Majčinstvo je prisutno u životima djevojčica mnogo prije nego što svjesno požele i počnu planirati majčinstvo. Od malih nogu navikle smo gledati na svijet i ulogu majke u crno bijelim tonovima: lijepi princ na bijelom konju, beba s roza mašnicom, zločesta vještica bez djece u crnom šeširu.

U stvarnosti, majčinstvo je jedno od najkompleksnijih životnih uloga. Majčinstvo je vrtlog ugodnih i neugodnih emocija, koje može biti vrhunac samoispunjenja i omča za vratom. Ako želimo biti sasvim iskrene, moramo priznati kako majčinstvo sadrži sve boje. Ono nije crno ili bijelo, ono je istovremeno i crno i bijelo.

Kada smo djevojčice, pripremamo se na majčinstvo i okruženi smo porukama kako nas jedino majčinstvo može usrećiti. Istovremeno, gledamo naše umorne majke koje u svakodnevici nisu sretne.
Suočavanjem s majčinstvom prilikom odrastanja odbacujemo stare modele i stvaramo nove, no ne želimo priznati da se radi o iluziji uloge savršene majke. U stvarnosti, barem dijelom ćemo iskusiti i ulogu koju smo gledali u djetinjstvu.

Kada se borimo s neplodnošću, sve podređujemo toj borbi i stavljamo život na čekanje ili si ne priznajemo intenzitet naše želje i umanjujemo ulogu majčinstva. Na kraju, često prođemo i kroz jednu i kroz drugu krajnost.

Kada zatrudnimo, kreće najljepše iščekivanje u našem životu i otvaraju se najveći strahovi koje ćemo ikada iskusiti. U prvim danima nakon poroda, unutar istih sekundi izmjenjuju se najjača iscrpljenost, čudna, do sada nepoznata tuga za gubitkom starog života, novi strahovi i sve snažnija zaljubljenost prema bebi.

U prvim mjesecima bivanja mamom, jedva čekamo da beba zaspi kako bi dobili sebe na par minuta. U tih par minuta osjećamo čežnju za bebom i gledamo je kako spava. Baby blues nas tjera na plakanje, dok ljubav prema bebi neprimjetno raste. Ljubav iskazujemo kroz smijeh i brigu, kroz opsjednutost bebinim razvojem i uživanjem u trenutku. Kasnije, jedva čekamo povratak na posao kojeg prati grižnja savjesti i strah od odvajanja.

Sretne smo što smo postale majke i nesretne u izazovima svakodnevice bivanja majkom. Zahvalne smo na djeci i čeznemo za drugačijim životom – slobodom, tijelom koje nije prošlo trudnoću i porod, odnosom s partnerom neopterećenim roditeljstvom.

Sigurno je da nas ambivalentni osjećaji prate i da ih ne možemo izbjeći, pitanje je uspijevamo li ih mi u potpunosti priznati. Ponekad naglašavamo bijelo, no potiskivanjem crno postaje sve jače. Ako se pak prepustimo crnom, ne dajemo si prostora da iskusimo lijepe stvari. Nisam dobro, a dobro sam – to nije paradoks, to je realnost koju sve doživimo na svoj način. To je majčinstvo.

Ambivalentne uloge su neminovne u našim životima. Očajno trebamo pomoć i podršku i sramimo se priznati da ne možemo sve same. Igramo ulogu savršene mame, partnerice, zaposlenice, pritom očajnički odvajamo jednu ulogu od druge. Želimo biti uspješne u poslovnoj ulozi i mislimo da moramo potisnuti privatnu ulogu. Ili sam uspješna u poslu ili sam uspješna u roditeljstvu, a u realnosti izgorim. Ali, ne mora tako biti. Kada maknemo ili, dodamo i, na putu smo prihvaćanja kompleksnosti uloga i emocija i tada možemo pokušati drugačije.

Za to je potrebno preispitati što znači savršena mama, zaposlenica, partnerica. Razumjeti kako sve naše uloge zajedno pomažu i osnažuju jedna drugu. Raskrinkati kriva uvjerenja koja nas dovode do pozicije ili- ili. Zapitati se moram li biti uvijek i samo dobro, kako bih bila dobro?

Ova pitanja u Klubku su nam uvijek bila važna, a sada ih donosimo na jednom mjestu, kroz predavanja i radionice na trećoj Klubkovoj konferenciji. Pozivamo Vas da nam se pridružite na našem glasnom i tihom, uzbudljivom i kontemplativnom putu.

Konferencija se održava od 20.-25.3. 2023., a donosi pregršt tema koja odgovaraju na naša pitanja. Preporučujemo predavanje Jasmine Hadele Ja i moje uloge – kako ostvariti svoj potencijal i postići ravnotežu u životu koje vas vodi kroz osvještavanje postavljanja prioriteta i usklađivanje svih svojih uloga. Uvodno i završno predavanje, koje vam donose voditeljice Klubka, preispituju savršenstvo i suočavanje s negativnim, a sva predavanja se na svoj način dotiču dobrobiti roditelja, djece, mladih i stručnjaka.

Kotizacija za predavanja i radionice je 19 eura, a snimke su dostupne 7 dana.

Prijavnicu za Jasminino i druga predavanja možeš naći na linku.

kakvo roditeljstvo se danas nosi? svemoguće i nemoguće. – SUPERMAME

Autor teksta: Ivana Habuš Kraljević

Naslovna fotografija: unsplash.com

Objava nisam dobro, a dobro sam pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Kao da biti mama i tata nije dovoljno zahtjevno samo po sebi? Umjesto podrške i razumijevanja u našoj okolini često nailazimo na savjete koji nameću još nerealnija očekivanja od naših vlastitih (dovoljno nerealnih!), osuđuju naša ili dječja ponašanja kao kakav odred za ćudoređe, ispravnost i besprijekornost – bilo da se radi o održavanju kućanstva, prehrani, poslu, partnerskim odnosima ili odgoju.

Sve to uz krilaticu “Tako ti je to, a što si mislila?” ili još bolju “Tako je i nama bilo!”, i zaborav da je puno toga bilo drugačije, da se vremena, uvjeti i znanja ne mogu uspoređivati kroz stoljeća, ali i uz (ne)svjesno ignoriranje činjenice da to, ako ništa drugo, ne znači da “tako” treba biti i nama.

Uz sve zahtjevnije životne uvjete u kojima podižemo djecu, sve veće zahtjeve društva prema nama i njima, sve neizvjesniju budućnost, i uz stalno nove spoznaje o dječjem razvoju koje neprestano podižu ljestvicu očekivanja još više, zadnje što nam treba su “prijateljski savjeti” koji to nisu, uspoređivanje s obiteljskim savršenstvom kakvo postoji samo na društvenim mrežama ili “dobronamjerne kritike” uz napomenu koliko je važno da budemo sigurni u sebe kako bi dijete razvilo zdravo samopoštovanje.

No što je s našim samopoštovanjem? Nije li ono temelj djetetovog? Nije li ono ključno za naše samopouzdanje i zdravo filtriranje poruka, sadržaja i ljudi u ovoj našoj roditeljskoj avanturi? Kako ne osjećati nesigurnost u ovom vremenu toliko drugačijem od prošlog, kada je put bio zacrtaniji. Kako da naše samopouzdanje opstane u šumi dobrih i manje dobrih namjera, inputa iz svih smjerova i suludih očekivanja koja vode u burnout, a ne mindfulness.

Na tom putu – što odabrati, što isprobati? Prirodno, povezujuće, pozitivno, svjesno, posvećeno, preposvećeno, umjereno, pretjerano, po knjizi, po pravilima, bez pravila, s granicama, bez granica, prezaštitničko, taman zaštitničko, angažirano, preangažirano, organizirano, s rutinom ili bez rutine, disciplinirano, popustljivo, dosljedno, liberalno…? Kakvo roditeljstvo se danas nosi? I tko zna kakvo će se nositi sutra, taman dok savladamo osnove ovog današnjeg.

Danas se nosi svemoguće roditeljstvo koje često puca po šavovima – našim, partnerovim (partneričinim), dječjim. Roditeljstvo koje diktiraju nerealni, imaginarni standardi stasali na stereotipima, pobrkana osobna i društvena očekivanja, natjecateljske vrijednosti i društvo koje ne pruža potrebnu podršku već isto tako objeručke sve prebacuje na pojedince.

Svemoguće je nemoguće. Osim uz visoku cijenu – roditeljsko sagorijevanje, koje isto već zvuči kao trendovska floskula, no nažalost predstavlja štetnu realnost današnjih naraštaja.

Jesmo li žrtve ili vlastiti tirani? Što se dogodilo s roditeljstvom, s djetinjstvom, s društvom općenito? Kako smo se ovoliko zapleli i kako otpetljati tu priču i usmjeriti se na važnije stvari. Laž je da je sve to zbog djece.

Djeca ne trebaju svemoguće roditelje, ona su kao i mi taoci pobrkanih lončića i zato su nažalost i ona sve gore, umjesto sve bolje. Nije li to dovoljan dokaz?

Neću ti govoriti kako da odgajaš svoje dijete, koje metode da koristiš niti kakvo bi ono trebalo biti. Voljela bih da znaš da ne postoji recept za roditelje niti za djecu. Ako sam nešto naučila, to je da je promašio svatko tko je povjerovao da postoji jer je izgubio vrijeme za jedino važno – svoj život na svoj način, sa svojim djetetom baš takvim kakvo jest, sa svojim nesavršenim partnerom/icom, u svom nesavršenom domu, u svom nesavršenom životu u kojem smo dobili priliku biti zajedno. A to bi trebalo biti i može biti jednostavnije i ugodnije. Posljedica nije neuspjeh (naš ili djetetov) kojeg se svi pribojavaju, već upravo suprotno – preduvjeti za sretniji, smisleniji, ispunjeniji život u kojem odrasta zrelije, otpornije i zadovoljnije dijete, spremnije nastaviti svoj put jednom i bez nas. Voljela bih da znaš da ne postoji mama kakva bi trebala biti, već samo ti – kakva jesi, kakva želiš i možeš biti.

Pozivam te na dozu inspiracije i podrške na tvom roditeljskom putu i u izazovima s kojima se svi susrećemo. Želim ti da naučiš kako biti dobar roditelj sebi.

Zato u Klubku pričamo o nama. Kako bismo naučili pružati podršku sebi, suosjećati sa sobom, regulirati svoje emocije, otkriti svoje vrijednosti, protumačiti misli i uvjerenja koja nas sputavaju, birati ona koja nas osnažuju umjesto oslabljuju.

Donosimo ti predavanja i radionice koje vode prema tome. Među njima su predavanja Eve Simone Kulenović, Jasmine Hadele, Mateje Marinić, Barbare Perasović Cigrovski, kao i radionice Ivane Kurtov i Kristine Jelić, gošća na našoj konferenciji “Budi dobro”.

“Kada spoznamo koliko je važno prvo biti dovoljno dobar roditelj sebi, tek tada možemo uistinu biti dovoljno dobri roditelji svojoj djeci. Prihvaćati sve svoje aspekte, davati sebi podršku i sigurnu bazu, s toplinom i razumijevanjem je prvi korak prema pružanju razumijevanja, poštovanja i bezuvjetne ljubavi djetetu, ne očekujući savršenstvo i nepogrešivost – niti od sebe niti od njih.” (Eva Simona Kulenović, mag.psych., iz najave predavanja Od kontrole do kreativnosti – kako biti dobar roditelj sebi i djeci)

Iskoristi priliku i u tjedan dana Klubkove konferencije poslušaj predavače i voditelje radionica koji će 20.-25.3.2023. podijeliti svoja znanja i vještine kako bismo zajedno naučili biti bolje, biti dobro u svojoj roditeljskoj koži.

Kotizacija za predavanja i radionice je 19 eura, a snimke su dostupne 7 dana.

Prijavnicu za Evino i druga predavanja možeš naći na linku.

Foto: unsplash.com

Objava kakvo roditeljstvo se danas nosi? svemoguće i nemoguće. pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Zamislimo sljedeću situaciju na poslu:

Naša uloga je jako važna, svi imaju visoka očekivanja i o našem uspjehu ovisi budućnost firme.

No postoji caka: Nitko nam zapravo ne zna točno reći po kojim kriterijima će se vrednovati naš posao. Svi daju savjete, ali savjeti ne pomažu već patroniziraju. Važni smo, ali potplaćeni i prvi na udaru kritike ako nešto pođe po krivu.

Da li bi u jednom momentu pukli kao kokica? Naravno da bi!

Što kada isto vrijedi za roditeljstvo, uz ‘mali’ dodatak: Posao kojeg imamo nam je najvažniji na svijetu, s njime stvaramo jaku, posebnu emocionalnu vezu. Posao je odgoj našeg djeteta, odnosno dobrobit samog djeteta. Kao i kod posla, možemo se složiti da djeca jesu važna i da o njima ovisi budućnost. No postoji caka, odnosno jako puno „caki“…

Teško je znati radimo li u svakom trenutku dobro. Još je teže osvijestiti i znati što je zapravo naš zadatak: odgojiti sretno dijete – što znači sreća i kako ga zaštiti od nesreće?

Odgojiti uspješno dijete – koji su to kriteriji po kojima se mjeri uspjeh?

Istovremeno, postoje visoka i sveprisutna očekivanja po kojima se vrednuje naš roditeljski posao. Nalazimo ih u slikama drugih naizgled „savršenih“ obitelji, u dobronamjernim savjetima koja ne daju mnogo prostora za odstupanja, u crno bijelim standardima koje postavljaju stalno novi trendovi u roditeljstvu.

Povezujuće roditeljstvo? Jasno, dok ne izgorimo jer zanemarujemo sebe. Lijeno roditeljstvo? Jasno, dok ne dođe do (samo)osude, ili dok ne shvatimo da smo pretjerali i da našem djetetu treba ponešto drugačiji pristup.

Očekivanja nisu nimalo jasna. Mijenjaju se ovisno o znanstvenim spoznajama, o duhu vremena u kojem živimo, i o sve brže nadolazećim trendovima. Bez obzira na promjene, na jedno se možemo pouzdati: očekivanja su uvijek previsoka, idealna, nedostižna.

Najveći pritisak osjećaju majke. Majčinstvo je prepuno nedostižnih ideala, a žene moraju biti savršene u više uloga.

Žene se na radnom mjestu moraju još više dokazivati da bi pokazale kako su unatoč djeci ostale ambiciozne, snažne, domišljate. Žene koje ostaju doma nemaju sustavnu podršku niti dozvolu za odmak ili odmor.

No i očevi osjećaju sve veći pritisak. Prvi puta u povijesti imaju novu, brižniju ulogu tate, no nemaju od koga učiti kako biti roditeljem. Tek uče snaći se u moru trendova i savjeta. Žele biti brižni, a društvo ih i dalje ismijava i naziva papkom.

Pucamo po šavovima. Tiho, u sebi, ne priznajući si probleme i neugodne emocije. Glasno i naglo, kao kokice, kada osjetimo navalu bijesa, kada prekasno shvatimo da nas nešto dugo smeta, da nešto zatomljujemo.

Roditeljski posao je težak, bez jasnih mjerila uspjeha, uz premalo podrške i razumijevanja, a previše nametnutih očekivanja.

Potrebno nam je da nam bude dobro, da naučimo voditi se vlastitim mjerilima uspjeha, sreće i zadovoljstva – mjerila koje vrijedi samo za nas i našu obitelj. Potrebna nam je podrška, koja ne osuđuje ili pruža patronizirajuće savjete već nam daje slobodu da otkrijemo vlastiti put.

Zaroni u svoje emocije, samosvijest, samopoštovanje, samopouzdanje. Nauči što doista znači biti dobro i kako postići asertivnost, regulaciju i ravnotežu u svim životnim ulogama, mimo suvišnih i krivih očekivanja. Zaroni u svijet osobnog, profesionalnog i dječjeg razvoja uz 18 stručnjaka iz područja odnosnih kompetencija, osobnog razvoja, odgoja i obrazovanja te mentalnog zdravlja s iskustvom u radu s djecom, mladima i odraslima.

Na trećoj Klubkovoj konferenciji “BUDI dobra, dobar, DOBRO – konferencija o dobrobiti, osobnom i profesionalnom razvoju” odaberi predavanje ili radionicu za sebe i proBUDI DOBRO u sebi.

Konferencija će se održati 20.-25.3.2023. online, a sve informacije možeš pronaći na linku OVDJE.

Autorica: Barbara Perasović Cigrovski, Centar za roditelje Klubko

Objava zašto roditelji pucaju k’o kokice? pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

18 stručnjaka vode te na putovanje prema većem zadovoljstvu i boljim odnosima

Koliko si puta čula ili izrekla rečenicu “Budi dobar!”, “Budi dobra!”? Jesi li ikada osjetila da se iza nje skriva puno toga, ali malo toga korisnog. Može značiti “poslušaj me”, “nemoj me sramotiti”, “daj mi malo mira”, “učini kao svi drugi”, “ne kompliciraj mi život”, “daj ušuti malo”, “olakšaj mi”… i sve su to želje i potrebe u kojima nema ničega neobičnog niti lošeg, osim što ne stojimo iza njih, već ih prebacujemo drugima u nadi da će nam dati ono što si same ne dajemo. Bila bi to bezazlena igra riječi da nas ne košta puno: ne uzimamo ono što trebamo, ne idemo za onim što želimo. Jer smo i same naučile biti dobre umjesto kako biti dobro.

Iza svega što radimo krije se sve što smo naučile, upile i usadile duboko u sebe kroz godine, a onda je to malo po malo postalo glasnije od našeg glasa: budi dobra. Kći, sestra, učenica, studentica, zaposlenica, partnerica, mama. Biti dobra je sredstvo do cilja – odobravanja, možda koje pohvale, zahvalnosti, ljubavi ili uspjeha. Ili bismo željele vjerovati da je tako jednostavno.

Sve dok se ne slomimo od napuhanih očekivanja, moranja, htijenja i krenemo preispitivati od čega smo zapravo sazdane, čije su to riječi, kakve smo stvarno mi ili bismo željele biti.

Bez obzira tražiš li inspiraciju i podršku u svom osobnom, profesionalnom razvoju ili u odgoju, pozivamo te da zajedno s nama dočekaš proljeće punih baterija i proBUDIš to DOBRO u sebi!

Na konferenciji “BUDI dobra, dobar, DOBRO – konferencija o dobrobiti, osobnom i profesionalnom razvoju” Centra Klubko sudionike očekuju 14 feel good predavanja, vježbe, razgovori, okrugli stol i radionica samorefleksije koje će voditi 18 stručnjaka iz područja odnosnih kompetencija, osobnog razvoja, odgoja i obrazovanja te mentalnog zdravlja s iskustvom rada s djecom, mladima i odraslima. Zajedno ćemo preispitati sastojke dobrobiti, zadovoljstva i uspjeha u kontekstu svih naših uloga, obiteljskih i profesionalnih, a u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama i praksama. Konferencija će se održati online u tjednu 20.- 25.3.2023.. Sva događanja na rasporedu su u popodnevnim satima, osim subotnje radionice samorefleksije koja će se održati u podne. Snimke svih događanja bit će dostupne 7 dana nakon održavanja. Mogućnost kotizacije za pojedinačna događanja ili za cijelu konferenciju uz 60% popusta. Konferencija je namijenjena roditeljima, stručnjacima, studentima i edukantima pomagačkih zanimanja te svim drugim osobama zainteresiranima za unapređenje svog osobnog i profesionalnog razvoja.

Zaviri u program i otkrij predavače konferencije BUDI dobra, dobar, DOBRO – konferencija o dobrobiti, osobnom i profesionalnom razvoju” Centra Klubko:

PON 20.3.2023.

• 15h – OTVARANJE KONFERENCIJE – Dobro se dobrim (ne) vraća – što znači biti dobro i suočavanje s negativnim (Ivana Habuš Kraljević, Centar Klubko)
• 17h – Ja i moje uloge – kako ostvariti svoj potencijal i postići ravnotežu u životu (Jasmina Hadela, Centar za rani razvoj u djetinjstvu Jasmina)
• 19h – Od kontrole do kreativnosti – kako biti dobar roditelj i sebi i djeci (Eva Simona Kulenović, KreArtionice)

UTO 21.3.2023.

• 15h – Strah, anksioznost i panika – evolucija naših emocija i bolje razumijevanja sebe i mladih (Tajana Ninković, Kabeteka)
• 17h – Samopoštovanje – put do unutrašnjeg mira, povezanosti i ostvarivanja svojih potencijala (Gordana Galetić, Centar Sreća)
• 19h – Djeca i roditelji u procesu promjena – kako pomoći sebi i djetetu u nosenju s razvodom i drugim velikim promjenama (Mia Rohlik, Tvornica promjena)

SRI 22.3.2023.

• 15h – Agresivna igra i dječji razvoj (Ana-Marija Nikolić i Ivana Vladušić, Centar Zagrljaj)
• 17h – Mladi i vječna potraga za srećom – o ovisnostima suvremenog doba (Ivan Petrik i Ozana Brkić, Projekt Relaps ERF)
• 19h – OKRUGLI STOL – Po svojoj ili tuđoj mjeri? – Sudjeluju Jasmina Hadela, Eva Simona Kulenović, Mateja Marinić, Ivana Kurtov, Ivan Petrik, Ozana Brkić. Moderira Tihana Bertek, novinarka i urednica na portalu VoxFeminae.

ČET 23.3.2023.

• 15h – Buđenjem intuicije do zdravog odnosa prema hrani i tijelu (Vedrana Fontana Mikulić, Opušteno hranjenje)
• 17h – Promjenom mindseta do pozitivnih promjena u poučavanju i odnosima u školi (Ivana Kujundžić Lelas, Učiteljica bez stresa)
• 19h – Čovječe, naljuti se! – kalupi, oklopi i okovi na putu do asertivnosti (Mateja Marinić, Centar Želim znati)

PET 24.3.2023.

• 15h – Tijelo osjeća i kad um utihne – povežimo ih kroz regulaciju emocija i stresnih reakcija (Ivana Kurtov, Kind when Hard)
• 17h – Ravnopravni odgoj – odrastanje djevojčica i dječaka između prošlosti i budućnosti (Helena Naglaš, Odgoj u ravnopravnosti)
• 19h – ZATVARANJE KONFERENCIJE – Kako postati savršeno NEsavršen – od samokritičnosti do samoprihvaćanja u roditeljstvu i radu s djecom (Barbara Perasović Cigrovski, Centar Klubko)

SUB 25.3.2023.

• 12h – RADIONICA – Subotnji zaron – radionica samorefleksije (Kristina Jelić, Centar za obitelj Juju)

PRIJAVI SE NA KONFERENCIJU
SAZNAJ VIŠE O KONFERENCIJI

BUDI DOBRO! Vidimo se u ožujku!

Organizacijski tim konferencije
Barbara Perasović Cigrovski i Ivana Habuš Kraljević,
Centar Klubko
Za sve ostale informacije obratite nam se na info@klubko.hr

Objava dočekaj proljeće punih baterija i proBUDI DOBRO u sebi! pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Centar za roditelje Klubko poziva na konferenciju “Treći put – novi temelji odgoja i obrazovanja”, na kojoj stručnjaci istražuju nove smjernice odgoja i obrazovanja, dajući svoj doprinos promišljanju važnih pitanja:

Kako da nam svima bude bolje – djeci, roditeljima, stručnjacima? U obiteljima, vrtićima, školama, na poslu i u nama najvažnijim odnosima?  Što radimo dobro, što možemo bolje, u čemu griješimo? Kako pronaći put kvalitetnog vođenja u obitelji i uspješnog rada s novim generacijama?

Ne tako davno odgoj se činio lakšim. Poštivanje starijih temeljilo se na ulogama roditelja, odgojitelja, učitelja i autoritetu koji je iz njih proizlazio, odluke i postupci starijih nisu se propitkivali, izvršavanje zadataka bio je cilj koji se poticao nagradama i kaznama. Zaokret u odgoju pokrenut modernim roditeljstvom djecu je oslobodio stega autoriteta i očekivanja te doveo do tzv. epidemije popustljivog odgoja čineći djecu manje prilagodljivom, snalažljivom, otpornom i mnogi se slažu manje empatičnom. Promjene su dovele i do novih teškoća u ostvarivanju uspješnih odnosa s djecom u obiteljima, vrtićima i školama.

Danas znamo da je prezaštićivanje štetno kao i pretjerano izlaganje, da je popustljivost štetna kao i beskompromisna strogoća. Za stvarni rast svakog pojedinca, ne samo djecu, ključnu ulogu imaju odnosi – kroz koje upoznajemo sebe, ostvarujemo se i stječemo motivaciju za vlastiti napredak.

Ivana Habuš Kraljević, voditeljica Centra za roditelje Klubko ističe: “U fokus razgovora o odgoju i obrazovanju potrebno je vratiti sve sudionike, njihove perspektive i potrebe. Zato na konferenciji zajedno sa stručnjacima koji predvode promjene istražujemo nove smjernice odgoja i obrazovanja, mijenjajući fokus s djeteta prema odnosima u obitelji i kolektivima.”

Odgojitelji, učitelji, profesori, učenici, pedagozi, ravnatelji, psiholozi, rehabilitatori, logopedi, mindfulness treneri i sociolozi podijelit će svoja znanja, iskustva i primjere dobre prakse na 18 predavanja i okruglom stolu. Pozivamo stručnjake da nam se pridruže na konferenciji, a roditelje da odaberu neku od 18 zanimljivih tema koja im može biti od pomoći u izgradnji roditeljskog puta – moguće je pratiti samo odabrane teme.

Online konferencija “Treći put – novi temelji odgoja i obrazovanja” održava se od 14.-19.3.2022.

Prijaviti se može putem web obrasca, a na Klubkovom webu saznati cijeli program i raspored konferencije.

Organizator konferencije je Centar za roditelje Klubko.

Objava kakav bi trebao biti bolji put odgoja i obrazovanja? pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

U suradnji s Philips Avent donosimo vam poseban serijal podcasta sa zanimljivim gošćama u kojima ćemo pričati o trudnoći, majčinstvu i svim izazovima koje roditeljstvo nosi.

U novoj epizodi podcasta u suradnji s Philips Aventom ugostile smo Barbaru Perasović Cigrovski, psihologinju, certificiranu voditeljicu seminara Familylab-a i osnivačicu i voditeljicu centra za podršku roditeljima Klubko.

S Barbarom smo popričale o važnosti čitanja i pričanja priča djeci. Koji su benefiti čitanja djeci, koliko su važne prilikom uspavljivanja, djeluju li kao utjeha i kako motivirati onu djecu koja čitanje baš i ne vole poslušajte u ovoj epizodi podcasta.

Klubko prihvaća i razumije realnu sliku roditeljstva i stvara ponudu i sadržaje prema stvarnim potrebama roditelja. Klubko se rodio iz spoznaje da je roditeljima, a posebno u prvoj godini bebinog života, podrška zajednice prijeko potrebna, ali nedovoljno dostupna. Roditelji imaju pravo na podršku i trebaju je kako bi mogli adekvatno brinuti o sebi i odgovoriti na djetetove potrebe jer briga o sebi je ključ brige o drugima.

Philips Avent serijal – trudnoća i majčinstvo

E02 Zašto je važno čitati djeci

Objava zašto je važno čitati djeci? pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Centar za roditelje Klubko odlučio je na poseban način obilježiti godišnjicu lockdown-a:

 Kroz 6 dana na 18 događanja, 16 predavača progovaraju o dječjem razvoju, tjelesnom i mentalnom zdravlju, odrastanju i roditeljstvu u sad već ne tako novom normalnom.

Polazeći od definicije zdravlja koju je 1926. dao Andrija Štampar, a 1948. usvojila Svjetska zdravstvena organizacija, prema kojoj je „zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti“, ali i od revizija iste jer potpuno i apsolutno nije dostižan standard, u godini u kojoj se i odrasli i djeca suočavaju s povećanom količinom faktora rizika za zdravlje i smanjenom količinom poticajnih okruženja za razvoj, tema konferencije voditeljicama Klubka nametnula se sama od sebe:

“Želja nam je osvijestiti, podsjetiti, osnažiti i podržati roditelje i stručnjake na njihovom putu odgovornosti za odnos s djecom, sve aspekte njihovog zdravlja i razvoja, ali i za vlastito zdravlje i dobrobit”.

Konferencija okuplja stručnjake raznih profila – psihologe, sociologe, fizioterapeute, nutricionisticu, kineziologinju, pedagoginju, doulu, Relax kids trenericu i učiteljicu.

Svatko će iz svog kuta podsjetiti na svih 5 dimenzija zdravlja djece i odraslih: tjelesnu, emocionalnu, društvenu, duhovnu i intelektualnu, kao i na različite dimenzije dječjeg razvoja te govoriti o njima u kontekstu društvene krize u kojoj živimo. Svjesni činjenice da su žene najbrojnija publika većine edukacija, predavanja i radionica za roditelje, još jednom će podsjetiti na važnost uloge očeva, ali i dati glas muškoj perspektivi roditeljstva.

Ivana Habuš Kraljević, voditeljica Klubka ističe:  “U vremenu u kojem smo svjedoci mnogih promjena koje utječu na djecu i na odrasle, cilj nam je govoriti o važnim stvarima koje se često izgube iz vida: odrastanje nisu samo školske ocjene, priprema za roditeljstvo nije samo priprema za porod, odrasli nisu samo učitelji već i učenici, djeca imaju potrebu za prilikama cjelovitog razvoja, adolescenti ne bi smjeli biti na margini već u središtu društvenih zbivanja, djeca zaslužuju našu odgovornost, a mi zaslužujemo podršku.”

Mnogo je važnih područja o kojima treba puno, još više govoriti. S obzirom da sve o čemu možemo i želimo govoriti nije stalo u 6 dana, konferenciju ćemo obogatiti dodatnim sadržajem: video materijalima koji će biti prikazani prije samih predavanja te prije i poslije konferencije na društvenim mrežama Centra za roditelje Klubko. Na taj način će osim najavljenih predavača svoj doprinos konferenciji dati Odgojitelji u akciji, patronažna sestra Tanja Cesar Drčić i desetak umjetnika iz različitih područja koji će roditelje i stručnjake koji rade s djecom podsjetiti na važnost izražavanja, doživljaja i stvaranja za osobnu dobrobit i razvoj djece i odraslih, ali i kao sredstvo samopomoći, terapije i rada s djecom.

Prijaviti se može putem web obrasca, a na Klubkovom webu saznati cijeli raspored konferencije i više detalja.

Učimo i rastimo kao roditelji i kao stručnjaci zajedno s djecom!

Objava Klubko organizira konferenciju “Razvoj, zdravlje i odrastanje u vrijeme krize” pojavila se prvi puta na SUPERMAME.