potres djeca

kako pomoći djetetu da prebrodi strah od potresa?

Strah od potresa kod djece i kako naučiti djecu da se nose sa svime onime što se događa oko nas.  “Teška vremena prijatelju moj, đavo ih odnio…” svira mi u ušima već danima….možda čak i mjesecima. Ova nam godina zaista ne da mira. A kad se napokon činilo da će malo “popustiti” desila se nova katastrofa. I nije teško oteti se dojmu da nema kraja…da godina koja nam dolazi neće biti nimalo bolja od prethodne…da nas priroda kažnjava…i još mnogo takvih crnih misli. Bile one istinite ili ne, mislim da je najvažnije da se zapitamo pomažu li nam da se bolje nosimo sa svime ovime što nam se trenutno događa. Dragi svi, mislim da zaista nije trenutak da se prepustimo crnilu. Tragedija je oko nas i u nama ali moramo…

božić korona

Božić u doba pandemije

Božić je l(j)udi! Ne znam kako vi, ali meni je ovaj Božić do pred nekih desetak dana još jako (jako) daleko izgledao – ovo “novonormalno” (čitaj: ludo) vrijeme jednostavno ne miriši na advent koji smo navikli. Istina je da ni inače nemam običaj kićenja kuće prije prosinca…Pokušala sam jedanput i neslavno je završilo – “ispuhala” mi se cijela čarolija prije negoli je Božić uopće stigao. Te godine svečano sam odlučila da ću nastaviti njegovati obiteljsku tradiciju: bor se kiti na Badnjak. obiteljske božićne tradicije Sjećam se tih naših Badnjaka…budila bih se sva uzbuđena! Tata je već donio bor i namjestio ga pokraj kauča, kuća je mirisala na bakalar koji je mama marljivo kuhala od ranih jutarnjih sati… jurcala je po kući požurujući brata i mene koji smo se znali vući…

ljubomora u braku

mala škola partnerskih odnosa – ljubomora u braku

Nitko ne može sa sigurnošću reći točno što je ljubomora: ona je veoma složena emocija koja uključuje koktel uznemirujućih osjećaja poput napuštenosti, straha, gubitka, tuge, ljutnje, izdaje, frustracije, srama i poniženja. Uzrok tim emocijama su stalne sumnje u svoju vrijednost i zaokupljenost partnerovom (potencijalnom) nevjerom. što je ljubomora? Evolucijski gledano, ljubomora je mehanizam za preživljavanje. Njezina svrha: pomoć u očuvanju intimnih odnosa. Postoje i određeni dokazi za različito doživljavanje ljubomore sa strane muškaraca i žena. Kod muškaraca npr. prijetnja seksualne nevjere je ono što (najčešće) najviše izaziva ljubomoru. S evolucijskog aspekta, teret muškosti je neizvjesnost očinstva. Ljubomora služi kako bi spriječila partnericu da zaluta, povećavajući njegovo samopouzdanje da je on genetski otac djece njegove partnerice kako ne bi ulagao svoja sredstva u odgoj tuđe djece. Žene pak (najčešće) najviše reagiraju…

tko je tu lud?

“Bilo bi ti bolje da malo pogledaš oko sebe i vidiš kako drugi žive pa više nećeš biti nezahvalna.” “Ti očito nemaš dovoljno posla, pokreni se pa će proći.” “To je sve samo u tvojoj glavi!” “Prestani razmišljati o tim bedastoćama!” “Ne treba tebi psiholog, tebi treba samo dobar seks.” “Misli pozitivno pa će proći.” “Šta misliš da je samo tebi teško? Gdje bi ja završila da sam za svaki problem kukala i trčala kod psihologa!” Ovo su stvarne rečenice. Ovo su samo neke od rečenica koje sam zapisala tijekom susreta sa svojim klijentima. Rečenice koje su oni doživjeli kada su se požalili okolini zbog svojih psihičkih problema. 1 milijarda ljudi na ovom svijetu bori se sa psihičkim problemima. To znači da u svakoj obitelji živi barem 1 takva osoba….

pobijedite “sindrom povratka s godišnjeg odmora”

Kako se vratiti u svakodnevicu (a zadržati malo ljeta u sebi)? U današnjem svijetu opsjednutom poslom, ljetno je doba kratkotrajno olakšanje od životnog žrvnja. Postaje moguće pobjeći od svakodnevne žurbe i guštati ​​u dragocjenim toplim ljetnim danima i večerima – isključiti se, zabaviti s obitelji, uživati ​​u životu. Kraj ljeta stoga mnogim ljudima označava kraj sezone opuštanja, odmora i zabave. Nema više bezbrižnih dana, kasnih buđenja usred tjedna niti ljetnih roštilja ili okupljanja. A tek pomisao na duge i hladne “kiše jesenje”? Dani su nesumnjivo sve hladniji i kraći, a onima osjetljivijima na pomanjkanje svjetlosti to može pridonijeti i razvoju sezonskog afektivnog poremećaja (čitaj: “zimske depresije”). Naravno, za neke od nas kraj ljeta označava i veliko olakšanje. Nisu svi ljudi ljetni “fanovi”. Ljeto može biti financijski, fizički i emocionalno zahtjevno…

mitovi o mindful roditeljstvu

Kada pričam o mindfulnessu, slika koju ljudi najčešće imaju u glavi je ona gdje neka blažena osoba sjedi na plaži ili u prirodi i spokojno meditira. Složit ćete se sa mnom da je ta slika potpuno nerealna i neostvariva za bilo kojeg roditelja. Tko ima vremena spokojno sjediti kada postoji hrpa rublja za oprati, špeža za obaviti, ručak za skuhati, pun sandučić mailova i telefonski pozivi za odraditi, izvještaj za napisati, svekrva za odvesti na pregled kod doktora i još mnogo drugih obaveza? A baš sada, u najgorem trenutku (jer tako to najčešće i biva!) ona se sjetila uzeti plavu temperu i obojati sebe, krevet, zid i kauč svojim umjetničkim ručicama? Tko ne bi eksplodirao, jel tako? Upravo vam zato i pričam o mindfulnessu. Ne iz razloga što će uz…

mame nisu dobro: pandemija pojačava anksioznost i depresiju kod novih majki

Svake godine otprilike jedna od sedam novih mama bori se s anksioznošću i depresijom u razdoblju nakon poroda, ali prema novom istraživanju objavljenom pred dva tjedna u Frontiers in Global Women’s Health, pandemija koronavirusa pogoršava te brojke. Stručnjaci su od samog početka zabrinuti zbog utjecaja pandemije na mentalno zdravlje novih majki, a ovo istraživanje samo potvrđuje da su naši strahovi bili opravdani. Istraživanje je obuhvatilo 900 žena (520 je bilo trudno, a 380 ih je rodilo u prošloj godini) i otkrilo nam da su se simptomi depresije i anksioznosti trudnica i i majki značajno povećali tijekom ove globalne zdravstvene krize. Prije pandemije, 29% tih žena imalo je simptome umjerene do visoke anksioznosti, a 15% je imalo depresivne simptome ali tijekom pandemije taj se broj gotovo utrostručio! 72% ispitanih žena je…

kako biti svjestan roditelj

Imate mališane kod kuće? Ako se ponekad osjećate kao da gubite kontrolu i ne znate kako dalje, niste sami. Između neuspjelih pokušaja odvikavanja od pelena, noćnih i rano-jutarnjih buđenja, bratske ljubomore i razmirica, dječjih iznenadnih napadaja bijesa i promjena raspoloženja, partnerskih prepirki oko (pravilnog) odgoja djece ali i nedostatka intimnosti, raznih osobnih frustracija i još puno puno toga…budimo iskreni – vjerojatno vam preostaje malo energije i vremena za sebe i za (pro)nalaženje novih rješenja da vam život (i roditeljstvo) budu ljepši (i lakši!). Naravno, postoje baka i djed, prijatelji, udžbenici o roditeljstvu, a na svu sreću postoje i Supermame sa svojim uvijek fantastičnim savjetima! No, u cijeloj toj priči postoji još jedna vrhunska tehnika za koju možda još niste čuli i koja vam može potpuno promijeniti način življenja, a time…

nisko samopoštovanje ili onda kad ne volimo dovoljno sami sebe

Koliko je nesretnih, „toksičnih“ veza koje opstaju zbog niskog samopoštovanja jednog od partnera? Koliko neostvarenih želja i snova zbog slabe vjere u sebe i svoje sposobnosti? Koliko neizrečenih riječi zbog straha da se ne ispadne glupo ili jadno pred drugima? U osnovi ovih životnih priča i situacija stoji nisko samopoštovanje. No, što je uopće samopoštovanje? Ono se odnosi na općenito mišljenje ili dojam koje imamo o sebi, način na koji se procjenjujemo i vrijednosti koje si (ne)pripisujemo. Samopoštovanje je važno jer je snažno povezano s kvalitetom života. Kada je naše samopoštovanje zdravo, svakodnevno biramo za sebe život koji poštuje naše potrebe (koje smatramo važnima!) ali i naše granice (koje ne smatramo našom manom ili manjkavošću već osobnim prostorom koji nas razlikuje od drugih ljudi i štiti od njihovih zahtjeva koji…

dječji svijet mindfulnessa

Ako želite kod djeteta unaprijediti vještine koncentracije i pažnje, regulacije emocija, umirivanja, empatije i samoprihvaćanja, tada je mindfulness odličan izbor. Što je uopće mindfulness? Kao što sam napisala u prethodnoj kolumni, biti mindful znači biti svjestan. Biti potpuno svjestan (mindful) znači obratiti pažnju na sadašnji trenutak i sve što se primjećuje je ovdje i sada, bilo oko nas, bilo u nama samima. Osim što nam omogućava da bogatije proživljavamo životne trenutke (pa i one najmanje među njima koji često prođu nezamijećeno), mindfulness nam pomaže umiriti se, sabrati svoje misli i reagirati svjesnije u stresnim životnim situacijama. Prestajemo biti “marionete” vlastitih misli i raspoloženja ili vanjskih okolnosti. Također, mindfulness nam omogućuje da prema sebi i prema drugima razvijemo otvoren i empatičan stav. S takvim stavom postajemo manje kritični prema samima sebi…