Kada beba prijeđe iz ovog razdoblja u razdoblje toddlera, roditelji se često susretnu s fazom kada hrana koja je do jučer bila omiljena – odjednom postaje „bljak“. Scenarij je poznat skoro svakoj mami: trudila si se pripremiti nutritivno bogat i ukusni ručak, kao što je varivo od graška i noklica koje je tvoje dijete do sada obožavalo. No, baš taj dan ono kaže: “Ne volim to!” i odlučno odbija jesti. U tim trenucima lako je osjetiti frustraciju, zabrinutost ili čak sumnju u vlastiti roditeljski pristup. No, važno je znati da je takvo ponašanje u ovoj dobi potpuno normalno. Djeca testiraju granice, razvijaju svoj identitet i – što je najvažnije – žele osjetiti da imaju kontrolu nad svojim izborima, uključujući i one vezane uz hranu.

S tobom dijelim nekoliko važnih smjernica kako reagirati u ovakvim situacijama – što učiniti i
što izbjegavati kako bi svom djetetu pomogla razviti zdrav odnos prema hrani.

1. OSTANI PRI SVOJOJ ODLUCI ŠTO JE PONUĐENO ZA TAJ OBROK

Roditelji odlučuju što se jede, kada i gdje – dok je na djetetu odluka hoće li jesti i koliko. Ovo pravilo temelj je zdravog odnosa prema hrani. Jedan od najčešćih izazova je ostati pri svom kada dijete odbije ponuđeni obrok i očekuje nešto drugo, ali ako tada popustimo i ponudimo alternativu, riskiramo da dijete shvati kako može “naručiti” svoj obrok po želji. Kako bi izbjegla stres i osjećaj krivnje, korisno je u svaki obrok uključiti barem jednu namirnicu koju dijete inače voli ili često jede. To ne znači da svaki obrok mora biti savršeno prihvaćen, ali kada je barem nešto na tanjuru poznato i prihvatljivo, povećavaš šansu da će dijete ipak nešto pojesti. Na primjer, uz varivo koje možda taj dan ne želi, možeš staviti i krišku kruha ili nekoliko kolutića krastavca koje dijete inače voli. Na taj način poručuješ djetetu: “Ovo je današnji ručak. Tu su i neke poznate stvari. Možeš izabrati želiš li jesti.”

2. SMIRENO PRIHVATI DJETETOVU IZJAVU DA TO NE VOLI

Kad dijete kaže: “Ne volim to!”, vrlo je važno da tvoja reakcija bude smirena i neutralna. Nemoj se uzrujavati niti pokušavati uvjeravati dijete da griješi. Iako znaš da je jelo prije voljelo, nije korisno reći: “Pa do sada si to uvijek pojeo!”, jer time zanemarujemo njegove trenutne osjećaje. Bolja reakcija je jednostavno reći: “U redu, čujem te. Danas ti se to ne sviđa.” Time dajemo djetetu poruku da su njegovi osjećaji priznati i poštovani. Važno je zapamtiti da djeca u ovoj dobi tek uče kako komunicirati svoje želje i emocije – a hrana je često jedno od prvih područja gdje to pokušavaju.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dorja Anić Pjevac (@beba.mama.hrana)

3. BIRAJ NAČIN NA KOJI S DJETETOM RAZGOVARAŠ O HRANI

Komunikacija oko hrane treba biti blaga, nenametljiva i poticajna. Umjesto direktnih zahtjeva kao što su: “Ajde pojedi!” ili “Samo probaj pa ćeš vidjeti da voliš.”, pokušaj s pitanjima koja otvaraju razgovor.
Primjeri korisnih pitanja:
• “Misliš li da je danas ovo jelo drugačijeg okusa nego inače?”
• “Osjetiš li nešto što ti danas ne paše?”
• “Ima li nešto u ovom jelu što ti smeta?”
Na taj način djetetu dajemo priliku da samo izrazi svoje dojmove i promišljanja. Možda će doći do zaključka da zapravo nije gladno, da je jelo prevruće ili da mu nešto u tanjuru ne odgovara. A možda će iz znatiželje ipak odlučiti probati.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dorja Anić Pjevac (@beba.mama.hrana)

4. ISTRAŽI DJETETOVO ODBIJANJE DODATNIM PITANJIMA

Odbijanje hrane ne mora značiti da dijete to više nikada neće voljeti. Možda je loše raspoloženo, umorno, zasićeno ili jednostavno želi testirati granice. Zato su dodatna pitanja korisna jer pokazuju interes, ali bez pritiska.
Pokušaj s:
• “Postoji li nešto što ti se ne sviđa u jelu – miris, boja, nešto drugo?”
• “Bi li pomoglo da dodamo malo jogurta/kruha/povrća uz to?”
• “Zanima li te kako sam pripremila ovo jelo?”
• “Želiš li pomoći sljedeći put kad ću kuhati ovo jelo?”
Sudjelovanjem u pripremi hrane ili razgovoru o sastojcima dijete razvija osjećaj povezanosti i veću otvorenost prema isprobavanju.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dorja Anić Pjevac (@beba.mama.hrana)

5. OPIŠI DJETETU KAKAV JE TEBI OBROK

Djeca uče promatranjem. Ako dijete vidi da ti uživaš u jelu, veća je vjerojatnost da će se zainteresirati. Nemoj ga izravno nagovarati, ali dok jedete, slobodno komentiraj:
• “Mmmm, meni je danas grašak jako sladak.”
• “Osjećam da su noklice baš mekane.”
• “Boje na tanjuru mi izgledaju baš lijepo danas.”
Ovakav način opisivanja hrane ne zvuči kao nagovaranje, a kod djeteta može probuditi znatiželju. Možda će željeti i samo otkriti sve te okuse i doživljaje.

6. AKO DIJETE I DALJE NE VOLI OBROK, POŠTUJ TU ODLUKU

Ovo je najteži, ali i najvažniji korak. Ako si djetetu omogućila izbor, postavila granice i pružila priliku za komunikaciju – a ono i dalje odbija jesti, tada je vrijeme da poštuješ njegovu odluku. Tada mu možeš reći: “U redu, ako ne želiš jesti, možeš pričekati do sljedećeg obroka.” Bez dodatnog nagovaranja, komentara ili podmićivanja. Dijete će s vremenom naučiti da ima pravo odlučiti i da će mu tijelo dati znakove kada je gladno. Ovakvim pristupom razvijate međusobno povjerenje i kvalitetan odnos prema hrani.

I za kraj…
Hrana nije samo gorivo – ona nosi emocije, obiteljske rituale, osjećaj sigurnosti i kontrolu. Djeca kroz hranu često izražavaju ono što ne znaju još drugačije reći. A naš zadatak kao roditelja je da budemo strpljivi i dosljedni vodiči u tom procesu.

Odbijanje jela ne znači kraj svijeta, niti loše roditeljstvo.

Dapače, to su izvrsne prilike za učenje, rast i uspostavljanje zdravih prehrambenih navika koje će trajati cijeli život. Ono što je najvažnije je da su vaši zajednički obroci sigurno i opušteno mjesto kroz koje se upoznajete s hranom, jedete, ali se i međusobno povezujete. Ovakvom sam tipu obroka dala naziv obroci povezivanja i osmislila cijeli program s izazovom od 30 načina na koje se kroz obroke možeš povezati sa svojim djetetom. Za više detalja o „Zalogaju zajedništva“ klikni OVDJE.

A ako za sve ove zalogaje zajedništva i vaše obiteljske obroke želi recepte koji su osmišljeni za bebu od prvog dana dohrane i za cijelu obitelj, u projektu “360 obroka dohrane” čeka te njih upravo toliko – 360. Recepti su jednostavni, nutritivno bogati i ukusni, a možeš ih pronaći ovdje: 360 OBROKA DOHRANE.

Fotografije: pexels.com

Objava kako reagirati na djetetovo “ne volim to!”? pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

5 stupova zdravog odnosa prema hrani

Zdravi odnos prema hrani ne započinje se graditi s prvim obrokom u školskoj kuhinji, niti s prvom svjesnom odlukom djeteta da pojede nešto za što zna da je potrebno njegovu tijelu. Temelj zdravog odnosa prema hrani gradi se mnogo ranije – još u vrijeme dohrane. Upravo tada imamo priliku postaviti vrijednosti koje će djeci pomoći da hranu doživljavaju ne samo kao gorivo za tijelo, nego kao nešto puno, puno više.

U nastavku donosim pet ključnih stupova koje je važno njegovati već od prvog zalogaja – stupova na kojima se gradi pozitivan, dugoročan i zdrav odnos prema hrani.

1. Slušanje osjećaja gladi i sitosti

Jedna od najvažnijih vještina s kojom se beba rađa je intuicija o vlastitim tjelesnim potrebama. Zvuči jednostavno, ali u praksi često nesvjesno narušavamo ovaj prirodni unutarnji osjećaj. Kada tjeramo dijete da “pojede još jednu žlicu” ili kada protumačimo svaku njegovu nelagodu kao glad, možemo potisnuti sposobnost djeteta da osluškuje svoje tijelo.
Tijekom dohrane je važno njegovati i poštivati ovaj urođeni osjećaj – vjerovati da dijete zna kada je gladno i kada je sito. Time ga učimo da vjeruje vlastitim signalima, a ne vanjskim pritiscima, što je temelj za kasnije zdravo donošenje odluka vezanih uz prehranu.

2. Podjela odgovornosti

Ovaj koncept daje jasnu granicu između odgovornosti roditelja i odgovornosti djeteta kada je hranjenje u pitanju. Prema njoj roditelj odlučuje što, kada i gdje se jede, a dijete odlučuje koliko će čega pojesti i hoće li uopće jesti. Ovakva podjela ne samo da smanjuje stres za obje strane, već i djetetu daje važan osjećaj kontrole i dozvolu da sluša osjećaj za sitost i glad. Kroz ovakav pristup stvaramo atmosferu u kojoj hrana nije borba, već prostor povjerenja i međusobnog poštovanja.

3. Povjerenje

Dohrana nije zadatak koji trebamo “obaviti” s to-do liste. To je početak jednog odnosa – odnosa između djeteta i hrane, ali i odnosa između roditelja i djeteta u kontekstu prehrane. Kao i svaki drugi odnos, i ovaj treba graditi na povjerenju. Povjerenje znači vjerovati da dijete zna koliko mu treba, ali i vjerovati sebi kao roditelju – da nudimo raznolike, ukusne i hranjive obroke bez pritiska i očekivanja. Kad gradimo dohranu na povjerenju, tada stvaramo sigurno okruženje u kojem hrana postaje izvor radosti, a ne izvor stresa.

4. Obiteljske tradicije

Hrana je mnogo više od nutrijenata – ona nas povezuje, tješi, uči… U obiteljima koje njeguju vlastite rituale i tradicije vezane uz hranu stvara se duboka povezanost što uvelike utječe na odnos prema hrani. To može biti zajedničko kuhanje vikendom, obiteljski doručak nedjeljom, ili filmska večer s pizzom koju svi zajedno pripremaju. Kroz takve trenutke dijete doživljava hranu kao dio obiteljske tradicije i ljubavi. Ti mali rituali postaju velike uspomene, koje oblikuju djetetov osjećaj pripadnosti i sigurnosti. Hrana tada više nije “problem koji treba riješiti”, već prilika za povezivanje.

5. Razgovori za stolom

Stol je mnogo više od mjesta gdje se jede – on može biti mjesto susreta, razgovora i emocionalne razmjene. U svijetu koji je sve brži, njegovanje razgovora za stolom postaje jako dobar način za zajedničke trenutke i razgovore s djetetom. Djeca koja odrastaju u okruženju gdje se za stolom razgovara, dijeli, smije i sluša razvijaju bolju emocionalnu pismenost, jaču obiteljsku povezanost, ali i zdraviji odnos prema hrani.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dorja Anić Pjevac (@dorja.anic.pjevac)

Ovih pet stupova – slušanje tijela, podjela odgovornosti, povjerenje, obiteljske tradicije i razgovori za stolom – čine temelj za izgradnju zdravog odnosa prema hrani koji traje cijeli život. A savršena prilika da započnemo s ovim vrijednostima je upravo period dohrane. Neće sve biti savršeno svaki dan, ali kad njegujemo ove principe s ljubavlju i strpljenjem, postavljamo djetetu temelje za odnos prema hrani koji će nositi sa sobom zauvijek. Jer hrana nije samo što jedemo – hrana je i kako jedemo, s kim, i što pritom osjećamo.

Ako želiš još dublje razumjeti kako od prvog dana dohrane postavljati temelje zdravog odnosa prema hrani, pridruži mi u programu “Dohrana s povjerenjem” u kojem ovaj mjesec držim masterclass pod nazivom „5 stupova zdravog odnosa prema hrani“. Razgovarat ćemo o ovih 5 stupova, o najčešćim greškama koje roditelji rade (čak i u najboljoj namjeri) i kako jednostavnim koracima možeš stvoriti sigurnu, opuštenu i povezanu atmosferu za hranjenje.

Detalji o programu su OVDJE.

Fotografije: pexels.com

Objava kako kod djece razviti zdrav odnos prema hrani? pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Početak dohrane za mnoge roditelje donosi uzbuđenje, ali i niz pitanja i jedno od najčešćih s kojima se u svome radu susrećem je: “Što ako moja beba odbija hranu?”. Ako si se našla u toj situaciji, nisi sama. Mnoge bebe u početku nisu zainteresirane za hranu i to je potpuno normalno. Na kraju krajeva, tek uče novu vještinu, a za to im je potrebno vrijeme. Važno je zapamtiti da svaka beba ima svoj ritam i da prisiljavanje na jelo ili stvaranje stresa oko obroka može samo pogoršati situaciju. Umjesto toga, ključno je ostati smiren, poštivati tempo svoje bebe te biti spreman na prilagodbe.

Ako se osjećaš zabrinuto jer tvoja beba uporno odbija hranu, imam dobru vijest za tebe – uvijek postoji rješenje. I najčešće je ono jednostavnije nego što misliš – ponekad je potrebna samo sitna promjena u pristupu.

U nastavku donosim 5 praktičnih savjeta koji će ti pomoći stvoriti ugodnu atmosferu za hranjenje i potaknuti bebu na istraživanje novih okusa.

1. Zajednički obroci

Bebe vole oponašati odrasle, a što može biti privlačnije od promatranja mame i tate kako uživaju u hrani? Zajednički obroci nisu samo prilika za kvalitetno provođenje vremena s obitelji, već mogu i potaknuti bebu da počne jesti. Pokušajte organizirati obiteljski raspored tako da barem nekoliko obroka tjedno jedete svi zajedno. Beba će vidjeti kako ostatak obitelji s užitkom jede i poželjet će vas oponašati. Također, smirenost i pozitivna atmosfera za stolom pomažu bebi da se opusti i lakše prihvati novu hranu.

2. Ista hrana – drugačiji način

Možda beba ne voli pire od batata, ali jesi li probala pečeni batat? Djeca, baš kao i odrasli, imaju svoje preference kada je riječ o teksturi i načinu pripreme hrane. Zato se poigraj s različitim oblicima iste namirnice.

Dijelim nekoliko ideja:
batat – u obliku pirea ili pečenih komadića
banana – gnječena u kašicu, dio smoothieja ili narezana na komadiće
jaja – kajgana, kuhana ili kao omlet

Eksperimentiranjem s različitim metodama pripreme hrane povećavaš šanse da zajedno pronađete onu koja će se bebi svidjeti.

3. Promjena metode hranjenja

Neke bebe vole istraživati hranu svojim rukicama, dok druge preferiraju glatke kašice. Ako ste započeli s kašicama, a tvoja beba ih uporno odbija, pokušaj ponuditi komadiće hrane koje može sama primiti i istraživati.
Isto vrijedi i obrnuto – ako ste krenuli s metodom komadima, a čini ti se da beba nije zainteresirana, pokušaj s kašicama. Nema univerzalnog pravila, pa je važno eksperimentirati dok ne pronađete ono što najbolje odgovara djetetu.

4. Metoda “mamin/tatin tanjur”

Bebe su prirodno znatiželjne i često ih privlači ono što roditelji rade – uključujući i ono što jedu. Ako tvoja beba odbija hranu iz svog tanjurića, pokušaj s malim trikom: stavi hranu u svoj tanjur i počni jesti ispred nje. Pokaži joj koliko uživaš u hrani, a ako beba pokaže zanimanje, ponudi joj zalogaj sa svog tanjura. Ovaj pristup može probuditi znatiželju i potaknuti bebu da isproba nešto novo.

5. Kombiniranje nove i poznate namirnice

Nova hrana može biti zastrašujuća za bebe, pogotovo ako je okus potpuno drugačiji od onoga na što su navikle. Kako bi olakšala bebi prijelaz na novu namirnicu, posluži je uz već poznatu hranu koju beba voli. Poznata namirnica pruža osjećaj sigurnosti i može potaknuti bebu da istraži novi okus. Osim toga, čak i ako odbije novu hranu, vjerojatno će pojesti ono što joj je poznato, čime će se možda izbjeći potpuno odbijanje obroka. Vjeruj mi, strpljenje i upornost donose rezultate.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dorja Anić Pjevac (@beba.mama.hrana)

Početak dohrane može biti izazovan, ali s pravim pristupom i malo kreativnosti, moguće je stvoriti pozitivne i opuštene obroke. Najvažnije je ostati smiren i prilagoditi se bebinim potrebama. Zapamti, odbijanje hrane nije kraj svijeta – tvoja beba samo prolazi kroz proces prilagodbe i učenja. Pristupi hranjenju kao zabavnoj i istraživačkoj avanturi, a tvoja će beba s vremenom početi radoznalo istraživati svijet novih okusa.

Ako od početka dohrane želiš biti u potpunosti educirana i podržana te imati odgovore na sva svoja pitanja, pozivam te u program „Sretna i opuštena dohrana“ u kojem ćeš dobiti sve što trebaš znati o dohrani na jednome mjestu:
A ako se susrećeš s izazovima za koje ti je potrebna individualna podrška, možeš se javiti za 1:1 savjetovanje na kojem ćemo zajedno pronaći najbolje rješenje za tebe i tvoju bebu. Više informacija pronađi ovdje.

kako odabrati hranilicu za dohranu? – SUPERMAME

Fotografije: unsplash.com

Objava što kada beba neće jesti? 5 praktičnih savjeta pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

5 koraka do povjerenja za stolom

U današnjem brzom i užurbanom svijetu, prehrana djece za mnoge je roditelje postala izazov i stvar oko koje se stvara puno stresa i napetosti. Jedan od ključnih faktora za razvoj zdravog odnosa prema hrani i prehrambenih navika kod djece nije samo fokus na to što jedu, već i kako se osjećaju kada je hrana i hranjenje u pitanju. Razvijanje pozitivnog odnosa prema hrani temelji se na povjerenju – i to na povjerenju koje dijete i roditelj međusobno imaju kao i povjerenju djeteta u odnosu prema hrani. Za građenje takvog povjerenja je potrebna pažnja, strpljenje i dosljednost u pristupu hranjenju. Kroz svakodnevne obroke djeca uče ne samo o hrani, nego i o samom odnosu prema njoj.

Djeca koja odrastaju u okruženju u kojem se osjeća povjerenje u procesu hranjenja sklonija su razvijanju zdravih prehrambenih navika koje traju cijeli život.

Međutim, kako bismo postigli ovo povjerenje, potrebno je pažljivo pristupiti načinu na koji hranimo svoju djecu. Dijelim s tobom pet koraka koji će ti pomoći u izgradnji povjerenja za stolom i zdravih navika povezanih s hranjenjem za cijelu obitelj.

1. Drži se podjele odgovornosti

Podjela odgovornosti ključna je za uspostavljanje zdravog odnosa prema hrani. Roditelji su odgovorni za odabir hrane i pripremu obroka te za mjesto i vrijeme jela, dok je dijete odgovorno za to hoće li i koliko će pojesti te što će od ponuđenoga jesti. Ova jasna podjela pomaže djetetu da razvije osjećaj kontrole nad svojim tijelom i potrebama, što doprinosi pozitivnom iskustvu hranjenja. Ako roditelji preuzmu odgovornost za količinu hrane koju dijete pojede, to može dovesti do stresa, negodovanja i narušiti povjerenje u odnosima oko hrane.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dorja Anić Pjevac (@beba.mama.hrana)

2. Ne podvaljuj skrivene sastojke djetetu

Iako može biti primamljivo pokušati “sakriti” zdravu hranu u jelima koja djeca obožavaju, kao što su povrće u kolačima ili sokovima, takvi trikovi mogu narušiti povjerenje koje dijete ima prema hrani. Ovakvi će postupci možda dovesti do kratkoročnih pobjeda i dijete će pojesti nešto nutritivno bogato, ali dugoročno ovo može dovesti do nepovjerenja u hranu i obroke. Umjesto toga, fokusiraj se na raznolikost i uključi dijete u proces pripreme hrane. Na taj način djeca mogu naučiti da zdrava hrana može biti i ukusna, a njihovo povjerenje u roditelje i hranu bit će jače.

3. Ne tjeraj dijete da nešto pojede ili proba

Prisiljavanje djeteta da pojede određeni obrok ili da proba hranu koju u tom trenutku ne želi jesti može izazvati negativne osjećaje prema hrani. Takav pristup može stvoriti stresnu atmosferu za stolom i smanjiti povjerenje između roditelja i djeteta. Umjesto toga, važno je izlagati djecu novoj i raznolikoj hrani i pokazivati svojim primjerom otvorenost prema isprobavanju iste, ali bez prisile. Neka djeca imaju vremena i prostora da se naviknu na nove okuse i teksture na svoj način, bez tjeranja, nagovaranja i moranja.

4. Jedi istu hranu kao dijete

Djeca uče promatrajući odrasle i ti si kao roditelj najbolji model za učenje o hrani i obrocima. Jedan od najvažnijih načina da se izgrade zdravi prehrambeni obrasci kod djece je davanje dobrog primjera. Ako jedeš istu hranu koju nudiš djetetu, ono će vjerojatnije prihvatiti te namirnice, jer vidi da su sigurne, ukusne i prihvaćene u obitelji. Zajednički obroci također stvaraju ugodniju atmosferu i obroke čine mnogo sretnijima i opuštenijima.

5. Fokusiraj se na zajedničko vrijeme oko obroka i razgovor o hrani, okusima i osjećajima, a ne na pohvale oko količine pojedenog

Umjesto da se fokusiraš na to koliko je dijete pojelo, razgovaraj o hrani, njenim okusima, teksturama i onome što osjećate dok jedete. Potakni dijete da izrazi svoje osjećaje o hrani, dopusti mu da mu se nešto jednostavno ne sviđa i budi primjer odnosa prema hrani koju voliš i ne voliš. Ono što preporučujem da se svakako izbjegne su pohvale oko količine pojedene hrane. Na ovaj način gdje je fokus na odnosima i povjerenju, a ne na brojanju zalogaja dijete će razviti pozitivan odnos prema obrocima, osjećati se voljeno i poštovano, te se neće opterećivati s količinama koje mora pojesti.

Izgradnja povjerenja za stolom nije nešto što se može postići preko noći, ali kroz dosljednost, strpljenje i pažljiv pristup hranjenju, roditelji mogu stvoriti temelj za zdrave odnose prema hrani koje će trajati cijeli život.

Povjerenje se gradi kroz svakodnevne male geste, poput poštovanja dječjih potreba, zajedničkog uživanja u obrocima i, prije svega, kroz stvaranje sigurne i ugodne atmosfere oko stola. Kada djeca osjećaju da imaju kontrolu, da nisu prisiljena i da im je dopušteno razvijati svoje vlastite prehrambene navike, bit će mnogo spremnija na isprobavanje novih jela i razvijanje kvalitetnog odnosa prema hrani. Kroz ovih 5 koraka, ne samo da pomažemo djeci da zdravo jedu, već i stvaramo temelje za kvalitetne i zdrave navike koje će im koristiti cijeli život.

Ako želiš stvarati ovakve navike od samih početaka bebinog upoznavanja s hranom, pozivam te u program „Sretna i opuštena dohrana“ gdje ćeš saznati sve što ti je potrebno za vrijeme dohrane na jednom mjestu.

Fotografije: Freepik

Objava način na koji hranimo djecu i povjerenje kao ključan faktor za razvoj zdravog odnosa prema hrani pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Vjerujem da svaka mama želi da dohrana njezine bebe bude upravo ovakva – sretna i opuštena. Za neke će možda izgledati tako bez puno truda, a neke će morati isprobavati razne metode kako bi do toga došle. Nekima će kod određenih izazova “upaliti” prvi savjet koji su dobile, a neke će morati isprobavati metode i metode ne bi li došle do rješenja i koraka bliže sretnoj i opuštenoj dohrani. I da te odmah utješim – ovo je sve sasvim normalno.

Dohrana je proces učenja, pokušaja, pogrešaka i razvijanja i za svaku bebu i svaku obitelj izgleda drugačije. No jedan koncept bi trebao biti konstanta za svačiju dohranu i on je jedan od ključnih čimbenika sretne i opuštene dohrane koju svaka od nas priželjkuje. A taj se koncept naziva “podjela odgovornosti”.

Što je podjela odgovornosti?

Podjela odgovornosti je koncept koji odvaja odgovornost bebe od odgovornosti roditelja kada je riječ o hranjenju i nalaže da bi svatko trebao biti zadužen za svoj dio i ne ulaziti u tuđi dio odgovornosti. Iako na prvu zvuči jako lagano, ovaj je koncept nešto što u našoj kulturi nije baš rašireno i opće prihvaćeno i zato je potrebno svakodnevno podsjećanje na njega i preuzimanje odgovornosti za svoj dio te prepuštanje bebi njezinog dijela odgovornosti u hranjenju.

Na podjelu odgovornosti treba gledati kao na nastavak njegovanja nečega što je bebi urođeno, a to je osjećaj za sitost i glad. Mi ljudi se s njime rađamo i ostat će u nama jedino aktivnim njegovanjem i poštivanjem istoga. A to se postiže upravo prihvaćanjem i prakticiranjem podjele odgovornosti.

Odgovornost roditelja

Kada je dohrana bebe u pitanju, roditeljeva je odgovornost:

1. Odlučiti što beba jede
Roditeljev je zadatak odabrati namirnice koje su najbolje za rast i razvoj bebe te od njih pripremiti obroke. Beba je još premala da bi sama odlučivala što će jesti i nikad odgovornost oko odabira hrane ne bi trebala biti na njoj.

2. Odlučiti kada beba jede
Osim samog sastava obroka, na roditelju je i biranje kada će beba jesti, odnosno kreiranje rasporeda dnevnih obroka. Ovo je kod uvođenja krute hrane posebno bitno da bi se ustalio neki raspored koji odgovara i bebi i cijeloj obitelji. Naravno, uvijek je važno pratiti bebin ritam i potrebe i uzeti ih u obzir kod određivanja vremena obroka.

3. Odlučiti gdje beba jede
Treći dio odgovornosti roditelja je određivanje mjesta gdje će se obrok jesti. Ovo je osobito važno radi sigurnosti bebe i na roditelju je da odabere mjesto koje je u tom trenu sigurno za hranjenje.

Odgovornost bebe

Bebina odgovornost u procesu dohrane je:

1. Odlučiti hoće li jesti
Beba zbog svog izraženog osjećaja za sitost i glad točno zna je li gladna ili ne. Zato je jako važno da roditelj poštuje bebinu odluku i ne tjera ju na jelo kada ona to ne želi. Tjeranjem na jelo i nagovaranjem i na samo jedan zalogaj pridonosi se gubitku ovog osjećaja za sitost i glad.

2. Odlučiti što će od ponuđenog pojesti
Dok je na roditelju da odluči što će sve biti na bebinom tanjuru, na bebi je da odluči što će od toga ona probati i jesti. Kao i kod dijela oko toga hoće li jesti, ovdje je važno poštovati bebinu odluku i ne nagovarati ju da proba i ostalo.

3. Odlučiti koliko će pojesti
Ovo je možda najteži dio za prihvatiti, ali beba je zadužena za to koliko će pojesti. Neće pojesti koliko kažu tablice, doktori ili savjeti koji se prenose s koljena na koljeno, nego točno onoliko koliko osjeća da joj je potrebno.

Iako je na prvu možda teško prihvatiti i razumjeti cijeli koncept podjele odgovornosti, važno je znati da će samo ovako beba zadržati svoju intuiciju kada je riječ o gladi i sitosti i razviti zdrav odnos prema hrani. Vježbajte podjelu odgovornosti od prvih dana i kasnije će postati dio rutine i nešto sasvim normalno.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dorja Anić Pjevac (@beba.mama.hrana)

Spremni za dohranu – besplatno predavanje

Bliži se period dohrane tvoje bebe ili si na samome početku i u glavi ti se javlja more pitanja: Je li moja beba spremna za dohranu?, Koju metodu da odaberem?, Koja je najbolja prva namirnica?, Gdje da hranim bebu ako još ne sjedi?, Koju opremu kupiti?…

Pronalazak odgovora na ova pitanja postaje pogotovo težak kada počneš s raznih strana dobivati oprečne informacije i onda više nisi sigurna ni u što.

Upravo sam zato odlučila održati predavanje “Spremni za dohranu” u kojem ću ti dati točne i sigurne informacije kako bi u dohranu krenula zaista spremna.

Teme koje ćemo proći i pitanja na koja ću dati odgovore su:

1. Kada krenuti s dohranom?

2. Kako krenuti s dohranom?

3. Koju hranu davati bebi?

4. Gdje hraniti bebu?

5. Što mi od opreme treba?

Predavanje “Spremni za dohranu” održat ću 1.10.2024. u 10 sati preko zoom-a i nakon predavanja bit će ti dostupna snimka.

Za prijavu ispuni ovaj obrazac i nekoliko dana prije predavanja na mail ćeš dobiti sve važne informacije i linkove!

Fotografije: unsplash.com

Objava podjela odgovornosti: jedan od ključnih čimbenika sretne i opuštene dohrane pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Malo je perioda u životu ovoliko transformirajuće kao trudnoća. Mama zapravo kroz vrlo kratak period prolazi kroz velike promjene i zaista je jako važno znati kako podržati svoje i bebino tijelo u ovome periodu.
Iako kada je trudnoća u pitanju na puno toga ne možemo utjecati, na neke stvari itekako možemo – a prehrana je jedna od njih.

Kvalitetnom prehranom utječeš na više važnih aspekata svoga i bebinog života:

1. PODRŠKA BEBI
Kvalitetnom prehranom osiguravaš bebi nutrijente potrebne za zdrav i kvalitetan rast i razvoj.

2. PODRŠKA MAMI
Trudnoća je period velikih promjena i hranom možeš uvelike podržati svoje tijelo i cjelokupno zdravlje u ovom periodu.

3. PODRŠKA OPORAVKU
Kvalitetnim zalihama nutrijenata stvaraš i veliku bazu za podršku tijelu za oporavak nakon trudnoće. Postpartum je kao i trudnoća period velikih promjena i podrška je iznimno važna.

Upravo zbog ovolike važnosti i utjecaja kvalitetne prehrane, dajem ti 5 konkretnih koraka kojima ju možeš poboljšati i pružiti sebi i bebi ono što vam je potrebno.

1. Uključi proteine u svaki obrok

Proteini igraju ključnu ulogu u izgradnji naših stanica, a budući da se kroz trudnoću stvara cijelo biće, oni postaju još važniji. Pokušaj svoje obroke kreirati i smišljati tako da u svakome ili bar u većini imaš neki kvalitetan izvor proteina. To može biti komad mesa, jaje, kefir, jogurt, riba, morski plodovi, sir, orašasti plodovi, leća, kvinoja. Osim što ćeš i bebi i sebi osigurati kvalitetne nutrijente, uključivanjem više proteina ćeš automatski smanjiti količinu ugljikohidrata te obrok dovesti u bolji balans.

2. Ne bježi od masnoća

Masnoće su nešto od čega se jako često bježi, ali neophodne su za zdravo funkcioniranje organizma. A osobito su važne u trudnoći i ona nikako nije period kada se treba izbjegavati ili smanjivati unos masnoća. Masnoće na koje se treba fokusirati su takozvane zdrave masnoće u koje spadaju: maslinovo ulje, kokosovo ulje, avokado, maslac, ghee, orašasti plodovi i maslaci od njih, sjemenke. Pokušaj u svaki obrok uključiti barem jednu namirnicu bogatu njima. Ovo će ti pogotovo biti korisno u zadnjem tromjesečju trudnoće kada zna doći do problema s probavom, a zdrave masnoće su odličan saveznik u borbi s njima.

3. Oboji svoj tanjur

Najbolji način da osiguraš tijelu sve nutrijente koji su mu potrebni za zdravu i podržanu trudnoću i kvalitetan rast i razvoj bebe je taj da jedeš hranu u što različitijim bojama.
Doslovno, što više različitih boja uključiš u svoju prehranu, to više raznih vitamina, minerala, antioksidansa unosiš u svoje tijelo. A mnogi od njih su od iznimne važnosti za tebe i tvoju bebu.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dorja Anić Pjevac (@beba.mama.hrana)

4. Pazi na unos tekućine

Kada pogledaš koliko se dodatne tekućine stvara u tvome tijelu za vrijeme trudnoće, nije neobično što se i potrebe za njome u ovome periodu povećavaju. Pokušaj unositi više od 2 litre tekućine kroz dan, a 3 bi bile najbolja varijanta.

5. Shvati prehranu u trudnoći ozbiljno, ali u isto vrijeme budi nježna prema sebi

Kvalitetnom prehranom možeš utjecati na puno toga i neizmjerno je važna u ovome periodu, ali želim naglasiti da je važna i ova druga strana, a to je da budeš nježna prema sebi i ne kriviš se ako neke stvari jednostavno ne idu. Ovo se posebno odnosi na razne mučnine i izazove kada mama nije u mogućnosti jesti kako bi možda željela. Za ovakve trenutke te pozivam da se ne kriviš nego da pokušaš napraviti najbolje što možeš u tome trenutku. Nekad će to izgledati kao samo griz ili gutljaj nečega, ali ako je to nešto kvalitetno i nutritivno bogato svejedno možeš sebi i bebi osigurati što vam treba.

Ako si spremna preuzeti odgovornost za sebe i svoju bebu i kroz prehranu vas podržati najbolje što možeš, pridruži se mom novom programu “Beba, mama i hrana u trudnoći”. Sve detalje pronađi NA OVOM LINKU.

Foto: pexels.com

Objava 5 savjeta kako prehranom podržati sebe i bebu pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Mučnine u trudnoći vrlo su česta pojava i, iako se najčešće nazivaju jutarnjim mučninama, za mnoge će trudnice to izgledati drugačije i moglo bi ih se nazvati cjelodnevnim mučninama.

Kod najvećeg broja trudnica one završe sa završetkom prvog tromjesečja, ali kod nekih se znaju produljiti kroz drugo ili čak i treće tromjesečje. I same po sebi mučnine su teške i izazovne, a u trudnoći donose i jednu posebnu težinu – brigu hoće li mama uspjeti unijeti sve potrebne nutrijente za pravilan rast i razvoj svoje bebe. Ove su brige posve opravdane jer bebin razvoj uvelike ovisi o maminoj prehrani, ali postoje načini na koje i uz mučnine možeš bebi osigurati sve što joj je potrebno.

U nastavku pročitaj 5 savjeta kako si pomoći u slučaju trudničkih mučnina.

1. Jedi više manjih obroka u danu

Česti su trigeri mučnina prazan ili prenapunjen želudac. Tome možeš doskočiti tako da kroz dan imaš više manjih obroka. Hrana koja u ovim situacijama trudnicama najviše paše su ugljikohidrati, što je posve normalno budući da se najlakše probave. Pokušaj ipak ove obroke učiniti balansiranima tako što ćeš u njima uz ugljikohidrate kombinirati i izvore proteina i masnoća. Ovako ćeš osigurati i da beba dobiva što joj je potrebno i da se balansiranjem razine šećera u krvi i ti sama osjećaš puno bolje.

Nekoliko ideja za nutritivno bogate, brze obroke:
– sourdough kruh + maslac od indijskih oraščića + bobičasto voće
– tost s jajem i avokadom
– jabuka + bademi
– svježi sir + maslac od kikirikija + nektarina

2. Pripremi kvalitetan zalogaj uz krevet

Mnoge trudnice osjećaju vrlo jake mučnine čim se probude i teško im je ustati iz kreveta. U ovim si situacijama možeš pomoći tako što ćeš neki brzinski i kvalitetan zaloga pripremiti uz krevet i pojesti ga dok još ležiš. Primjer namirnice koja može pomoći su slani indijski oraščići ili kikiriki.

3. Pokušaj povećati unos proteina

Dovoljan unos proteina važan je za cijelu trudnoću, a s mučninama oni mogu biti od velike pomoć. Osobito su važni za vrijeme doručka jer pomažu održati stabilnom razinu šećera u krvi i balansiranim prvim dnevnim obrokom pomažemo održati tu razinu stabilnijom kroz dan. Ako ne možeš pojesti neke od namirnica koje su bogate proteinima, kao što su meso, jaja ili mliječni proizvodi, možeš ih unositi i putem proteinskog praha, ali ovdje je kvaliteta od izrazite važnosti.

4. Izbjegavaj velike količine tekućina za vrijeme obroka

Dovoljne količine tekućine vrlo su važne u trudnoći, ali puno tekućine za vrijeme obroka može pojačati osjećaj mučnine. Pokušaj piti između obroka, a za vrijeme obroka uzimaj samo manje gutljaje ukoliko ti je potrebno.

5. Jedi sporije i svjesnije

Svjesno jelo ima mnogo pozitivnih učinaka na opće zdravlje, ali i na sam odnos prema hrani. Što se tiče trudnoće i mučnina, ovakav pristup jelu može ti pomoći u slušanju znakova svoga tijela i pomnom praćenju sitosti i gladi. Ako uspiješ naučiti slušati svoje tijelo, puno ćeš lakše održati ritam uz koji nikada nećeš biti posve praznog želuca niti prenapunjana – što je jedna od najvećih pomoći kod mučnina. Ako ništa od ovoga ne pomaže, postoje još neke metode i suplementi koji ti mogu
olakšati, ali kod savjetovanja o uzimanja suplementima izrazito je važan individualan pristup i uvijek savjetujem da potražiš takav savjet ako planiraš krenuti sa suplementacijom.

Na kraju, jako je važno naglasiti da je svaka trudnoća, trudnica i beba drugačija i da ono što će odgovarati jednoj može u potpunosti smetati drugoj. Zato istraži ono što najviše odgovara tvome tijelu i sve smjernice, prijedloge i recepte prilagodi
sebi. Mislim da kada naučimo slušati svoje tijelo (što često nije lak posao) možemo puno toga naučiti same od sebe.

Fotografije: pexels.com

Objava mučnine u trudnoći: 5 savjeta kako si pomoći pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Dolazak bebe u potpunosti mijenja rutinu i svakodnevni se život od toga trenutka velikom većinom odvija oko nje. Bebi je svakako potrebna tolika količina pažnje i ljubavi koju dobiva, ali često se zaboravlja da je isto to potrebno i mami. Ako obitelj i prijatelji, zaokupljeni slatkom i mirisnom bebom, to zaborave, uvijek možeš sama sebi posvetiti trenutak u danu i podržati se na način koji ti u tome trenutku odgovara.

U želji da što više mama potaknem na brigu o sebi za vrijeme postpartuma, dijelim 10 aktivnosti uz pomoću kojih ćeš moći odvojiti bar nekoliko trenutaka u danu za sebe. Ako si mama u postpartumu, svakako isprobaj neku od njih, a ako si podrška novopečenoj mami, potakni ju na neku od aktivnosti ili ju organiziraj za nju.

Trenutak za mamu:

1. Poslušaj svoju najdražu pjesmu i sjeti se svih trenutaka do sada kada si uživala u njoj. Ovo možeš pretvoriti i u svakodnevni ritual slušanja glazbe i uzimanja vremena za sebe kroz tih par minuta u danu.

2. Popij kavu s prijateljicom. Možda će odlazak van biti teže izvediv, ali postoje i druge opcije kao što su kava kod kuće ili virtualna kava. Društvo u periodu postpartuma mnogo znači i daje osjećaj zajedništva i pripadnosti.

3. Pronađi podcast koji ćeš sa zanimanjem slušati i veseliti se svakoj novoj epizodi. U ovom će ti periodu slušanje često biti jedina izvediva aktivnost pa te dobar podcast uvijek može zabaviti, utješiti, educirati ili podržati.

4. Obuci najdražu odjevnu kombinaciju i uredi se – za sebe. Ne moraš negdje ići da bi se uredila i osjećala ugodno i lijepo. Novi dan je dovoljan razlog za to.

5. Napiši svoju priču s poroda. Ponekad pravi osjećaji izađu iz nas tek kada ih krenemo zapisivati i zato je ovo važan korak prema osvještavanju kako se zaista osjećaš kada je u pitanju tvoj porod. Kakav god bio, on će zauvijek biti dio tebe i priča o njemu će te moći vratiti u te trenutke ili ti pomoći iscijeliti rane ako je do njih došlo.

6. Izađi na svježi zrak. Ovu aktivnost, naravno, prilagodi svojem stanju i mogućnostima, ali svježi će zrak sigurno pomoći i osvježiti ti dan. Ovo može biti šetnja s bebom, samostalna šetnja ili samo izlazak na balkon.

7. Počni raditi svoj postpartum album i tako prati ovaj period. Možeš ga raditi u nekom online alatu, na mobitelu ili baš pravi album, a možeš svakoj fotografiji dodati neku misao, dogodovštinu ili osjećaj povezan uz taj trenutak. Ako si pri kraju postpartuma, pregledaj fotografije koje imaš od rođenja do sada i napravi ga retrogradno.

8. Poveži se s drugim mamama u postpartumu. Ponekad je najljepše i najlakše razgovarati s onima koji su u istoj situaciji kao i mi. Mame u postpartumu mogu si biti divna podrška i mogu se roditi prijateljstva za cijeli život. Ovo možeš pokušati preko društvenih mreža, online ili radionica uživo, u lokalnoj zajednici ili preko obitelji i prijatelja.

9. Pronađi citat koji će ti uljepšati dan i dati ti podršku koju u tom trenutku trebaš. Zapiši ga na papir i stavi na vidljivo mjesto, a ako ti se aktivnost svidi, nastavi i skupi sve citate svog postpartuma na jednom mjestu.

10. Počasti se knjigom koja se lako čita te koja nadahnjuje i inspirira. Kod ovakvih je knjiga dovoljno pročitati jednu rečenicu da bi se osjećala bolje, podržanije i ispunjenije.

Iako je posve normalno da mamu u postpartumu posve zaokupi beba i njene potrebe, nemoj zaboraviti i na svoje. Važne su i za cijelu je obitelj bitno da budeš dobro. Zato iskoristi ove ideje ili pronađi neke svoje male rituale koji te vesele i uzmi trenutak za sebe.

Fotografije: unsplash.com

Objava 10 postpartum aktivnosti za mamu pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Dohrana je period kada se beba prvi put direktno susreće s hranom i ona je nešto novo, uzbudljivo, a ponekad i izazovno za cijelu obitelj. Ono što roditelji često zaborave u moru misli oko toga kada, kako i čime hraniti bebu je činjenica da je jedan od glavnih ciljeva dohrane bebu uvesti u obiteljske obroke i kroz dohranu postići da jede baš kao i ostatak obitelji. Puno je stepenica koje se moraju proći kako bi se na kraju dohrane ovo zaista postiglo, a jedna od ključnih stvari za postizanje ovog cilja su ZAJEDNIČKI OBROCI.

Možda na prvi pogled djeluje kao nešto banalno i potpuno nevažno, ali kroz ovih 5 razloga zašto njegovati tradiciju zajedničkih obroka od početka dohrane vidjet ćeš koliko su važni.

1. Učenje hranjenja

Beba od samog rođenja upija svijet oko sebe i najbolje uči promatranjem ostalih te isprobavanjem istoga uz mnoge pokušaje i pogreške. Tako je i s hranjenjem. Zamislite ove dvije opcije. U prvoj roditelj jede obrok kada ga jede i beba i svojim primjerom pokazuje što se radi s hranom – od uzimanja hrane s tanjura do stavljanja u usta pa žvakanja i gutanja. Beba pomno promatra roditelja i nakon nekog vremena radi isto. U drugoj situaciji roditelj stavlja hranu pred bebu i gleda
ju i čeka. Beba će možda i uzeti hranu, ali neće moći odmah i sa sigurnošću znati što se s njome radi. Ova dva primjera najbolje opisuju koliko je važno jesti uz bebu i tako ju primjerom učiti kako se jede. Dodatan savjet je da na samome početku dosta naglašeno izvodite sve radnje kako bi beba što bolje shvatila kako rukovati hranom i lakše ponovila isto.

2. Usvajanje prihvatljivih obrazaca ponašanja za stolom

Beba kroz zajedničke obroke osim same tehnike hranjenja uči i kako se ponašati za stolom. Tako će kroz ponašanja ostatka obitelji za stolom vidjeti da se za vrijeme jela sjedi, da se za vrijeme obroka provodi vrijeme s obitelji, a ne s ekranima, kako se služi priborom za jelo, kako se razgovara o hrani te koja se pravila ponašanja, odnosno bonton, poštuju u obitelji. Ako bebu ne uključujemo u obiteljske obroke od početka dohrane, kasnije će joj biti puno teže usvojiti ove stvari, a uključivanjem u obroke od prvih dana bebi će one biti posve prirodne i normalne i kada dođe vrijeme, usvojit će ih lakše.

3. Povezivanje

Ovaj je dio vrlo važan za cijelu obitelj, a u današnje ga se vrijeme često zaboravlja i ne njeguje. Obroci su puno više od samo hrane koju unosimo u sebe. Oni nas povezuju na razne načine i isprepliću se kroz razne aspekte naših života. Tako za vrijeme gotovo svakog obiteljskog druženja, okupljanja s prijateljima ili odlaska u grad, vrijeme provodimo uz hranu. Možda u tom trenu to ne zamjećujemo, ali ona nas zapravo povezuje. Okuplja ljude oko sebe, a samim time ih približava i potiče interakciju. Jako je lijepo bebu uključiti u obiteljske obroke i na taj se način povezivati s njom. Ovo će u početku izgledati tako da ste zajedno za stolom i vi modelirate hranjenje i govorite kakva vam je hrana i pričate o njoj i procesu jela, a kasnije ćete moći uključiti i dijete te razgovarati o hrani, danu, osjećajima, planovima ili zanimljivostima koje su vam na pameti.

4. Građenje odnosa prema hrani

Iako možda ne djeluje tako, odnos prema hrani gradi se od prvih interakcija s njome. A budući da se sve najbolje usvaja kroz modeliranje i primjere iz okoline, ovo će beba također najbolje naučiti od svojih roditelja kroz zajedničke obroke.
Kada govorimo o kvalitetnom odnosu prema hrani, pokušajte kroz primjer i svoje ponašanje naučiti dijete da je normalno:

– pratiti svoje znakove sitosti i gladi
– pojesti s tanjura što i koliko želiš
– jesti raznoliku hranu koja će najbolje podržati tvoje tijelo
– jesti svu hranu bez grupiranja na zdravu i nezdravu, nego uz znanje koja hrana najbolje podržava naše tijelo
– jesti svjesno
– stvarati odnose za stolom – i s hranom i s ljudima

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Dorja Anić Pjevac (@beba.mama.hrana)

5. Stvaranje obiteljskih tradicija

Sjećate li se najdraže hrane iz djetinjstva? Možda je to bakina štrudla, kolač koji je mama radila za posebne prilike ili gulaš koji je tata pripremao satima. Kada ga se sjetite, sigurno se osim same hrane sjetite i okruženja u kojem ste ga jeli i kako ste
se tada osjećali. To je ono što želimo izgraditi kroz obiteljske tradicije – trenutke koje će dijete pamtiti zauvijek. Obiteljske tradicije vezane uz hranu vrlo je lako uklopiti u svakodnevni život, a i dugo pamtiti. Evo nekoliko ideja za obiteljske tradicije povezane s hranom:
– obiteljski piknik
– rođendanski ručak na posebnom mjestu
– mjesečno posjećivanje restorana kojeg do tada nikada niste posjetili
– filmska večer uz omiljenu užinu
– zajedničko pripremanje nekog jela
– dan kada djeca biraju sve obroke

Postoji još mnogo benefita zajedničkih obroka, kako za bebu tako i za cijelu obitelj, ali ovih pet nekako najbolje oslikava važnost njihova uvođenja od samoga početka. Naravno da nećete moći njegovati ih svaki obrok niti svaki dan, ali već i nekoliko ovakvih obroka kroz tjedan čini veliku razliku. Uključite ih u obiteljsku rutinu i uživajte zajedno.

Foto: unsplash.com

Objava 5 razloga zašto njegovati tradiciju zajedničkih obroka od početka dohrane pojavila se prvi puta na SUPERMAME.