Jedno od najčešćih pitanja koje mi roditelji postavljaju: „Je li se moje dijete na vrijeme posjelo, propuzalo, prohodalo?“

Razumijem zašto.

Dovoljno je otvoriti društvene mreže ili upisati nekoliko pojmova u tražilicu i vrlo brzo ćete pronaći desetke tablica, grafikona i popisa vještina koje bi dijete „trebalo“ usvojiti u određenoj dobi. No razvoj djece nije toliko jednostavan.

Razvojni miljokazi služe kao smjernice, a ne kao strogi rokovi. Neka će djeca određene vještine usvojiti nešto ranije, neka nešto kasnije.

Ono što mene kao fizioterapeutkinju puno više zanima od samog broja mjeseci jest kvaliteta pokreta, napredak kroz vrijeme i način na koji dijete koristi svoje tijelo i istražuje okolinu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Anamarija Majcenović Neurorazvojni fizioterapeut (@teta.physio)

Važno je gledati cjelinu, a ne samo jednu vještinu

Roditelji često pitaju trebaju li biti zabrinuti ako njihova beba još ne sjedi, ne puže ili se ne okreće. Moje pitanje uvijek glasi: „Što još radi?“.

Razvoj djeteta se ne promatra kroz jednu vještinu, nego kroz više povezanih područja: grubu motoriku, finu motoriku, senzoriku, komunikaciju, kognitivni i socioemocionalni razvoj.

Kao fizioterapeutkinja, primarno se bavim grubom i finom motorikom.

Dijete koje se aktivno igra, istražuje, pokušava nove pokrete i iz mjeseca u mjesec pokazuje napredak često je na dobrom putu, čak i ako neku pojedinu vještinu usvoji nešto kasnije od svojih vršnjaka.

S druge strane, stagnacija razvoja, gubitak već usvojenih vještina ili izražene asimetrije uvijek zaslužuju dodatnu procjenu.

Cilj nije stvarati paniku, nego na vrijeme dobiti jasniju sliku razvoja djeteta i, ako je potrebno, pružiti podršku u trenutku kada ona može imati najveći učinak.

0 – 3 mjeseca: prvi mjeseci života

U prvim mjesecima života bebi nisu potrebne posebne vježbe niti intenzivna stimulacija tj. rituali s Instagrama. Najvažniji su kontakt s roditeljima, nošenje, maženje, hranjenje, interakcija i osjećaj sigurnosti.

U tom je razdoblju prisutan fiziološki povišen mišićni tonus zbog kojeg su šakice često stisnute, a pokreti djeluju manje organizirano. To je normalan dio ranog razvoja i postupno se smanjuje do kraja prvog tromjesječja.

Beba s vremenom sve više promatra okolinu, reagira na glasove i lica te postupno razvija kontrolu glave. Boravak na trbuhu postaje ugodniji, a oslonac na podlakticama stabilniji.

Oko trećeg mjeseca očekujemo da većinu vremena održava glavicu u sredini tijela, prati zanimljive podražaje pogledom, promatra svoje ruke, spaja ih ispred tijela i prinosi ih ustima.

Upravo kroz te naizgled jednostavne aktivnosti stvaraju se temelji za kasnije okretanje, sjedenje i kretanje.

Važno:

Sljedeći znakovi odnose se na kraj navedenog razdoblja. Ne očekujemo da beba sve navedene vještine usvoji odmah na početku, nego promatramo kako napreduje kroz vrijeme.

Bilo bi dobro potražiti stručnu procjenu ako pri kraju ovog razdoblja:

• glavica većinu vremena ostaje zabačena unatrag
• šakice ostaju stalno čvrsto stisnute
• dijete vrlo malo spontano pomiče ruke i noge
• koristi jednu stranu tijela znatno više od druge
• ima izražene teškoće s kontrolom glavice
• izrazito ne podnosi boravak na trbuhu
• ne pokazuje interes za okolinu

4 – 6 mjeseci: otkrivanje mogućnosti pokreta

Ovo je razdoblje u kojem mnogi roditelji s nestrpljenjem očekuju prve veće promjene. Upravo tada često počinje i uspoređivanje s drugom djecom. Jedna će se beba okrenuti nešto ranije, druga kasnije. Puno je važnije promatrati napreduje li dijete iz mjeseca u mjesec nego fokusirati se na jednu vještinu. U ovom razdoblju beba sve intenzivnije doživljava svoje tijelo i koristi ga kao cjelinu.

Na leđima promatra igračke i poseže za njima. U početku ih hvata bliže tijelu, a zatim sve dalje od sebe, prebacuje ih iz ruke u ruku, pronalazi stopala i sve svjesnije uključuje obje strane tijela u pokret.

U području grube motorike uz podizanje nogica prvo dolazi na bok, a zatim se okreće na trbuh.

Na trbuhu razvija stabilniji oslonac na podlakticama, a prebacivanje težine joj omogućuje posezanje za igračkama, najprije uz podlogu, a kasnije i iznad nje. Postupno se odguruje na ispružene ruke i promatra okolinu.

U ovoj se fazi često pojavljuje i pivotiranje – rotacija oko vlastite osi u potrbušnom položaju koja djetetu omogućuje da se okreće prema zanimljivim podražajima i aktivno istražuje prostor.

Bilo bi dobro potražiti stručnu procjenu ako pri kraju ovog razdoblja:

• glavica je i dalje izrazito nestabilna
• dijete ne uspostavlja oslonac na podlakticama
• izrazito se izvija unatrag
• koristi jednu stranu tijela znatno više od druge
• ne pokazuje interes za igračke ili okolinu
• ne pokušava mijenjati položaje ili dolazi na bok

7 – 9 mjeseci: vrijeme istraživanja prostora

U ovoj dobi pokret više nije slučajan. Dijete se kreće s jasnim ciljem – želi doći do igračke, osobe ili mjesta koje ga zanima.

Boravak na leđima postaje sve rjeđi, a dijete sve aktivnije prenosi težinu s jedne strane tijela na drugu. Za početak se po prostoru često kreće rotacijama i sve više koristi bočni položaj za igru što je preduvjet za posjedanje s boka.

Neka djeca do sjeda dolaze preko boka, dok druga iz potrbušnog položaja prelaze u četveronožni položaj i iz njega se posjedaju. Oba obrasca smatraju se urednima.

Neke bebe počinju vojnički puzati, neke četveronožno, neke se kreću rotacijama, a neke određene obrasce preskaču.

U ovom razdoblju važno je da dijete aktivno istražuje prostor i prenosi težinu kroz različite položaje. Bitno je promatrati kvalitetu istraživanja prostora, a ne samo način kretanja.

Dugoročni je cilj razviti kvalitetno četveronožno puzanje jer predstavlja najfunkcionalniji obrazac kretanja prije hodanja.

Paralelno se razvija i fina motorika. Dijete sve preciznije hvata, prebacuje, okreće i istražuje predmete različitih oblika i tekstura.

Bilo bi dobro potražiti stručnu procjenu ako pri kraju ovog razdoblja:

• dijete ne može održavati sjedeći položaj uz minimalnu pomoć
• ne prenosi težinu s jedne strane tijela na drugu
• ne pokušava se kretati kroz prostor ni na koji način
• vrlo je pasivno i slabo istražuje okolinu
• prisutna je izražena asimetrija pokreta ili položaja

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Anamarija Majcenović Neurorazvojni fizioterapeut (@teta.physio)

10 – 12 mjeseci: priprema za prve korake

U ovom razdoblju dijete usavršava vještine koje je razvijalo tijekom prethodnih mjeseci i sve ih uspješnije povezuje u funkcionalno kretanje. Najčešće se kreće četveronožnim puzanjem i samostalno posjeda.

Počinje se podizati uz namještaj ili uz rub krevetića. U početku to često izgleda nespretno jer se dijete povlači rukama uz minimalno uključivanje nogu i trupa.

Postupno uči rasporediti težinu, aktivirati trup i noge te se oslanjati učinkovitije i sigurnije. Sve češće se igra u visokom klečećem položaju te se podiže u stojeći položaj preko iskoraka, koristeći pritom obje strane tijela.

Nakon toga stoji uz pridržavanje, kreće se bočno uz namještaj i prelazi između različitih oslonaca u prostoru. Postupno se počinje podizati uz zid, spuštati u čučanj uz pridržavanje te ponovno vraćati u stojeći položaj.

Roditelji često jedva čekaju prve korake, ali važno je znati da dijete ne treba učiti hodati. Potrebno mu je pružiti priliku za kretanje, istraživanje i ponavljanje.

Kada živčani sustav, mišići i ravnoteža budu spremni, prvi će koraci doći prirodno.

I ono najvažnije – ne postoji jedan „točan“ trenutak kada se to mora dogoditi. Neka djeca prohodaju prije prvog rođendana, dok druga svoje prve samostalne korake naprave nekoliko mjeseci kasnije. I jedno i drugo može biti potpuno uredan tijek motoričkog razvoja.

Bilo bi dobro potražiti stručnu procjenu ako pri kraju ovog razdoblja:

• dijete ne može samostalno sjediti
• ne prelazi između različitih položaja
• ne pokazuje interes za uspravljanje ili istraživanje prostora
• koristi gotovo isključivo jednu stranu tijela
• dolazi do stagnacije ili gubitka ranije usvojenih vještina

Razvojni vremenski okviri su široki i uvijek ih treba promatrati u kontekstu cjelokupnog razvoja djeteta. Ovaj tekst služi kao opća smjernica i ne može zamijeniti individualnu procjenu stručnjaka.

Objava kasni li moja beba? što roditelji trebaju znati o motoričkom razvoju u prvoj godini života pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

U posljednje vrijeme sve češće čujem pitanja o jeziku. Treba li biti na nepcu? Je li frenulum kratak?
Treba li raditi vježbe za jezik? Roditelji danas imaju puno više informacija nego prije, što je zapravo jako dobro. Ali u toj količini savjeta često se izgubi jedna vrlo važna stvar – tijelo u kojem taj jezik djeluje.

U svom radu s bebama i malom djecom vrlo često vidim isti obrazac. Kada je trup nestabilan, kada dijete nema kvalitetnu rotaciju ili stabilnu kontrolu glave, tada vrlo često vidimo i disfunkcionalan položaj jezika. Otvorena usta. Jezik koji je nisko u ustima. Slab rad usana. Protruzija jezika pri hranjenju. To nije slučajnost.

Jezik nije izolirani organ koji radi sam za sebe. On je dio puno šireg sustava.

Tijelo je baza za funkciju jezika

Kada govorimo o položaju jezika, zapravo govorimo o stabilnosti cijelog sustava. Jezik je povezan s hioidnom kosti, mišićima vrata, dijafragmom i fascijalnim linijama koje povezuju dno usne šupljine s trupom.

Zbog toga ono što se događa u ustima vrlo često odražava ono što se događa u tijelu. Da bi jezik mogao biti stabilan i funkcionalan, dijete treba imati stabilnu bazu.

To uključuje:
• stabilnu kontrolu glave
• aktivan i stabilan trup
• sposobnost rotacije
• koordinaciju disanja i gutanja

Ako ta baza nije razvijena, tijelo će pronaći kompenzaciju. Vrlo često je ta kompenzacija upravo jezik. Tada vidimo dijete koje drži usta otvorena, diše na usta ili gura jezik prema naprijed kako bi
pronašlo stabilnost. U takvim situacijama nije problem samo u jeziku. Problem je u sustavu koji pokušava nadoknaditi nedostatak stabilnosti.

Što prvo gledam kod bebe

Gledam kako se dijete kreće. Motorički razvoj daje nam puno informacija o tome kakvu bazu dijete ima za kasnije funkcije poput hranjenja, disanja i govora. Jedan od prvih važnih koraka je kontrola glave.
U prvim mjesecima života beba postupno razvija aktivnu kontrolu glave kroz položaj na trbuhu i kroz rad dubokih mišića vrata. Stabilna glava znači stabilnu bazu za strukture koje sudjeluju u gutanju, disanju i kasnije govoru. Kada ta stabilnost izostane, često vidimo otvorena usta i slab tonus u području usana i jezika.

Sljedeći važan korak je potrbušni položaj i oslanjanje na podlaktice. U toj fazi počinje prava posturalna stabilnost. Dijete aktivno koristi trup, ramena i vrat. Razvija se prednja linija tijela i počinje stabilizacija koja je važna za cijeli sustav. Ako ova faza izostane ili je vrlo kratka, često dominira ekstenzija tijela. A kod dominantne ekstenzije često vidimo i slabiju oralnu kontrolu.

Vrlo važna faza je i rotacija trupa. Kada se dijete počne okretati i prelaziti preko sredine tijela, razvija se lateralizacija. To nije važno samo za kretanje. To je temelj i za diferencirani rad u području usta.
Lateralni pokreti jezika i kasnije žvakanje imaju svoju osnovu upravo u toj sposobnosti rotacije prelaska preko sredine.

Zatim dolazi puzanje. Puzanje integrira križni obrazac kretanja i stabilizira rameni pojas i trup. U praksi često primjećujem da djeca koja nisu prošla kroz kvalitetnu fazu puzanja kasnije imaju slabiju stabilnost u području usana i jezika ili poteškoće u oralnoj koordinaciji.

Naravno, razvoj nikada nije potpuno linearan , ali kada gledamo širu sliku, motorički razvoj daje vrlo važne informacije o tome kakvu bazu dijete ima za oralne funkcije.

Zašto u procjeni uvijek gledam širu sliku

U današnje vrijeme sve se više pažnje posvećuje funkciji jezika kroz različite vježbe i terapijske pristupe u području usta, koji su u mnogim situacijama korisni i potrebni. Ali ako pritom zanemarimo tijelo i posturalnu bazu, rezultati su često kratkotrajni.

U praksi vrlo često vidim da kada stabiliziramo trup, poboljšamo kontrolu pokreta i damo djetetu bolju posturalnu bazu – i funkcija u ustima se promijeni. Zato u procjeni uvijek gledam cijelu bebu. Promatram kako se kreće, kakav je tonus i položaj tijela, ali i kako jede – doji li ili pije na bočicu te kako koristi usta i jezik.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Motorički razvoj beba Procjena,savjeti i terapija (@infanago_motoricki_razvoj)

Jedna stvar koju često objašnjavam roditeljima

Motorički razvoj, disanje, hranjenje i govor dio su iste neurorazvojne priče. Nije moguće potpuno razumjeti funkciju jezika ako gledamo samo ono što se događa u ustima. Zato u svom radu uvijek naglašavam jednu jednostavnu ideju: ne gledamo segmente, gledamo tijelo u cjelini.

Kada je baza stabilna, puno je lakše razviti kvalitetnu funkciju disanja, hranjenja i kasnije govora. A ta baza počinje na podu – kroz pokret, igru i razvoj koji slijedi prirodne korake djeteta.

Fotografije: FreePik

Objava zašto motorički razvoj igra ključnu ulogu u funkciji jezika, disanja i kasnije govora pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Nedavno je Zagreb dobio novi, potpuno drugačiji prostor posvećen razvoju i podršci najmlađima – Teta Physio, privatni centar za dječju fizioterapiju smješten u mirnoj zagrebačkoj četvrti Savica.

Iza centra stoji Anamarija Majcenović, fizioterapeutkinja koja je cijelu svoju karijeru posvetila radu s djecom s neurorazvojnim i motoričkim poteškoćama. S iskustvom iz Specijalne bolnice Goljak i više privatnih praksi, te sa sedam godina intenzivnog kliničkog rada, Anamarija je stvorila mjesto koje objedinjuje stručnost, toplinu i individualizirani pristup.

Jedinstveni tretmani koje ne nudi nitko drugi u Hrvatskoj

Teta Physio jedini u Hrvatskoj ujedinjuje širok spektar vrhunskih terapijskih metoda:

• Bobath NDT

• Emmett (svi moduli)

• DMI Level C – prvi i jedini certificirani intenzivni program u Zagrebu

• Nise-stim

• Kinesiotape

• Kraniosakralna terapija

Rezultat je centar u kojem roditelji mogu dobiti sveobuhvatnu podršku, od procjene motoričkog razvoja do ciljane terapije.

Najčešći izazovi s kojima dolaze roditelji

Velik broj beba dolazi zbog dojenačkih grčeva/kolika, koji su često povezani s oralnim restrikcijama. Tada se kombiniraju Emmett tehnike i kraniosakralna terapija, koje pokazuju izvrsne rezultate u smirivanju simptoma.

Kako ovi izazovi nerijetko utječu na kasniji motorički razvoj, pravovremena neurorazvojna terapija pokazuje se ključnom , a u centru Teta Physio napredak je često vrlo brzo vidljiv.

Roditelji ovdje mogu dobiti i:

• fizioterapijsku procjenu motoričkog razvoja

• edukaciju o pravilnom baby handlingu

• personalizirani plan tretmana

DMI edukacija koja se ne viđa često

Posebno impresivan dio Anamarijina profesionalnog puta je činjenica da je prva u Hrvatskoj i jedina u Zagrebu certificirana za provođenje intenzivnih DMI terapijskih programa. Certifikaciju je stjecala izravno od osnivača metode u Velikoj Britaniji, Poljskoj i Grčkoj, što centar čini jedinstvenim u ponudi rehabilitacijskih usluga za djecu s neurorazvojnim poteškoćama.

Stalno učenje kao temelj rada

Anamarija vjeruje da se kvalitetan rad s djecom može temeljiti jedino na stalnom usavršavanju:
„Kontinuirano učenje je jedini način da djeci dam ono najbolje. Nastavit ću istraživati nove metode i razvijati se u smjeru koji donosi najviše koristi obiteljima.“

Termini se mogu jednostavno rezervirati putem online sustava na OVOM LINKU.

Emotivan početak jednog velikog puta

Na svečanom otvorenju okupili su se prijatelji i partneri, a Anamarija je s mnogo emocija podijelila svoje iskustvo:

„Nakon 17 godina rada za druge, živciranja, planiranja, odricanja i usavršavanja, ponosno otvaram svoj mali centar – po svojim pravilima i uvjerenjima. Ovo je moj životni poziv i zahvalna sam svima koji su uz mene, posebno svojoj obitelji.“

Centar su podržali brojni brendovi koji su donirali proizvode kako bi prostor i tretmani bili što ugodniji: @nutri.ma.ma, @mati.centar, @unabridged, @annikababy, @bebelot_handmade,
@mooshie_wooshie_official, @spretno.djetinjstvo, @the.miu.book, @cezar_centar.

Objava Teta Physio: novi zagrebački centar koji mijenja pristup motoričkom razvoju djece pojavila se prvi puta na SUPERMAME.