Svi se trudimo oko glavnih obroka. Razmišljamo što će dijete doručkovati, što kuhati za ručak, je li večera dovoljno “zdrava”. Ali ono što često prolazi ispod radara su međuobroci – ono što djeca jedu između obroka. A upravo tu, češće nego mislimo, nastaju prehrambene navike.

Djeca ne jedu dovoljno voća – i to nije samo dojam

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, čak dvije trećine djece u Hrvatskoj ne konzumira voće svakodnevno. Zašto?

Kako objašnjava Nastasja Chiara Petrić, profesionalna kuharica, mama i blogerica @chiarin.tanjuric, problem često nije u samom voću, nego u navikama koje djeca razvijaju: “Voće im više nije dovoljno slatko i zadovoljavajuće u odnosu na sve silne sokove i slatkiše koje svakodnevno jedu. Vrlo se lako naviknuti na izrazito slatko kao što se vrlo lako odviknuti od istog jednom kad to smanjiš u svojoj prehrani. Ako dijete od jutra krene sa slatkim npr. buhtlom od čokolade iz pekare, nakon ručka pojede slatko iz aparata, za međuobrok pojede slatko ponovo iz pekare ili slatkiš iz dućana i navečer pojede pahuljice umjesto uravnoteženog obroka – naravno da se neće zadovoljiti jabukom ili bananom. Ja sam definitivno protiv zabrane slatkiša i junk hrane, ali samo u slučaju ako se već stvorila relativno dobra prehrambena navika i odnos prema hrani. A to se radi od prvog obroka sa 6 mjeseci, pa idućih nekoliko godina djetetovog života. Strah od raznih kategorija hrane rezultira lošim odnosnom prema hrani, no ako dijete ima problema s unosom slatkiša u odnosu na sve ostalo, onda treba postepeno smanjivati te količine kako bi se okusni pupoljci mogli oporaviti od te prezasićenosti. Također, sokovi su još gori od slatkiša jer se brže i lakše unose s obzirom da ih se ne treba čak ni žvakati. Nakon nekog vremena i voda postane “neukusna” baš zbog prevelikog unosa sokova, te bih to svakako prvo izbacila iz dječje prehrane u tom periodu privikavanja na manje slatkog.”

Izbirljivost nije problem – nego faza

Roditelji često misle da je problem u djetetu. Ali kako objašnjava Nastasja, izbirljivost nije nešto s čime se djeca rađaju, ako pričamo o djeci normalnog razvoja. “Definitivno se rađamo s određenim preferencijama po pitanju okusnih pupoljaka, što može biti potaknuto i genetski, ali i svime onime što majka konzumira tijekom trudnoće, no izbirljivost se događa zbog utjecaja okoline. Treba razumjeti da je razvojno normalno da svako dijete uđe u izbirljivu fazu. To nema veze s time kakvo je dijete po prirodi, već činjenicom da je sasvim normalno da u jednoj dobi dijete shvati da ima kontrolu nad onime što unosi u sebe i da na taj način uči kako okolina reagira na njegove odabire. Ako se u toj fazi prepustimo očaju, jer je to svakako intenzivna i naporna faza za sve roditelje, budući da je dijete do tad više-manje “jelo sve, a sad odjednom ne jede ništa”, onda će to vrlo lako rezultirati izbirljivim djetetom. Ali želim napomenuti da nikome ne radite uslugu ako u toj fazi odustanete ili proglasite svoje dijete izbirljivim. Normalno je da odbija hranu koju je do sad jelo i prirodno je da fokus želi prebaciti na hranu koja je sigurnija okusom i teksturom.”

Treba razumjeti da je razvojno normalno da svako dijete uđe u izbirljivu fazu.

Gdje nastaje stvarni problem

Problem ne nastaje u toj fazi. Problem nastaje u reakciji. Roditelji često pomisle da su nešto pogriješili, počnu sumnjati u sebe i – odustanu. A zapravo, kako kaže Nastasja, u tom trenutku ne treba mijenjati strategiju, nego mindset: “Roditelji misle da su nešto krivo počeli raditi jednom kada dijete uđe u tu prirodno izbirljivu fazu. Krive sebe zbog toga i odustanu kad krenu izazovi. A zapravo u tom trenu ne treba ništa posebno promijeniti osim naoružati se strpljenjem. Ako i dalje nudite jednako kao i do sad, uključujete dijete u svakodnevne zajedničke obroke, kada bude moglo uključujete ih i u samu pripremu hrane, sve su to dobri koraci da tu fazu prođete što bezbolnije. Treba maknuti naglasak s onoga “moje dijete više ništa ne želi jesti” ili “ne jede to to i to” i prebaciti cijelu priču na “moje dijete ne jede ovo ili ono trenutno, jednog dana će ponovo početi” i nastavite normalno s danom. Pustite dijete da samo istražuje što mu paše, ali i dalje je na vama odgovornost da nudite raznovrsnu i izbalansiranu hranu. Što uključuje i manje “zdravu” hranu u zdravim umjerenim količinama. Znači, bez drastičnih zabrana.”

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Nastasja Chiara Petrić (@chiarin.tanjuric)

Što se događa između obroka

U teoriji, međuobrok je voće. U stvarnosti, međuobrok je ono što je pri ruci , ono što ne traži pripremu, ono što dijete neće odbiti. I zato često završi kao: keksi, grickalice, čokoladice ili nešto brzo što znamo da će pojesti bez pregovora.  Djeca ne biraju ono što je najzdravije. Biraju ono što je poznato, ukusno i lako.

Jedna stvar koju potvrđuju i istraživanja

Djeca jedu ono što im je dostupno. Ako je voće oprano, narezano i vidljivo – veća je šansa da će ga pojesti. Ako nije – neće. Zvuči jednostavno, ali u stvarnom životu rijetko uspijevamo biti dosljedni.

A što je s okolinom?

Često se pitamo koliko na sve to utječu vrtić, škola ili druga djeca. Primjerice – dijete koje voli voće, ali ga ne želi nositi u školu jer ga druga djeca ne nose. No kako objašnjava Nastasja, okolina ima utjecaj, ali nije presudna: “Osim toga, ne mora dijete nositi voće u školu, ako ga normalno jede doma. To su dvije različite životne situacije i okruženja i dijete nije odgovorno ponašati se jednako u svakoj od njih. Navike od doma su ključne za stvaranje pozitivnih prehrambenih navika. Pozitivan ili negativni utjecaj okoline dolazi iz obiteljskog okruženja. Navike se stvaraju doma, no dijete koje doma jede sve što se skuha i servira i dalje voli otići u pekaru, podijeliti slatkiše s prijateljima u parku i slično ne znači da ima loše prehrambene navike već zna da u društvu može biti opušteno i ne pretrpavati se hranom koju možda netko drugi smatra zabranjenom. Pokušajmo manje stigmatizirati hranu i više raditi na odnosu prema njoj. Ali i dalje mislim da je najveća odgovornost roditelja da usade dobre navike kod kuće. Jer djeca konstantno ulaze i izlaze iz raznoraznih faza, i nije fokus na tome da oni točno sad u ovoj dobi jedu savršeno, već da steknu dobre navike za odraslu dob.”

Najveća odgovornost roditelja je da usade dobre navike kod kuće.

Što zapravo pomaže (bez grižnje savjesti)

U svakodnevnim situacijama, roditelji često upadnu u začarani krug pregovaranja. “Ajde još jedan zalogaj.”, “Nemoj to, pojedi ovo.”, a onda – umor oko pregovaranja. I ono poznato pitanje: jesam li mogla bolje?

Kako ističe Nastasja, pritisak i kontrola često naprave više štete nego koristi. “Roditeljima bih savjetovala da prestanu pritiskati i prigovarati, za početak. Ako stvorimo mirno i sigurno okruženje oko obiteljskog stola, ako zajedno jedemo i “zdravo” i “nezdravo”, ako o hrani pričamo na pozitivan način, opisujemo ju i kuhamo od početka, manje ju kritiziramo, a više se upoznajemo s njom, ako uživamo u svemu zajedno i uravnoteženo, onda će rezultati doći s puno manje muke nego smo ikad mogli zamisliti. Ja bih iskreno voljela preporučit svima da se prvih nekoliko godina djetetovog života fokusiraju na pozitivno pričanje o hrani oko svoje djece i unutar obitelji, jer će rezultati onda doći sami od sebe i napravili ste i sebi i njima medvjeđu uslugu sa svim budućim situacijama koja će uključivati obroke i prehrambene navike.”

To znači i ovo: nije problem ako dijete ponekad pojede kruh s čokoladnim namazom za međuobrok,
problem je ako se oko hrane stalno stvara napetost.

Kako približiti voće djeci (bez forsiranja)

Jedna od najvažnijih stvari je – dostupnost. Ali i mali trikovi mogu napraviti veliku razliku: voće nareži i posluži odmah, drži ga na vidljivom mjestu

• kombiniraj ga s nečim što dijete već voli
• ponudi izbor umjesto naredbe
• uključi dijete u pripremu
• igraj se prezentacijom (ražnjići, male porcije, “dugine” kombinacije)

Što kada “zdravo” jednostavno ne prolazi

U praksi se često pokazuje da nije presudno samo što nudimo djeci, nego i hoće li to oni zaista jesti svaki dan. Jer i najkvalitetniji izbori gube smisao ako ih dijete odbija već nakon nekoliko pokušaja.

Upravo tu nastaje prostor za rješenja koja pokušavaju premostiti taj jaz između preporuka i stvarnog života. Jedan od takvih primjera je HipoHop IMMUNO dodatak prehrani u obliku voćnog snacka koji je razvijen s idejom da spoji nutritivnu vrijednost i stvarne navike djece.

Na njegovom razvoju radili su Ekaterina Šprajc, stručnjakinja s dugogodišnjim iskustvom u razvoju prehrambenih i nutraceutskih proizvoda, te Marijan Sudić, specijalist za razvoj i optimizaciju proizvodnih procesa. Cilj nije bio napraviti još jedan dodatak prehrani, nego nešto što će djeca stvarno prihvatiti –  jer upravo tu najčešće nastaje problem.

Zato je HipoHop IMMUNO zamišljen kao voćni snack, bez dodanog šećera, želatine i umjetnih dodataka, uz dodatak vitamina i probiotika, ali u formatu koji djeca doživljavaju kao nešto poznato i “fino”. Jedna vrećica pritom sadrži približno 100 grama voća, pa može poslužiti i kao praktična zamjena za porciju voća u danima kada ga dijete inače ne bi pojelo. Za razliku od klasičnih dodataka prehrani, poput gumenih vitamina gdje je dnevni unos ograničen na jedan komad, ovdje dijete može pojesti cijelu vrećicu kao međuobrok – što u praksi često znači manje pregovora i nešto što će stvarno pojesti.

Na kraju dana

Ne radi se o savršenstvu. Ne radi se ni o jednom međuobroku. Radi se o svakodnevnim malim izborima.  Jer djeca ne stvaraju navike samo na temelju onoga što jedu povremeno, nego na temelju onoga što jedu svaki dan – ali i odnosa koji razvijaju prema hrani kroz svakodnevne situacije s roditeljima. A vrlo često, upravo se to događa između obroka.

HipoHop IMMUNO dostupan je u više od 300 ljekarni diljem Hrvatske ili online na Vaše zdravlje web ljekarni.

Novosti i edukativne sadržaje za roditelje možete pratiti na Instagram profilu @hipohop_

 Fotografije: unsplash.com, Darko Mares

Objava što djeca zapravo jedu između obroka (i zašto je to važnije nego što mislimo) pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Gotovo svaki roditelj zna kako izgleda ta situacija. Znaš da bi dijete trebalo jesti više voća, znaš da su vlakna, vitamini i zdrava mikrobiota važni, ali u stvarnosti dijete odbija voće, a traži nešto slatko. I tako gotovo svaki dan završi pregovaranjem, nagovaranjem ili kompromisom s kojim nitko nije potpuno zadovoljan.

Upravo iz tog svakodnevnog roditeljskog iskustva nastala je ideja za HipoHop IMMUNO – dodatak prehrani u obliku voćnog snacka s dodanim vitaminima, mineralima i probiotikom. Iza proizvoda stoje Ekaterina Šprajc, koja se bavi razvojem prehrambenih i nutraceutskih proizvoda, i Marijan Sudić, stručnjak za proizvodnju i optimizaciju proizvodnih procesa, koji su kroz svoj rad željeli razviti proizvod koji ima stvarnu nutritivnu vrijednost, ali i funkcionira u svakodnevnom životu roditelja i djece.

Kako objašnjava Ekaterina, ideja nije nastala u teoriji, nego u stvarnim životnim situacijama koje roditelji svakodnevno proživljavaju.

„S jedne strane, iz struke sam godinama slušala koliko je važno da djeca jedu voće, unose vlakna i imaju zdravu mikrobiotu. A s druge strane, u stvarnom životu gledaš dijete koje to isto voće jednostavno ne želi, ali će bez problema tražiti nešto slatko. I tu nastaje onaj konflikt. Znaš što je dobro, ali realnost izgleda potpuno drugačije.“

Primijetila je i još jedan problem – dodaci prehrani za djecu često su ili privlačni djeci, ali sastav nije nešto što roditelji žele davati svaki dan, ili su kvalitetni, ali ih djeca nakon nekoliko dana odbijaju.

„U jednom trenutku sam si postavila pitanje. Mogu li napraviti proizvod koji će dijete doživjeti kao nešto fino, a da roditelj pritom ima osjećaj da je napravio dobru odluku?“

Problem nedovoljnog unosa voća kod djece bio je jedan od glavnih razloga za razvoj proizvoda. Kako objašnjava Ekaterina, roditelji često ne žele djeci uskratiti zdrave navike, ali svakodnevica se često svede na pregovaranje i kompromise.

“Hipo Hop nije zamišljen kao zamjena za voće nego kao pomoć u situacijama kad ga dijete odbija ili ga jede jako selektivno. Ideja nam je bila da voće prestane biti borba, da zadovoljimo želju za slatkim i da postane nešto što dijete zapravo želi.”

Zato je cilj bio da voće bude stvarna baza proizvoda, a ne samo dodatak u malom postotku. „Htjela sam da dodatak prehrani bude napravljen u potpunosti od voća. Sve ostalo je zapravo došlo kao nadogradnja na tu ideju. Kako iz nečega što je već prirodno i nutritivno vrijedno napraviti proizvod koji će djeca stvarno htjeti jesti, a roditeljima olakšati te svakodnevne situacije.“, nadodaje Ekatarina.

Jedan od ključnih kriterija tijekom razvoja, ističe Marijan, bio je vrlo jednostavan – hoće li dijete samo posegnuti za proizvodom ili će ga roditelj morati podsjećati i uvjeravati da ga uzme.

„U praksi se vrlo brzo pokaže što funkcionira, a što ne. Možete imati proizvod koji je odličan po sastavu, ali ako ga dijete ne prihvati, tu priča završava. Nama je bilo važno da to postane dio svakodnevice. Jer na kraju dana, jedino ono što dijete stvarno želi uzeti ima smisla dugoročno.“

Roditeljima je danas sastav proizvoda jedan od najvažnijih kriterija, a upravo na tome su, kako kaže Marijan, inzistirali od početka: „U HipoHopu je baza pravo voće, i to u velikom udjelu, 95 %, što je otprilike 100 grama voća, tako da dijete zapravo jede voće, a ne nešto što ga samo imitira. Nema dodanog šećera, nema želatine, nema glukoznog sirupa ni umjetnih bojila ili konzervansa. Prisutni su samo prirodni šećeri iz voća i vlakna.“.

„Razlika je u tome što s HipoHopom više ne moraš birati između zdravog i nečega što će dijete stvarno htjeti pojesti. Dijete ne dobiva klasični vitaminski bombon, nego stvarno jede voće. Nema ograničenja na jedan bombon, nema borbe, a ti u toj situaciji ne moraš razmišljati jesi li donijela dobru odluku.”, nadodaje Ekatarina.

Ekatarina posebno ističe probiotički soj DE111, koji je odabran zbog svoje stabilnosti i kliničkih istraživanja u kojima su pokazani učinci na ravnotežu crijevne mikrobiote i probavne funkcije.  “To je bio važan kriterij jer sam željela koristiti sastojak iza kojeg stoje konkretni podaci.”

„Velik dio imunološke aktivnosti odvija se upravo u probavnom sustavu, pa održavanje uravnotežene mikrobiote ima širi utjecaj na zdravlje.“, objašnjava Marijan.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by HipoHop IMMUNO (@hipohop_)

Razvoj proizvoda nije bio jednostavan, posebno zato što su odlučili da neće koristiti dodani šećer, želatinu ni glukozni sirup.

„Imali smo puno verzija koje su bile dobre na papiru, ali nisu prošle kod djece. I svaki put bi se vratili na početak jer nam nije imalo smisla napraviti nešto što će roditelj kupiti, a dijete neće htjeti.“, objašnjava Ekatarina i ističe: “Na kraju smo sve vrijeme imali jednu sliku u glavi. Dijete koje se veseli HipoHopu. Jer ako se to dogodi, onda znaš da proizvod neće ostati na polici, nego će stvarno postati dio svakodnevice.”

Povratne informacije roditelja, kaže Marijan , često su vrlo slične – pitaju ima li alergena i iznenade se kad vide da nema umjetnih dodataka. Prvo gledaju sastav, a onda ih iznenadi okus.

„Kažu da im je nevjerojatno da nešto može biti toliko slatko i fino, a da nema dodanog šećera, pa nas često dodatno pitaju ‘ali stvarno nema šećera’?”. I tu im uvijek objasnimo da su to prirodni šećeri iz voća.”

Za kraj, na pitanje koji bi bio njihov jedan savjet roditeljima kada je riječ o prehrani i imunitetu djece, odgovaraju:

„Gledajte tjedan, a ne jedan obrok ili jedan dan. Djeca jedu neujednačeno. Jedan dan će pojesti sve, drugi gotovo ništa od onoga što bismo htjeli. To je razvojno normalno. Ono što je važno za prehranu i imunitet je ukupni unos kroz vrijeme.“

Ekaterina i Marijan u budućnosti planiraju razvijati nove proizvode, ali s istom idejom – stvarna nutritivna vrijednost i proizvod koji funkcionira u svakodnevnom životu.

„U svemu tome nam je najvažnije da zadržimo isti princip. Čista formulacija, napravljeno samo od pravog voća, jasna svrha i proizvod koji dijete stvarno želi uzeti bez nagovaranja.“

Ako ste se i sami našli u situaciji da pregovarate oko voća, tražite zdraviju alternativu slatkišima ili jednostavno želite proizvod koji ima smisla i nutritivno i u svakodnevnom životu, HipoHop Immuno je dodatak prehrani koji će zadovoljiti sve vaše kriterije, a klinci ga obožavaju. Dostupan je u praktičnim pakiranjima, kao vrećica za jedan dan ili kutija za 2 tjedna, što roditeljima olakšava organizaciju i uvođenje rutine bez dodatnog razmišljanja i kombiniranja.

HipoHop IMMUNO dostupan je u više od 300 ljekarni diljem Hrvatske ili online na Vaše zdravlje web ljekarni.

Novosti i edukativne sadržaje za roditelje možete pratiti na Instagram profilu @hipohop_

Fotografije: Darko Mareš

Objava znate da bi dijete trebalo jesti voće, ali ga odbija? zbog tog problema nastao je HipoHop pojavila se prvi puta na SUPERMAME.