Biti roditelj iskustvo je koje mijenja život, nagrađuje i zadivljuje, ali nisu svi spremni preuzeti tu ulogu.

Sve više parova u kasnim dvadesetima i tridesetima smatra da još nije pravo vrijeme za djecu. Planiranje djeteta temeljito se razmatra i često se odgađa do kasnih tridesetih ili ranih četrdesetih godina. Kao rezultat, obitelji postaju sve manje, a mnogi parovi odlučuju se za samo jedno dijete. Što se događa? Koji su razlozi iza ovakvih odluka?

Produžena adolescencija i želja za vremenom posvećenom sebi

Novo istraživanje pokazuje da samo 55 % pripadnika generacije Z i milenijalaca planira imati djecu. Čak jedan od četiri ispitanika u dobi između 18 i 34 godine potpuno je odbacio ideju roditeljstva, a najčešće navedeni razlog je želja za vremenom posvećenom sebi.

Mladi danas prolaze kroz razdoblje produžene adolescencije, u kojem dolaze do tradicionalnih životnih prekretnica mnogo kasnije nego prethodne generacije. Milenijalci u rekordnim brojevima žive kod roditelja i odgađaju brak i roditeljstvo. Ovo je posebno uočljivo u Hrvatskoj, gdje je prosječna dob u kojoj mladi napuštaju roditeljski dom 33,4 godine, što je najviša dob u Europskoj uniji. Ova promjena može se objasniti različitim čimbenicima, kao što su duže školovanje, nesigurnost na tržištu rada i visoki troškovi života. Dok su prethodne generacije obično ulazile u brak i postajale roditelji u dvadesetim godinama, današnji mladi ljudi čekaju duže kako bi osigurali stabilnu karijeru i financijsku sigurnost prije nego što se odluče na te korake. Dok čekaju da sve bude spremno, mnogi parovi brinu da će izgubiti prijatelje i da će im nedostajati vremena za hobije. Također, strahuju da će uzimanje roditeljskog dopusta za brigu o novorođenčetu dovesti do zaostajanja na poslu ili, pak, do najgoreg – otkaza.

Kultura prodaje mlađim generacijama mit o slobodi izbora

Iako se produžena adolescencija na prvi pogled može činiti kao pozitivan trend, odgađanje prelaska u odraslu dob donosi značajne posljedice. Žene koje predugo čekaju s odlukom o roditeljstvu suočavaju se s ograničenim opcijama vezanim uz trudnoću i majčinstvo. S druge strane, odgođena odrasla dob donosi cijenu i za muškarce, koji se često osjećaju izgubljeno. Ne žele svi imati djecu, što je potpuno u redu. No, ta odluka treba biti osobna, a ne nametnuta kulturom koja preuveličava poteškoće 21. stoljeća. Na neki način, kultura prodaje mlađim generacijama mit o slobodi izbora, a istovremeno ih tretira kao vječne tinejdžere kako bi vrijeme njihove neodlučnosti iskoristila za sebe – za profit. Ovo je očito u trendovima poput lansiranja Happy Meala za odrasle. Takvi potezi jasno prikazuju kako se kulturi konzumerizma prilagođava sve, od hrane do planiranja obitelji. To dodatno otežava mladima donošenje odluke o tome hoće li imati djecu.

Zašto ljudi uopće imaju djecu?

Kako bismo se odmaknuli od vanjskih utjecaja na odluku o roditeljstvu, posvetimo se razlozima zbog kojih se ljudi uopće odlučuju imati djecu. Ta odluka često proizlazi iz duboke potrebe za stvaranjem smisla u životu, povezivanja s drugima i ostavljanja nečeg vrijednog iza sebe. Kada ljudi postanu roditelji, često prirodno stavljaju svoje ambicije i ciljeve u drugi plan kako bi se usredotočili na djecu. Roditeljstvo automatski preuzima njihov život, pružajući im osjećaj svrhe. Idete na posao zbog svog djeteta. Ustajete ujutro zbog svog djeteta. Nastavljate dalje.

Fotografije: pexels.com

Objava sve više parova u dvadesetima i tridesetima smatra da još nije pravo vrijeme za djecu – što se događa? pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Pixar je donio emocionalnu revoluciju u svijet animacije s filmom Izvrnuto obrnuto. Kroz likove Radosti, Tuge, Straha, Gađenja i Bijesa, omogućio je publici da na novi način razumije emocionalni život jednog djeteta. Sada, gotovo deset godina kasnije, Pixar nam donosi nastavak ove priče, Izvrnuto obrnuto 2, koji se bavi životom 13-godišnje Riley koja ulazi u turbulentno razdoblje puberteta. Novi set emocija preuzima glavnu ulogu: Tjeskoba, Zavist, Sram i Dosada. Kao pomahnitala mrkva s vatrom u kosi Tjeskoba personificira Rileyin strah od srednjoškolskih hodnika. Uvijek je budna i entuzijastično brine o svim mogućim ishodima. Kada bi osjećaj da je trava uvijek zelenija kod susjeda dobio fizički oblik, izgledao bi poput Zavisti: okrugle oči pune nezadovoljstva  i ljubomore. S druge strane, Sram se najradije skriva u sjeni. Preferira da Riley ne bude u središtu pažnje. Ova emocija ružičasta je od srama i ima rumene obraze. Dosada, posljednja emocija u nizu, unosi dozu tinejdžerske apatije u Rileyinu osobnost, čineći je ravnodušnom prema svemu oko sebe. Ona jedva može podignuti glavu.

Emocije poput tjeskobe, zavisti i srama dobro su poznate tinejdžerima

Izvrnuto obrnuto 2, iako pojednostavljuje tinejdžerske emocije kako bi stvorio zanimljivije likove, i dalje prenosi vrijedne lekcije o pubertetu koje su korisne kako za tinejdžere, tako i za roditelje. Ovaj crtić će vam pomoći da neugodne emocije gledate kao nužne, vrijedne i prirodne reakcije vaših tinejdžera dok se bore za osjećaj pripadnosti među svojim vršnjacima. Nakon što pogledate Izvrnuto obrnuto 2, bolje ćete razumjeti kako možete podržati svoju djecu kroz ovo turbulentno razdoblje njihovog odrastanja. Kako bih vam u tome dodatno pomogla donosim vam osvrt jednog tinejdžera, mog mlađeg brata, na emocije koje su prikazane u filmu:

• Pubertet je totalno ludo razdoblje. Sve te fizičke promjene – rastem kao lud, počinju se razvijati stvari koje nisam ni znao da postoje! A onda te emocije, ma katastrofa. Jedan dan sam super sretan, drugi dan kao da je cijeli svijet protiv mene. Sve se to mijenja brže nego što mogu shvatiti.
• Identitet, to je pravi kaos. Pokušavam shvatiti tko sam i što želim biti, a istovremeno svi oko mene imaju mišljenje o tome kako bih se trebao ponašati ili izgledati. Nikad ne znaš hoćeš li biti cool ili out.
• Socijalni pritisci su ogromni. Svi te guraju da budeš dio nekog kruga prijatelja ili da se uklopiš u neki stil. Ako ne udovoljiš, osjećaš se kao da ne pripadaš.
• Odnosi s obitelji su… eh. Misle da me kuže, ali u isto vrijeme pokušavaju mi reći što da radim. Nikad ne znaš jesu li stvarno tu da te podrže ili da ti daju lekciju.
• Škola je pakao. Sve te obaveze i testovi, ponekad se osjećam kao da se gušim u svim tim informacijama koje moram zapamtiti. Svi očekuju da budem super uspješan, a ja se samo borim da ostanem iznad vode.

Objava crtić o emocijama koji moraš pogledati sa svojim tinejdžerom – Izvrnuto obrnuto 2 pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Umjesto da se fokusirate na ekstremne misli poput „moje tijelo izgleda loše“ ili „moram ga dovesti u red za plažu“, razmišljajte o tijelu kao o procesu

Ljeto može biti izazovno razdoblje za sve koji se bore s negativnom slikom o vlastitom tijelu. Tada su reklame s retuširanim modelima, dijetama i planovima vježbanja prisutne posvuda – na panoima, društvenim mrežama, televiziji i u časopisima. Stručnjaci u području mentalnog zdravlja u ljetnim mjesecima primjećuju povećanu anksioznost, depresiju, nezadovoljstvo tijelom i negativan samogovor. Sve više ljudi prijavljuje preskakanje obroka, pretjerano vježbanje i opsesivno razmišljanje o izgledu i hrani. Zbog pritiska medija koji promoviraju nerealne standarde ljepote, kulture dijeta i fitnessa te povijesnih i kulturnih čimbenika koji vrednuju ženski izgled više nego muški, ovaj ljetni problem najviše pogađa žene.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli @teabasicc

Što biste trebali učiniti ako ulazite u ovo ljeto zaokupljeni lošom slikom o tijelu?

„Slika o tijelu odnosi se na način na koji vidimo svoje tijelo u ogledalu i na slikama te osjećaje koje nam ta slika izaziva. Dovoljno je i samo razmišljati o vlastitom tijelu da bismo pretežito osjećali ugodu ili nelagodu, ovisno o tome kakva nam je slika o tijelu. Te su misli i osjećaji promjenjivi i subjektivni, odnosno moguće je da druge osobe naše tijelo doživljavaju na sasvim drugi način“, navodi portal Kako si?. Kada imate zdravu i pozitivnu sliku o tijelu, razumijete da je vaš izgled samo dio onoga što vi jeste. Dopuštate si da se vaše tijelo mijenja i ima dobre i loše dane. Kada je vaša slika o tijelu negativno nabijena, vaš izgled okupira vaš život. Loša slika o tijelu uzrokuje da izbjegavate slikanje ili gledanje u ogledalo. Ekstremne posljedice negativne slike o tijelu vide se u restriktivnim dijetama i prisilnom vježbanju.

Uspoređivanje je jedan od ključnih faktora koji oblikuju negativnu sliku o tijelu. Terapeutkinja Tara Sohrabpart govori da postoje dvije vrste usporedbi koje potiču nezadovoljstvo s vlastitim izgledom: usporedba s drugim ljudima i usporedba s idealiziranim medijskim prikazima, osobito na društvenim mrežama. „Društveni mediji igraju ključnu ulogu u ovom procesu. Prema podacima, ljudi su u prosjeku provodili 2 sata i 24 minute dnevno na društvenim medijima tijekom 2020. godine. To je ekvivalentno gotovo 6 godina provedenih na tim platformama od adolescencije do srednjih godina, prema prosječnom životnom vijeku od 70 godina“, ističe Sohrabpartovi za platformu Medium.

Kako da se osjećam lijepo i zadovoljno uz bore, strije, pet kilograma viška i celulit?

Svi imamo bore, celulit, strije i višak kilograma ako se uspoređujemo s modelima s naslovnica časopisa. Naše procjene o sebi utječu na to kako percipiramo svoje tijelo, a naša percepcija ovisi o kontekstu. Evo jednog statističkog podatka koji će vam pružiti realniji kontekst ženskog tijela – prema izvješću s portala Medical News Today, tijekom života celulit će imati između 80 i 90 % žena.

Ako primjećujete da imate lošu sliku o tijelu, umjesto da se fokusirate na ekstremne misli poput „moje tijelo izgleda loše“ ili „moram ga dovesti u red za plažu“, razmišljajte o tijelu kao o procesu. Postavljajte si pitanja poput „što mogu danas učiniti da se osjećam bolje u svom tijelu“ ili „koji bi trenutno bio najbolji izbor za moje tijelo“. Fokusirajte se na zdrave navike poput uravnotežene prehrane, redovitog vježbanja i dovoljno sna, umjesto na brojeve na vagi. Birajte odjeću koja vam odgovara i u kojoj se osjećate udobno i samopouzdano. Nemojte se ograničavati na veličine ili trendove koje vam nameću drugi. Ograničite vrijeme koje provodite na društvenim mrežama i pratite profile koji prikazuju realan odnos prema tijelu. Potražite podršku – razgovarajte s bliskim prijateljima ili obitelji o svojim osjećajima prema tijelu ili potražite stručnu pomoć ako vam je potrebna podrška u promjeni vašeg odnosa prema tijelu. U konačnici, umjesto da se borite protiv svog tijela surađujte s njim.

Fotografija: Freepik

Objava ovog ljeta umjesto da se borite protiv svog tijela – surađujte s njim pojavila se prvi puta na SUPERMAME.