Prva godina života djeteta vrijeme je intenzivnog razvoja. U tih 12 mjeseci beba prolazi kroz cijeli niz motoričkih prekretnica – od podizanja glavice, preko okretanja, puzanja i sjedenja, pa sve do prvih koraka. No, ono što se često zaboravlja jest da nije dovoljno samo „doći“ do tih prekretnica. Jednako, a možda i važnije, jest kako beba do njih dolazi.

Pokret bi trebao teći prirodno

Zdrav motorički razvoj znači da se pokreti nadograđuju, usavršavaju i izgledaju prirodno. Beba pokušava, uči iskustvom i kroz te pokušaje stječe nove vještine. To je potpuno normalan dio učenja i baš na taj način dijete gradi temelje svog kasnijeg kretanja. No, postoji razlika između uobičajenih pokušaja i situacija kada nešto nedostaje. Ako se beba muči toliko da ne uspijeva savladati pokret, odustaje ili – kod većih prekretnica – pribjegava kompenzacijama (npr. zamahivanjem glavom ili nogama, izvijanjem tijela), to je znak da razvoj ne ide optimalnim putem. Takve kompenzacije mogu omogućiti da dijete „stigne do cilja“, ali na način koji nije kvalitetan i koji može otežati usvajanje daljnjih vještina.

Zašto “nadoći će” nije uvijek dobar savjet?

Roditelji često čuju: „Ma nadoći će, svaka beba je drugačija.“ Istina je da nisu sve bebe iste – svaka ima svoj ritam, temperament i energiju. Ali svaka beba prolazi isti razvojni put. Razlika je u tome koliko kvalitetno ga prolazi i koliko je pokret funkcionalan i skladan. Ako dijete ne dobije iskustvo koje mu treba, ono ne može samo „izmisliti“ ispravan pokret. Umjesto toga, razvit će prečace i kompenzacije. A to utječe ne samo na motorički razvoj, nego i na sve druge aspekte razvoja.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Motorički razvoj beba Procjena,savjeti i terapija (@infanago_motoricki_razvoj)

Motorika kao baza za cijeli razvoj

Motorički razvoj u prvih 12 mjeseci nije važan samo zato da dijete prohoda. On čini temelj na kojem kasnije počiva:
• daljnje motoričke vještine (trčanje, ravnoteža, fina motorika)
• kognitivni razvoj i kasniji školski uspjeh
• emocionalna regulacija i sposobnost suočavanja sa stresom
• socijalne vještine i interakcija s drugima

Drugim riječima – motorička iskustva u prvoj godini oblikuju ne samo tijelo, već i mozak. Zato je kvaliteta pokreta baza za sve što slijedi.

Povezanost motorike i govora

Jedan od najjasnijih primjera te povezanosti je razvoj govora. Kada beba počne samostalno sjediti, time dobiva bolju kontrolu daha, držanja tijela i artikulacije. Sve to omogućava složenije vokalne izraze i uvodi dijete u svijet brbljanja i kasnijeg govora. Motorika i govor nisu odvojeni, već idu ruku pod ruku – ali jednako tako motorika se povezuje i s kognicijom, pažnjom i emocionalnim razvojem.

Uloga pedijatra i gdje nastaje praznina

Roditeljima je pedijatar prva osoba kojoj se obraćaju kada imaju pitanja o razvoju bebe. Pedijatri imaju ogroman opseg znanja i odgovornosti, no zbog te širine motorički razvoj obično ne obrađuju u dubinu.

Najčešće će pitati:
– “Okreće li se beba?”
– “Sjedi li već?”

Ako roditelj odgovori „da“, to se često uzima kao dovoljno. Međutim, pitanje kako beba izvodi pokret – sjedi li stabilno, koristi li obje strane tijela podjednako, je li pokret prirodan i skladan – rijetko dolazi na red. Upravo tu nastaje praznina. I upravo zato je važno da roditelji znaju obratiti pažnju ne samo na prekretnice, nego i na kvalitetu pokreta.

Zašto rana podrška čini razliku?

Traženje stručne procjene ne znači da tražite problem. To znači da djetetu želite osigurati najbolji mogući temelj za daljnji razvoj. Ako se reagira na vrijeme, bebi se može pomoći da stekne iskustva i vještine koje joj nedostaju, bez nepotrebnih kompenzacija i teškoća.

Rana podrška ne znači „opterećivanje“, nego olakšavanje puta – jer upravo na čvrstom temelju motorike kasnije se gradi i govor, i kognicija, i školski uspjeh, i emocionalna stabilnost.

Zaključak

Motorički razvoj nije samo pitanje „je li beba sjela ili prohodala“. Jednako je važno kako je do toga došla. Prirodni, tečni pokreti koji se nadograđuju i usavršavaju najbolji su pokazatelj zdravog razvoja. Pedijatar će uvijek biti vaš prvi oslonac i vodič, ali kada je riječ o detaljima motorike – pogled
stručnjaka za motorički razvoj može napraviti veliku razliku. Ako primijetite da se vaša beba previše muči, odustaje ili pribjegava „prečacima“ – nemojte čekati. Rana podrška može promijeniti cijeli tijek razvoja.

zašto bebu ne treba prerano posjedati: razvoj nije utrka, nego proces

Objava motorički razvoj bebe: zašto “nadoći će” nije uvijek dobar savjet? pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Posjedanje bebe i motorički razvoj

U prvih godinu dana bebinog života, svaki pokret i svaka promjena položaja rezultat su prirodnog i
precizno uređenog procesa sazrijevanja živčanog i mišićnog sustava. Jedna od najvećih zabluda s
kojom se kao roditelji često susrećemo je ideja da bi beba trebala što prije sjediti. U stvarnosti, prerano posjedanje može usporiti ili poremetiti prirodan tijek motoričkog razvoja – a ponekad čak
dovesti i do neželjenih kompenzacija koje kasnije mogu utjecati na držanje, ravnotežu i finu motoriku.

Sjedenje je rezultat, ne cilj

Sjedenje se ne događa “odjednom”, nego kao rezultat brojnih prethodnih koraka: kontrole glave, rotacije trupa, prijenosa težine, stabilnosti zdjelice i sposobnosti prijelaza iz jednog položaja u drugi.

Beba ne treba biti “naučena” sjediti – ona do sjedenja dolazi sama, kroz kretanje po podu i istraživanje svog tijela u prostoru.

Kada dijete prirodno dosegne tu fazu, ono sjedi aktivno: s uspravnim trupom, slobodnim rukama i stabilnom glavom. To je znak da je živčani sustav spreman za taj položaj.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Motorički razvoj beba Procjena,savjeti i terapija (@infanago_motoricki_razvoj)

Što se događa kada prerano posjednemo bebu?

Kada bebu posjednemo prije nego što je spremna za aktivno sjedenje, tijelo mora pronaći način da “preživi” u tom položaju. Tada nastupaju kompenzacije:

• leđa se zaobljuju jer trup nema dovoljno snage da zadrži uspravan položaj.
• ramena se dižu i zadržavaju u napetosti – znak pokušaja stabilizacije odozgo.
• noge se ukoče u koljenima ili se privuku uz tijelo da bi proširile bazu oslonca.
• ruke, umjesto da istražuju prostor, postaju “štake” – služe za održavanje ravnoteže.

Takva pozicija nije funkcionalna. Dijete izvana izgleda kao da sjedi, ali iznutra tijelo radi sve kako bi se zaštitilo od pada. Dugoročno, to može otežati razvoj kvalitetnih obrazaca pokreta, uključujući puzanje, hvatanje, prelazak preko sredine tijela, pa čak i koordinaciju pri hodanju.

Prije sjedenja dolazi… pod!

Vrijeme na leđima, trbuhu, boku i rotacije između tih položaja ključni su preduvjeti za kvalitetno
sjedenje. Na podu dijete gradi:

• kontrolu trupa – bez toga nema stabilnog sjedenja.
• prijenos težine – učenje kako tijelo balansira u prostoru.
• rotaciju trupa – osnovu za bilateralnu koordinaciju i kasnije složene motoričke vještine.

Kretanje na podu temelj je za pripremu živčanog sustava za gravitaciju. Ako dijete nije prošlo tu pripremu, sjedenje mu ne koristi – ono ga opterećuje.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Motorički razvoj beba Procjena,savjeti i terapija (@infanago_motoricki_razvoj)

Kada je dijete spremno za sjedenje?

Dijete koje je spremno za sjedenje:

• samostalno prelazi iz ležanja u sjedenje (npr. iz bočnog položaja ili preko četveronožnog).
• može ostati u sjedećem položaju nekoliko minuta bez potpore ruku.
• glava i trup ostaju uspravni bez znakova napetosti ili ukočenosti.

Ovo se kod većine djece događa između 6-9. mjeseca – ali nije važno “kad”, nego kako. Razvoj se ne može požurivati. Ne postoji prečac do funkcionalnog sjedenja koji ne uključuje kretanje na podu.

Svako forsiranje prijevremenog sjedenja zapravo odgađa funkcionalni razvoj jer tjera dijete u kompenzacijske strategije koje remete prirodan slijed.

Dajte svojoj bebi prostor, vrijeme i povjerenje – pod je njezin najbolji alat za razvoj, a sjedenje će doći samo kad za to bude spremna. Ako primijetite da beba ima poteškoća s razvijanjem stabilnog sjedećeg položaja, obratite se fizioterapeutu s iskustvom u radu s bebama – stručna podrška može vam pokazati kako nježno i pravilno pomoći svom djetetu na njegovom razvojnom putu.

Za više savjeta o motoričkom razvoju beba zapratite moj Ig @infanago_motoricki_razvoj 

Fotografije: freepik.com

razvoj djeteta počinje od prvih dana: najčešće pogreške roditelja koje mogu usporiti napredak

Objava zašto bebu ne treba prerano posjedati: razvoj nije utrka, nego proces pojavila se prvi puta na SUPERMAME.