Bez obzira što je prosinac mjesec kojem se veselimo i s nestrpljenjem iščekujemo, mnogima se baš u ovom periodu javljaju stres i napetosti oko raznih stvari i situacija. Često se tu nađu i strah od debljanja, narušen odnos prema hrani, nezadovoljstvo izgledom, tijelom i sobom… Pitanja poput kako preživjeti blagdane uz pune stolove, izobilje hrane i pića koji su tipični samo za ovaj dio godine.

Smijem li se opustiti i što ako se opustim? Hoću li ovaj put uspjeti od 1.1. izdržati detoxe i „čišćenja“ i s nestrpljenjem čekati prve recenzije čajeva za mršavljenje, čarobnih napitaka ili hollywoodskih dijeta? Hoće li možda ovaj put to uspjeti pa da do ljeta imam savršeno tijelo, „za plažu“?! Pitanja, strahova i nedoumica je mnogo, a izgleda da je odgovor jedan. Promijeniti stav, način razmišljanja te u skladu s tim i ponašanja. No, svjesni da to ne dolazi na recept i jednim klikom idemo razumjeti zašto se javlja opterećenje hranom i pitanjima s početka teksta.

Zašto jedemo više tijekom blagdana i zašto je to u redu?

Gdje god se okrenemo neki miris nas privuče za neki zalogaj, slatki ili slani. Gdje god dođemo u goste stolovi su puni hranom. I normalno je da jedemo više u takvim okolnostima jer blagdanska hrana nas povezuje.

Međutim, u tim situacijama lako pretjeramo iz više razloga. Neki od njih su i neredovni obroci i osjećaji velike gladi jer pristupamo na način „pojest ću nešto“ ili ignorirajući signale gladi koji dovode do pretjerivanja. Također, blagdanska hrana nam je primamljiva upravo zato jer nam nije dostupna tijekom cijele godine te uz nju povezujemo određene emocije, uspomene, osobe i iskustva.

Neka od istraživanja koja su ispitivala u kojoj mjeri se povećava konzumacija hrane u situacijama gdje je hrana izložena npr. na švedskim stolovima ili tijekom druženja i slavlja pokazala su da je riječ o 70% većoj konzumaciji. Također, u ovakvim situacijama jedemo više jer smo tako i naučili, ponajviše gledajući naše modele u odrastanju.

Uživamo u hrani ili količini hrane kako bi dobro „prožvakali“ stres, nervozu i napetosti?

Stoga, važno je osvijestiti ZAŠTO jedemo.

Jedna od učinkovitih metoda je da u tim situacijama odgovorimo na pitanje jedem li zato što: a) osjećam glad b) osjećam ljutnju c) osjećam se usamljeno d) osjećam umor. Ukoliko je odgovor b, c ili d to je znak da to stanje trebamo „nahraniti“ odnosno s njim se suočiti na drugi način, a ne hranom. To mogu biti neki topli biljni napitci koji će umiriti tijelo, razgovor s nekim, šetnja, topli tuš ili slično.

Ako govorimo o emocionalnom jedenju važno je znati da je ono u redu sve dok ne preraste u prejedanje, a to je kada na nagli signal gladi žudimo za određenom, specifičnom hranom koja, bez obzira koliko je konzumiramo, ne uklanja glad te je popraćena osjećajem srama, krivnje ili grižnje savjesti.

I, što nam je činiti?

Sada kada malo bolje razumijemo zašto dolazi do većeg konzumiranja hrane tijekom blagdana, možemo krenuti na konkretne smjernice kako uživati u blagdanskom vremenu i blagdanskoj hrani. Jedna od prvih i osnovnih smjernica je da budemo manje kritični prema sebi te da nježnim govorom komuniciramo sa sobom. To ne znači da ćemo biti popustljivi, već imati više razumijevanja koje vodi do pametnijih reakcija i dobrih odluka. U nastavku pročitajte još konkretnih smjernica i prijedloga uz pomoć kojih možete ove blagdane doživjeti na jedan ugodniji način kad je u pitanju osjećaj u vlastitom tijelu i hrana.

“Umjesto da branimo sebi jesti, izbjegavajmo negativne misli i pogled na hranu kao „kaznu“ ili „nagradu“. Uživajmo u svakom zalogaju, svjesno i polako.”

Osvijesti sebi svoje potrebe.

U okolnostima koje nam nisu svakidašnje i u kojima je prisutna mala doza pozitivnog stres važno je nastaviti slušati vlastito tijelo i njegove potrebe. Potrebe za hranom, vodom, odmorom, druženjem, vremenom za sebe u obliku vježbe disanja, lagane tjelovježbe ili kretanja, pisanja dnevnika ili slično. Ne, to nije sebično. To je nužno i potrebno. Usudila bih se reći, kao briga o osobnoj higijeni.

Umjesto zabrane jedenja određene hrane sjeti se da možeš odlučiti i imaš bezuvjetnu slobodu s hranom.

Vjerujem da su nam svima poznate situacije kada nas netko nudi hranom koju je pripremio/la, a mi vješto iz rukava izvlačimo opravdanja da ne možemo, a zapravo bi nekada i htjeli to pojesti. Umjesto tih zabrana sebi uvijek možemo pristojno odgovoriti na ponudu riječima poput: „Hvala, izgleda super i vidim da si se potrudio/la, rado ću probati.“ U tom trenutku ostavljamo sebi mogućnost odlučivanja i ako nam se bude jelo pojest ćemo s užitkom, a ako ne, možemo podijeliti to s nekim drugim ili reći da biste ponijeli doma za sutrašnji zalogaj. Ili situacije gdje jedemo „na silu“ jer eto netko nam nudi pa da ga ne odbijemo, mi pojedemo. Umjesto toga, opet se sjetimo pristojnog odgovora kojim ćemo zadovoljiti sugovornika, ali i sebe dajući sebi prostora za donošenje odluke. Umjesto da branimo sebi jesti, izbjegavajmo negativne misli i pogled na hranu kao „kaznu“ ili „nagradu“. Uživajmo u svakom zalogaju, svjesno i polako.

Održati rutinu glavne stupove našeg zdravlja: san, prehrana i kretanje i kvalitetan odmor.

Kada održavamo zdravu rutinu i vodimo računa o snu, prehrani i kretanju, prostor za žudnjama za hranom i prejedanjem bit će jako mali. Važno je i kvalitetno odmoriti, stoga ne zaboravite pronaći svojih 5 minuta svjesnog kvalitetnog odmora.

Poveži se s obitelji i prijateljima.

I tu neka hrana bude dodatna zdrava ugoda. Hrana je dio događaja, druženja. Ona nam služi kako bi upotpunila i ugodno začinila druženja, a ne da bi nam „ukrala“ ili narušila te trenutke zajedništva i zabave.

Sram, grižnja savjesti i krivnja ne bi smjeli biti na jelovniku blagdanskih obroka.

Nabrojane emocije nerijetko poprate jela u situacijama kada nam je dijetni mentalitet i restriktivan stav prema hrani dobro poznat. Ne zaboravimo da, jedan kolač ili dva više s užitkom neće narušiti naše zdrave rutine. Ali, svakako nervozno grickanje hrane koju etiketiramo „zdravom“ neće zadovoljiti potrebu i izazvat će novo konzumiranje hrane koje lako može dovesti do pretjerivanja.

Umjesto velike brige što i koliko jedemo između Božića i Nove godine, usmjerimo se na to da od Nove godine pa do Božića jedemo umjereno, raznovrsno, uravnoteženo i s užitkom.

Isto vrijedi i za san i kretanje te općenito brigu o sebi. Svaki dan može učiniti razliku. Svaki korak kojim krećemo prema zdravijem i svjesnijem načinu življenja može pokrenuti promjenu, a promjena uz dobru podršku može potaknuti novu naviku.

I ne zaboravimo, oko hrane se okupljamo da bi zajedno s drugima, našim najmilijima uživali i slavili, a ne da bi se hranom, kako se kod nas, nažalost, često kaže „ubili“. Vrijeme blagdana možemo iskoristiti za malu introspekciju i ako se ne osjećamo dobro, ako nas prožimaju osjećaji sjete i tuge, nemojmo potiskivati, već ih stavimo na papir, prepoznajmo, prihvatimo i dopustimo sebi čuti što nam poručuju.
Također, možemo se prisjetiti nekih lijepih trenutaka koje ćemo podijeliti s drugima, zaigrati neku društvenu igru ili neku drugu zajedničku aktivnost.

Na kraju, željela bih ovaj tekst završiti malom čestitkom svima vama koji ovo čitate. Prije svega, od srca vam želim svjesne blagdane i zajedničke obroke. Da u kilogramima mjerite zajedništvo, dobre osjećaje i istinsku radost, a ako se pojavi pokoji strah od nečega, prepoznajte ga, zapišite, prihvatite i nježno otpustite, a vi se zasluženo opustite.

Autor: dr. sc. psihologije Anđela Đinđić, @lifestyle_psychology_

Ovaj tekst objavljen je originalno u jednom od brojeva Supermame Magazina. Supermame Magazin besplatan je za sve koji se prijave na naš newsletter NA OVOM LINKU, a dolazi ti u inbox jednom mjesečno!

Objava kako preživjeti blagdane ako si umorna od dijeta, a istovremeno u strahu od debljanja? pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Uskrsni stol ove je godine u posebnom fokusu!

Uskrs je pred vratima, a ove godine, više nego ikad, želimo ga provesti okruženi s našom obitelji i prijateljima. Nakon par godina ovo je napokon prvi Uskrs bez ikakvih mjera, što znači da će oko stola biti gužva. Baš zato što je blagdanski stol u posebnom fokusu ove mu godine posvetite što više pažnje. Neka bude baš kao iz časopisa!

Bez brige, za to vam nije potrebno puno novaca, a niti vremena. Inspirirajte se našim primjerom, izvadite najbolje tanjure (one koje čuvate za posebne prilike), a dekorativne detalje potražite u prirodi – raskoš ne morate tražiti u skupim dućanima, kad ju imate na dohvat ruke!

Kao i uvijek za predivne dekoracije uskrsnog stola zaslužna je naša Emilija @skare_i_makaze.

Naš blagdanski stol, kao pravi gurmani, upotpunile smo Deluxe delicijama iz Lidla s kojima je svaki blagdanski ručak kao kraljevski.

Objava za raskošan uskrsni stol potrebno je vrlo malo! donosimo par jednostavnih ideja pojavila se prvi puta na SUPERMAME.