Prema podacima županijskih ureda za obrazovanje u Hrvatskoj, prošle je godine bio odgođen upis u prvi razred osnovne škole za više od 4000 djece, što čini 10-12 % sveukupnog broja školskih obveznika.  Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo navode da su najčešći razlozi odgode vezani uz specifična odstupanja u razvoju jezika, govora i fine motorike, koja se kroz naredno razdoblje mogu prevladati ili “prerasti” u neki od specifičnih poremećaja vezanih uz čitanje i pisanje. Jedno od specifičnih odstupanja su i nedovoljno razvijene predvještine čitanja i pisanja. I ne, pritom se ne misli na teškoće u “slovkanju” koje čini samo dio jedne od ukupno pet ključnih vještina.

Predvještine čitanja i pisanja se NE razvijaju u godini prije polaska u školu. Razvijaju se od najranije dobi i puno su više od poznavanja slova i slovkanja. Postoji pet predvještina koje očekujemo da su razvijene prije polaska u prvi razred: uredan opseg rječnika, uredne vještine pripovijedanja, uredna razina znanja o tisku i uredna razina tzv. „fonološke svjesnosti“ uz poznavanje slova (ne pisanje slova nego imenovanje) koje nije nužno, ali može olakšati usvajanje čitanja i pisanja.

Rječnik ili leksik je jedna od pet jezičnih sastavnica (uz fonologiju, morfologiju, sintaksu i pragmatiku) koja uvelike određuje naš uspjeh u ovladavanju čitanjem.  Razlikujemo receptivni (sadrži sve riječi koje razumijemo, čije smo značenje usvojili) i ekspresivni rječnik koji sadrži sve riječi koje zaista upotrebljavamo u govoru.

Pripovijedanje je vrlo složena jezična vještina čiji razvoj počinje u ranom djetinjstvu. Svako naše postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, čitanje i razgovor o slikovnicama modeliraju djetetovo buduće pripovijedanje.

Svijest i znanje o tisku je predvještina čiji razvoj počinje od rođenja, ako je dijete okruženo knjigama i ako mu se često i aktivno čitaju slikovnice. Djeca koja su uspješno razvila svijest o pisanom tekstu prije polaska u školu znaju da tekst ima stalnost značenja (bez obzira tko i na koji način pročita određeni tekst, on će u svojoj osnovi uvijek ostati isti), da se pisani tekst čita s lijeva na desno i odozgo prema dolje, da se priča nastavlja na sljedećoj stranici i da bijeli razmaci služe kako bi razdvojili dvije riječi.

Poznavanje slova i pisanje slova nije isto. Prije polaska u školu očekujemo da dijete prepoznaje većinu velikih tiskanih slova (npr. da može točno pokazati slovo ili da može reći koje je to slovo kad mi pokažemo). Dijete ne treba znati pisati slova prije polaska u školu, ali većina djece zna napisati barem svoje ime.

Razvoj fonološke svjesnosti započinje osvještavanjem rime i sloga, a kad osvijestimo glas ili fonem započinje razvoj fonemske svjesnosti ili svima poznatog „slovkanja“.  Prva faza razvoja fonemske  svjesnosti je izdvajanje 1.glasa (Što prvo čuješ kad kažem Auto i/ili A kao…auto, avion, autobus…). Prvo izdvajamo vokale, onda slova iz vlastitog imena pa prezimena i tek onda preostale glasove. Dijete ne treba poznavati slova prije polaska u školu, ali treba čuti koji glasovi se nalaze u riječi.  „Slovkanje“ se zapravo zove fonemska analiza i predstavlja zadnju razinu fonološke svjesnosti. Dakle, da bi dijete moglo „slovkati“ postoje razine kojima treba ovladati prije; prepoznavanje i stvaranje rime, spajanje i rastavljanje riječi na slogove, rastavljanje rečenice na riječi, izdvajanje prvog pa zadnjeg glasa u riječi te spajanje glasova u riječ ili fonemska sinteza (npr. Kad ja kažem M-I-Š što sam rekla?). Preskakanje razina dovodi do nedostatno razvijene fonološke svjesnosti što vrlo često uzrokuje teškoće u čitanju i pisanju.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Ana Stipić Lihić (@mama_logoped_logo2go)

Danas imamo mnogo izvora zadataka za poticanje predvještina čitanja i pisanja, uključujući i odlične vježbenice poput „Iz vrtića u školu“ koju su osmislile dvije logopetkinje, Sanja Lanc i Maja Vincek Slunjski. Preporučam i ICT-AAC besplatne aplikacije za poticanje, a više savjeta možete pronaći na Instagram profilima mnogih logopedskih kabineta te na profilu @mama_logoped_logo2go.

Teškoće u području razvoja predvještina čitanja i pisanja vrlo često možemo izbjeći, uz pravovremeno i pravilno poticanje. A kad znamo kako, vjerojatnije je da ćemo u tome i uspjeti. Jer znanje je uistinu moć, a prevencija je ključ zdravlja.

Fotografije: unsplash.com

Objava što logopedi žele da svaki roditelj zna o predvještinama čitanja i pisanja pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Slikovnice za djecu nakladničke kuće Element u djeci će probuditi interes za različite teme poput matematike, znanosti, prirode i društva ili umjetnosti

Što se promijenilo od vremena kada smo i sami bili djeca?

Majka sam sedmogodišnje djevojčice, i donekle se još sjećam svog djetinjstva i slikovnica koje su mi čitane. Je li to bio širok spektar raznih tema? Ne, nije. Baziralo se na osnovnim bajkama i pričama poput Crvenkapice, Tri praščića, Vuk i sedam kozlića. Okruženje se neminovno izmijenilo. Današnjim generacijama dostupno je mnogo više. Kroz slikovnice se obrađuju sve moguće teme, od smrti, emocija, brige, prijateljstva, roditeljske ljutnje, seljenja, do tema koje pokrivaju neka sasvim nova područja kao što je matematika za djecu. Znači li to da je sve krivo? Da djeci takve teme nisu potrebne? Iz kojeg razloga zaziremo od naslova koji obrađuju nešto što nisu Maca papučarica ili Gric i Grec?
Evoluirali smo na mnogim poljima, zašto ne bi i na ovome. Jedemo li mi i naša djeca samo jednu vrstu hrane? Ili im nudimo čitavu lepezu raznolike ishrane kako bi obuhvatili sve vitamine za zdravi razvoj?

Zašto je raznolikost vitamina prihvatljiva, a raznolikost tema koje čitamo svojoj djeci nisu?

Zašto ako spomenemo STEM se svi odmah zgrozimo i ograđujemo od toga da dijete od pet godina ne treba čitati STEM sadržaj?

Radi se o tematici koja spada u STEM područja jer je tako klasificirana, a s druge strane je jedna sasvim obična priča. Ako djetetu pročitamo slikovnicu naslova “Kako nastaje oblak?” Ili “Prestaje li vjetar ikada puhati?”, guramo li svoje dijete momentalno u meteorologe ili im jednostavno čitamo?

Ne stvaramo li čitanjem rituale između naše djece, kvalitetne navike i povezanost?

Kao majka, uživam u tome što su nam danas više nego ikad dostupne šarolike teme i što moja djevojčica ima tu privilegiju da joj se čita raznoliko.

Na kraju same priče, nije važno što im čitamo, koliko je važno da ih znamo usmjeriti kada prepoznamo u čemu su dobri. Da ih znamo osluhnuti. Važno je da djeca čuju što više raznolikih riječi jer će tako obogaćivati svoj vokabular. Čitanjem ćemo im znatno povećati moć koncentracije, poboljšati govor i pamćenje te ih kvalitetno učiti materinji jezik. Mogu li pritom i učiti, primjerice matematiku? Omogućite li djeci da rano usvoje i neke temeljne matematičke pojmove i koncepte, nećete imati problema kasnije – olakšat ćete im put prema razumijevanju složenijih matematičkih znanja i vještina.

Matematika za najmlađe!? Ako na prvu pomislite: “Pa još ne znaju prepoznati slova, a kamoli matematičke radnje!”, nadamo se da će vas ovaj tekst uvjeriti u suprotno i stvoriti u vama onaj matematički “AHA!” moment. Serija zabavnih slikovnica za najmlađe pod naslovom “Matematičke priče”  razbija mit o “strašnoj matematici i potaknut će dječje zanimanje za matematiku od najranije dobi.

“Znanstvene priče” pak uvode najmlađe čitatelje u znanstveno opažanje svijeta oko sebe. Prestaje li vjetar ikada puhati? Je li vulkan opasna planina? Kako nastaje oblak? Kako sjemenka klija? Zašto biljke ne jedu? Vjerujemo da će i vama dobro doći ovi mali podsjetnici na svijet oko nas.

“Priče o umjetnosti” pružaju inspirativan i praktičan uvod u izvedbene i vizualne umjetnosti. U pripovijedanje su utkani pojmovi koji se odnose na slikarstvo, glazbu i ples kako bi mali čitatelji obogatili svoj rječnik već u prvom susretu sa svijetom umjetnosti.

Serija slikovnica “Upoznaj svoj planet” namijenjena je nešto starijoj djeci i na zanimljiv način iznosi osnovne znanstvene informacije o našem prirodnom okruženju i prostoru. U ovim se pričama mladi čitatelji educiraju o važnosti i značenju različitih okruženja, potiče ih se na interakciju s prirodom, na istraživanje pojava te se pobuđuje njihova znatiželja.

Među Elementovim izdanjima možete pronaći i brojne radne slikovnice i preklopne knjige koje će bez ikakve sumnje malcima približiti svijet baš onako kako ga oni razumiju. Različitim i pažljivo osmišljenim zadatcima stječu se predčitalačke i čitalačke vještine, predmatematičke i matematičke vještine te grafomotoričke vještine. Zadatci potiču na razmišljanje i zaključivanje te razvijaju dječju usredotočenost, logiku, samopouzdanje i kreativan pristup u traženju rješenja.

Školica sveznalica najnovija je radna slikovnica namijenjena predškolcima, ali i prvašićima. Svojim pažljivo osmišljenim zadatcima potiče razvoj dječjih vještina koje su važne za njihov prvi susret sa školom. Naime, uz kvalitetnu će podlogu taj susret biti neopterećen i poticajan za daljnji rad i razvoj. To kod djece donosi radost, izaziva njihovu prirodnu znatiželju, budi želju za stjecanjem novih vještina i želju za učenjem. Pri rješavanju zadataka bitna je uloga roditelja ili odgajatelja koji će djetetu pročitati upute za rješavanje i pružiti podršku svojom prisutnošću i iskrenim interesom. Posebno je preporučujemo onim predškolcima koji mogu i žele više.

Široku lepezu raznovrsnih edukativnih slikovnica možete pronaći u nakladničkoj kući Element.

Zakoračite zajedno sa svojom djecom u neki drugi svijet, i istražite nova područja unutar kojih ćete zajedno maštati i stvarati nove pustolovine!

Autorica teksta: Lucija Šarić

Foto:pexels.com

Objava slikovnice za djecu koje će pomoći djeci da razviju važne vještine i znanje pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Čitanje djeci od najranijih dana ima dubok i trajan utjecaj na njihov intelektualni, emocionalni i društveni razvoj.

Čitanjem izgrađujemo bogat vokabular i razumijevanje jezika. Djeca koja su izložena raznovrsnom tekstu od rane dobi obično brže razvijaju jezične kompetencije. Osim toga, stvarate posebne trenutke povezanosti s djetetom, jer pamtit će kako su im mama ili tata čitali pričice pred spavanje. To su ti rituali koje nitko ne može oduzeti, a važni su za emocionalni razvoj naše djece.

Već smo pisale o tome koliko knjige pomažu djeci da razviju maštovite svjetove, ožive likove i potiču kreativno razmišljanje. Sjetite se samo sebe, čitati zapisanu riječ i zamišljati sve opisano u vlastitoj glavi, jedan je od najljepših osjećaja koje možemo sebi priuštiti. Još ako je glavni junak priče lik u kojem vidiš sebe, osjećaj uzbuđenja još je veći.

Zato smo oduševljene predivnim personaliziranim i vrlo edukativnim slikovnicama Tajne moga zavičaja, koje možete besplatno osvojiti skupljanjem 6 bodova u Lidl plus aplikaciji (za svakih potrošenih 25€ osvajaš 1 bod). Ove slikovnice su prepune edukativnih informacija o našoj lijepoj zemlji, i sigurne smo kako naša djeca itekako mogu intelektualno profitirati konzumiranjem ovih pričica.

Ono što smatramo jednim od važnijih razloga zašto čitati djeci – živimo u vrijeme kada podražaji stižu sa svih strana, velikom brzinom. Činjenica da provodimo i mi odrasli vrijeme za mobitelima i gledamo sadržaj maksimalno 15ak sekundi po videu, vrlo je zabrinjavajući. Djeca su danas od vrlo rane dobi izložena jakim stimulansima i upravo je čitanje to koje zahtijeva fokus i pažnju. Ova vještina se razvija s vremenom, a čitanje djetetu pomaže u tom procesu.

Vratimo se još jednom na ono zajedničko vrijeme. Sjećam se svog tate koji je svaku večer sjeo pored nas i čitao pričice, koje smo već čuli, ali svaki put drugom intonacijom, najljepši je osjećaj koji pamtim. Čitanje stvara posebne trenutke intimnosti između roditelja i djeteta. To je vrijeme za zagrljaje, razgovore začinjene smijehom i suzama.

Kroz priče omogućavamo djeci da se stave u cipele likova i razumiju različite perspektive i osjećaje, razvijaju empatiju i suosjećanje.

Djeca koja su naviknuta na čitanje imaju bolje početne vještine čitanja i pisanja kada krenu u školu. To im daje snažnu prednost u obrazovnom procesu. Uspjeh u razumijevanju i interpretaciji teksta jača samopouzdanje djeteta. Djeca koja rano razviju ljubav prema čitanju često postaju samostalni čitatelji koji uživaju u učenju kroz cijeli život.

Ukratko, čitanje je dar koji roditelji mogu pružiti svojoj djeci. To je poklon koji će oblikovati njihovu budućnost, pomažući im da postanu empatični, znatiželjni i obrazovani ljudi. Počnite čitati svojoj djeci još danas i otvorite vrata svijetu beskrajnih mogućnosti.

Tajne moga zavičaja su personalizirane pričice o zavičaju tvojeg djeteta, čiji glavni lik je upravo tvoje dijete. Pričica je nastala u suradnji s Tvornicom snova, a do slikovnice (u vrijednosti od 33.05EUR) možeš doći besplatno do 5.11.2023. skupljanjem 6 bodova putem Lidl plus aplikacije (ne zaboravi je skenirati pri kupovini), za svakih potrošenih 25€ skupljaš 1 bod, a za skupljenih 6 bodova dobivaš kod koji ćeš upisati na web stranici, personalizirati lik pričice prema izgledu svojeg djeteta i pričica će kroz par dana stići na tvoju adresu.

Objava zašto čitamo djeci od najranije dobi? pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

šape našeg djetinjstva

Kad pripadaš generaciji kojoj su mobitel i Internet kao klincima bili nedostupniji od toaletnog papira i dezinficijensa u lock down-u, sport, knjiga i kućni ljubimci budu ti najbolji prijatelji tijekom cijelog djetinjstva.

Danas situacija baš i nije takva. Previše je mogućnosti koje su lakše od mlijeka bez laktoze pa se djeca sve više vode linijom manjeg otpora. Umjesto korištenja vlastite mašte pri vizualizaciji likova neke knjige, oni koriste tuđu u već gotovom proizvodu, u narodu poznato kao video igrica. Sada već desetljećima unazad, djeca opuštanje traže u gamingu i online aktivnostima, a knjige (nažalost) smatraju hobijem introvertnih i usamljenih ljudi. Tome pridonosi i činjenica da roditelji vrlo često za čitanje s djecom imaju manje vremena od političara za presicu, a utrka s vremenom i zanemarivanje čitanja dugoročno toliko osiromašuje vokabular da za sobom vuče problem nedovoljno dobrog verbalnog izražavanja. Htjeli mi to sebi priznati ili ne, siromašan vokabular nas u životu privatno i poslovno koči kao Instagram algoritam influencere u zadnje vrijeme.

Mnoga se djeca s poteškoćama u izgovoru i čitanju susretnu već na početku školovanja. No, većina roditelja djece normalnog razvoja tada to ne percipira kao problem jer “tek je 1.razred” i tehnika će se popraviti, a strah od javnog govora/čitanja nestati. Međutim, problemi s čitanjem vežu se uz različite uzroke- od mucanja, disleksije, nesigurnosti, dvojezičnosti (tu smo mi) do straha od osude i ismijavanja. Samom djetetu uzrok nije previše bitan. Ono samo želi što brže i bolje rješenje kako bi mu se koncentracija, strah i slova na papiru, iz ovog ili onog razloga, napokon prestala miješati kao varivo srijedom na ručku.

spanglish

Danas dvojezične obitelji i miješani brakovi nisu ništa čudno ili novo, no usprkos prednostima koje donose kao što su dodatan jezik, različita kultura i običaji, uz sebe vežu i određene probleme djece rođene u takvoj sredini. Iako je preporuka da svaki roditelj razgovara s djetetom na svojem materinskom jeziku, kad broj ukućana koji svakodnevno međusobno komuniciraju premaši kapacitet omanjeg školskog kombija, preporuku je teže ispuniti nego maraton istrčati.

Kod djece koja govore dva jezika vrlo često je jedan jezik dominantan. No, ako to nije jezik na kojem se dijete školuje, osim mekog izgovora i pobrkanih padeža, dolazi do straha od čitanja naglas i ismijavanja okoline.

×2 na čitanje

Čitanje djeci i odraslima donosi veliku intelektualnu i emocionalnu korist. Time proširujemo svoje znanje i vokabular, jačamo koncentraciju i pamćenje, gradimo maštu, poboljšavamo vizualizaciju, te sposobnost lijepog govora, a samim time stiže i samopouzdanje. Ako svemu tome dodamo i četveronožnog ljubimca, dobivamo dobitnu kombinaciju. Toliko dobitnu da bi kod klađenja u kladionici stajala kao apsolutni favorit.

Kira, pas koji spašava slova

Svi znamo izreku “pas je čovjekov najbolji prijatelj”. No, razmislimo li malo vidjet ćemo da to nije samo olako izrečena fraza već je zaista tako. To su bića koja pružaju bezuvjetnu ljubav, a osim toga što su najvjerniji prijatelji, prema djeci imaju posebnu naklonjenost. Naime, postoji nešto čarobno između djece i pasa te upravo zbog toga, psi (kao i drugi kućni ljubimci) mogu poslužiti kao izvrstan motivator za čitanje.

Kako? Ako kod kuće imate kućnog ljubimca, potaknite dijete da pronađe knjigu, sjedne i čita kućnom ljubimcu. A, ako nemate (ili želite stručniji pristup) postoji program R.E.A.D. koji mi trenutno pohađamo. R.E.A.D je kratica za Reading Education Assistance Dog- registrirani program kod Intermountain Therapy Animals u Sjedinjenim Američkim Državama, a u Zagrebu se održava u Knjižnici Savski Gaj, OŠ Većeslava Holjevca u Sigetu i Centru za autizam. To je poseban program osmišljen na način kako bi se djeci pomoglo da poboljšaju sposobnost čitanja i komunikacije uz metodu čitanja psu. Pas, u ovom slučaju predivna Kira, je terapijski pas koji je obučen za obavljanje ove i sličnih funkcija te sa svojim vlasnikom (volonterom) Sergejem Jonke u knjižnici Savski Gaj sluša djecu kako joj čitaju. U knjižnici se odvija motivacijski program AAA (Animal Assisted Activity) dok uz njega postoji i AAT (Animal Assisted Therapy).

zašto čitati psu?

Iako se možda s tim još niste susreli, ovo je izvrstan način da dijete zavoli čitati, riješi određene govorne probleme te savladala strah od javnih govora ili životinja, a pritom maksimalno uživa.

Djeca se osjećaju ugodno čitajući psu iz mnogo razloga. Oni psu (pogotovo terapijskom) mogu čitati svojim ritmom bez straha od osude ili ispravljanja odraslih. Čita se na jastucima, na podu u visini psa, a u prostoriji u kojoj dijete čita nalaze se samo terapijski pas Kira, vlasnik volonter Sergej, dvoje do troje djece i knjižničarka, a u školi defektolog.

Prilikom čitanja psu, djetetu se smanjuju krvni tlak i impulsi, fokus se sa straha prebacuje na maženje psa, a to kod njih uvelike smanjuje tjeskobu i stres. Vrlo često se djetetovo samopoštovanje i razina samopouzdanja kod čitanja poveća- osobito kod čitatelja s poteškoćama. Isto tako, dovršavanjem pročitanog teksta, djeca stječu osjećaj postignuća, a vrijeme provedeno čitajući psu vrlo vjerojatno je duže od onog koje bi proveli čitajući sami.

Terapijski su psi odlični i za djecu koja imaju strah od životinja, neku traumu, anksioznost ili poteškoće u učenju jer to znanstveno dokazano smanjuje stres. A, što se tiče samog terapijskog čitanja psu, zaključak je vrlo jasan i jednostavan. Čitanje psima je motivirajuće i zabavno te nevjerojatan način da se djeca, ali i pas obraduju. Psi također vole dobru priču, obožavaju djecu i odlični su slušatelji. Ispričanom pričom dijete sa psom dijeli ponos, sreću i zabavu. A, kad je čitanje zabavno, djeca čitaju više i knjižnicu posjećuju češće. S psom dijele i dobru energiju, povezanost i nježnost koju stvaraju maženjem dok mu čitaju, te na taj način s njim i komuniciraju. I zato oni znaju. –I psi “pričaju”, no samo onima koji znaju slušati.

Fotografija: pexels.com, privatna arhiva

Objava psi “pričaju” samo onima koji znaju slušati pojavila se prvi puta na SUPERMAME.