti i priče jednog logopeda, namijenjen je  roditeljima koji žele saznati korisne informacije i  dobiti savjete o mnogim aspektima razvoja komunikacije, jezika i govora. Blog piše Martina Starčević Perica, logoped sa dugogodišnjim iskustvo u radu s djecom predškolske i rane školske dobi. Na blogu (prijavom na newsletter) dostupne su različite razvojne igrice i materijali namijenjeni poticanju razvoja djece s naglaskom na vježbe poticanja  govorno-jezičnih vještina i vještina rane pismenosti.

Objava ŠTO OČEKIVATI KOD DJECE KOJA UČE DVA JEZIKA ISTOVREMENO pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Aplikacije za računala, tablete i pametne telefone postale su naša svakodnevica, no ponudimo djeci one koje su edukativne i usmjerene poticanju i usvajanju određenih znanja i vještina. Pročitajte kojih pet aplikacija može biti korisno za vaše dijete.

Aplikacije za računala, tablete i pametne telefone pokazale su se učinkovitim pomoćnim alatima kada govorimo o govorno – jezičnoj terapiji.

Aplikacije koje se koriste u logopedskoj terapiji mogu biti korištene u različite svrhe.  Možemo govoriti o specijaliziranim aplikacijama koje su namijenjene isključivo za logopedsku terapiju, o aplikacijama uz pomoć kojih djeca usvajaju osnovna  razvojna znanja i vještine (npr. uče boje, brojeve…). Ponekada koristimo  edukativne aplikacije u  motivacijske svrhe (npr. kao nagrada nakon odrađene terapije) .

Na stranom tržištu postoje brojne aplikacije koje su namijenjene poticanju razvoja djece. Na našem tržištu i na hrvatskom jeziku ovakve aplikacije još uvijek su malobrojne i upravo iz tog razloga predstavljam vam aplikacije koje su namijenjene poticanju razvoja djece, a prilagođene su našem govornom području.

Aplikacije za rad s djecom – mojih 5 favorita

1.  Jezična gradilica – Jednostavna je i djeci vizualno zanimljiva aplikacija. Cilj ove aplikacije je poticanje morfološkog razvoja djece. Kroz korištenje ove aplikacije djeca usvajaju gramatičke morfeme za imensku i glagolsku množinu. Morfološki razvoj je proces kojim djeca ovladaju do polaska u školu pa je i ova aplikacija namijenjena djeci predškolske dobi.  Od velike pomoći biti će djeci s teškoćama u jezičnom razvoju, ali vrlo je korisna i djeci s urednim jezičnim sposobnostima.
2. Pamtilica – Fonološka svjesnost  jedna  je od najvažnijih vještina koja mora biti dobro razvijena prije polaska u školu (više o toj temi pročitajte ovdje). Upravo ova aplikacija namijenjena je poticanju predvještina čitanja, a mogu je koristiti djeca predškolske dobi koji pokazuju interes za ovladavanje vještinama čitanja.
3. e-Galerija – Prepričavanje, pripovijedanje ili naracija su jako važni (više o ovoj temi pročitajte ovdje).  Uz pomoć ove aplikacije dijete može slagati priče od  niza sličica koje mogu biti fotografirane integriranom kamerom uređaja, preuzete iz galerije uređaja ili odabrani simboli iz triju dostupnih galerija simbola (ARAASAC, Mulberry i Sclera). Svakoj sličici moguće je pridružiti tekstualni i zvučni zapis koji opisuju odgovarajući dio priče. Zvučni zapis se reproducira pritiskom na sličicu kod pregledavanja priča. Aplikacija sadrži i dvije igre: “Složi priču” i “Izbaci uljeza”. Kod igre “Složi priču” korisnik mora složiti pomiješane sličice iz odabrane priče po pravilnom redoslijedu, dok kod igre “Izbaci uljeza” korisnik mora odabrati sličice koje ne pripadaju priči.
4. Domino brojalica – Cilj ove aplikacije je poticanje razvoja rane matematičke pismenosti. Preduvjet za shvaćanje osnovnih računskih operacija je poznavanje količine, usvajanje pojma i značenja broja, povezivanje vizualnog simbola i količine te znamenke (brojke).  Kroz ovu aplikaciju djeca usvajaju i druge važne matematičke predvještine kao što su razlikovanje pojmova malo-puno, jednako. Aplikacije je namijenjena djeci predškolske dobi.
5. Pisalica – Ova aplikacija  olakšava učenje pravilnog pisanja velikih tiskanih slova (grafema). Prilikom ovladavanja vještinom pisanja slova od velike važnosti je  savladati pravilnu orijentaciju pisanja slova i smjer pisanja slova. Pogrešno naučen način pisanja često je kasnije teško ispraviti.  Ova jednostavna ali djeci zanimljiva aplikacija namijenjena je predškolskom i školskom uzrastu.

Osim ovih, opisanih aplikacija, na web stranici http://www.ict-aac.hr/index.php/hr/  dostupno je još nekoliko kvalitetnih aplikacija, Ipak želim istaknuti  da vrijeme provedeno uz računala i pametne telefone treba biti, od strane roditelja, kontrolirano i vremenski ograničeno.  Budući da živimo u digitalnom vremenu i da su aplikacije postale sastavni dio našeg života ponudimo djeci one aplikacije koje su edukativne i usmjerene poticanju i usvajanju određenih znanja i vještina.

Martinin blog- savjeti i priče jednog logopeda, namijenjen je  roditeljima koji žele saznati korisne informacije i  dobiti savjete o mnogim aspektima razvoja komunikacije, jezika i govora. Blog piše Martina Starčević Perica, logoped sa dugogodišnjim iskustvo u radu s djecom predškolske i rane školske dobi. Na blogu (prijavom na newsletter) dostupne su različite razvojne igrice i materijali namijenjeni poticanju razvoja djece s naglaskom na vježbe poticanja  govorno-jezičnih vještina i vještina rane pismenosti.

Objava PET APLIKACIJA KORISNIH ZA USVAJANJE NOVIH ZNANJA KOD DJECE pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Kako dijete pripremiti za školu?

Jedno od čestih pitanja koje roditelji postavljaju je „Treba li dijete znati čitati prije polaska u školu?“

Odgovor na ovo pitanje nije moguće dati u jednostavnom  obliku da ili ne jer usvajanje vještina čitanja i pisanja složen je proces i prije polaska u školu potrebno je razviti brojne vještine koje prethode čitanju i pisanju.

Fonološka svjesnost  jedna  je od najvažnijih vještina koja mora biti dobro razvijena prije polaska u školu.

Što je to fonološka svjesnost – o čemu to logopedi govore?

Fonološka svjesnost odnosi se na prepoznavanje, izdvajanje i baratanje manjim dijelovima od same riječi  (slog, rima, fonem…). Sama fonološka svjesnost obuhvaća više vještina kojima djeca ovladavaju u različitoj kronološkoj dobi, a razvoj fonološke svjesnosti odvija se postepeno.

Slogovno stapanje prava je stepenica razvoja fonološke svjesnosti. Već u dobi od tri godine djeca su u mogućnosti riječ koju im izgovorimo u slogovima spojiti u jednu riječ.

Primjer: kad kažemo ža-ba dijete bi trebalo prepoznati da se radi o 

Prepoznavanje rime druga je stepenica razvoja fonološke svjesnosti pa dijete prije škole  mora biti u mogućnosti prepoznati i spojiti riječi koje se rimuju ( Primjer: što se rimuje? kruh – trava- duh)

I evo nas na stepenici broj tri koja se zove slogovna raščlamba, a zadatak je da dijete samostalno riječ rastavi na slogove pa naša  postaje ža-ba.

Rima, fonem i ostale važne stvari

Iduća stepenica djeci je najzabavnija i vrlo lako se usvaja kroz igru, a to je proizvodnja rime. Djeca vole igrice u kojima sami moraju smišljati rimu i u ovim igrama nije nužno da riječ koju djeca ponude kao rimu nose značenje  ako se rimuje priznajemo puno toga ( auto- pauto, slika -pika).

Ostale su nam zadnje dvije stepenice, a odnose se na fonemsko stapanje i fonemsku raščlamba.

Fonem je najmanja jedinica govora koja je bitna za značenje  pa tako u riječi PAS – P je jedan fonem, A je drugi fonema, a S je treći fonem. Prije polaska u školu ponuđene foneme u riječi A-U-T-O dijete bi trebalo stopiti u riječ i ponuditi pravilan odgovor AUTO, ali isto tako trebalo bi i samostalno rastaviti riječ na foneme (koja slova imamo u riječi KRAVA).

U slučaju da opisane stepenice nisu usvojene prije polaska u školu onda ih je potrebno vježbati s djecom. Najbolje ih je vježbati kroz igru i zabavne radne listiće.

Napomena:

Krenite vježbati  s kratkim i jednostavnim riječima. Slogovnu raščlambu prvo vježbajte s dvosložnim riječima (RIBA, MEDO, KUĆA…..)  prema višesložnim (JABUKA, LIVADA…). Fonemsko stapanje i raščlambu prvo vježbajte na riječima koje imaju 3 glasa (PAS, NOS)  pa 4 (RUKA, SLON….), a kako dijete bude jačalo svoje sposobnosti tako će ovladavati i složenijim riječima jer riječ VJEVERICA  nije tako lagano rastaviti na foneme (v-j-e-v-e-r-i-c-a) kao riječ pas (p-a-s).

I još jedan mali savjet….uz slikovni predložak puno je lakše pa slobodno vježbajte uz slike. Prije polaska u školu dijete bi trebalo sve navedene stepenice razvoja fonološke svjesnosti prolaziti samo na osnovu auditivne obrade riječi tj.bez slikovne pomoći.

Poznavanje i imenovanje slova, povezivanje pisanog i govornog jezika tj. stvaranje veze između vizualnog simbola i fonološkog oblike (glas- slovo),  zainteresiranost za pisani tekst, razvijenost rječnika, prepričavanje događaja  još su neke od vještina (osim fonološke svjesnosti)  koje utječu  na uspjeh  usvajanja vještina čitanja i pisanja.

kako osamostaliti dijete u izvršavanju školskih obveza? – SUPERMAME

Martinin blog- savjeti i priče jednog logopeda, namijenjen je  roditeljima koji žele saznati korisne informacije i  dobiti savjete o mnogim aspektima razvoja komunikacije, jezika i govora. Blog piše Martina Starčević Perica, logoped sa dugogodišnjim iskustvo u radu s djecom predškolske i rane školske dobi. Na blogu (prijavom na newsletter) dostupne su različite razvojne igrice i materijali namijenjeni poticanju razvoja djece s naglaskom na vježbe poticanja  govorno-jezičnih vještina i vještina rane pismenosti.

Objava kako dijete pripremiti za školu – razvoj fonološke svjesnosti pojavila se prvi puta na SUPERMAME.