Iako se isključivo dojenje preporuča barem prvih 6 mjeseci djetetova života, to ponekad nije moguće. Dojenje sa sobom nosi i određene izazove. Kako beba raste, mnoge se majke, iz potrebe ili drugih osobnih razloga, odlučuju na kombinirano hranjenje, odnosno hranjenje beba vlastitim mlijekom ili pak adaptiranim mlijekom na bočicu.

Postoje majke koje se nakon porodiljnog moraju vratiti na posao, no još uvijek žele dojiti svoje dijete.

Postoje i očevi koji žele na svoj način i koliko je to moguće sudjelovati u hranjenju djeteta te tako ostvariti posebnu povezanost s bebom.

One majke koje jednostavno žele sačuvati svoje mentalno zdravlje i posvetiti sebi više vremena.

Ili one koje su nakon duge borbe za isključivo dojenje, našle u kombiniranom hranjenju bebe spas.

Kombinirano hranjenje ima nekoliko prednosti kako za mamu, tako i za bebu.

Prednosti kombiniranog hranjenja bebe

Fleksibilnost. Kombinirano hranjenje omogućuje majkama veću fleksibilnost u rasporedu hranjenja. Ana je majka jednogodišnje Sare koja se zbog osobnih razloga na posao morala vratiti nakon 8 mjeseci. „Vrlo mi je bilo važno da Sara i dalje nastavi dobivati moje mlijeko i bila sam užasno tužna što moramo prekinuti taj naš poseban ritual, barem dok sam na poslu…Ipak, pronašla sam utjehu u tome što sam se redovno izdajala, a Saru je moja mama hranila na bočicu. Kad bih došla doma svejedno je tražila dojku, tako da je za nas kombinirano hranjenje win win. Zadovoljna beba i zadovoljna mama. I još uvijek traje!“

Kombinirano hranjenje omogućuje bebi da ima više mogućnosti za hranjenje. Ako beba ima problema s prihvaćanjem dojke ili ako majka ne može dojiti zbog zdravstvenih problema, kombinirano hranjenje može biti alternativa kako bi beba i dalje dobivala hranjive tvari. „Moja beba iz nekih razloga jednostavno nije prihvaćala dojku, a ja sam zaista imala puno mlijeka. Isprobali smo na sve načine, no nije išlo. Ja sam bila zabrinuta i nervozna, a i na nju sam prenosila svoju nervozu. Bočica nam je bila spas. Iako je isključivo izdajanje naporno, vrlo sam sretna što moja beba i dalje dobiva moje mlijeko i namjeravam nastaviti sve do godinu dana, a onda odmor!“, priča nam Tea.

Kombinirano hranjenje omogućuje drugim članovima obitelji da sudjeluju u procesu hranjenja, a majkama da se odmore i oporave nakon porođaja. „Tin se prvih 6 mjeseci nenormalno budio po noći, bila sam iscrpljena i nikakva, uz to sam imala i postporođajnu depresiju. Jedne je večeri moj
muž predložio da probamo bočicu da se barem malo naspavam. Po noći smo se izmjenjivali, a s oko 11 mjeseci Tin je počeo spavati cijelu noć tako da sam nastavila s isključivim dojenjem.“, opisuje svoje iskustvo Marija.

Kombinirano hranjenje omogućuje lakšu kontrolu količine hrane koju beba dobiva. Ivanina beba slabo je dobivala na težini, pa je po preporuci pedijatra uvela formulu. „Iako sam uvela formulu, dobro sam istražila sve o kombiniranom hranjenju, savjetovala se sa savjetnicom za dojenje,
odabrala pravu bočicu te uspjela hraniti svoje dijete na bočicu, ali i dojiti.“

5 savjeta za kombinirano hranjenje beba

1. Započni polako, postepeno i bez forsiranja. Bebi će vjerojatno biti potrebno neko vrijeme da se navikne na bočicu.
2. Kada odlučiš prvi puta probati bebi dati bočicu važno je da je beba smirena, odmorna i da nije pregladna. Također, ukoliko kombinirate adaptirano mlijeko i dojenje, savjetuje se prvo podojiti bebu, a onda dati bočicu.
3. Ako i dalje želiš nastaviti dojiti, svakako se redovno izdajaj između hranjenja bebe bočicom, osobito noću. Količine prolaktina, zaslužnog za održavanje razine mlijeka, su noću i osobito u jutarnjim satima veće. Ukoliko primijetiš probleme, obrati se savjetnicama za dojenje.
4. Hranite bebu na bočicu u istoj poziciji u kojoj ju i dojite, imitirajući podoj.
5. I za kraj, ali ne i manje važno – prilikom kupnje bočice obratite pozornost na vrstu bočice koju birate. Sisač bi trebao oponašati dojku i poticati prirodno zahvaćanje poput zahvaćanje dojke. Nova Philips Avent Natural Response bočica ne samo da izgleda i oponaša osjećaj, nego i funkcionira kao dojka, pruža iskustvo nalik dojenju te olakšava prijelaz s dojke na bočicu i obratno.

Philips Avent Natural Response sisač inspiriran je fizionomijom mama i beba. Bebe pomoću ovog sisača mogu sisati, gutati i disati prirodnim ritmom, baš kao što to rade prilikom dojenja. Inovativni vrh i otvor reagira na bebine pokrete jezikom tokom pijenja – koji uzrokuju da se otvor otvara i zatvara – tako da se mlijeko otpušta samo onda kada beba aktivno pije, kao prilikom dojenja, za razliku od free flow bočica gdje mlijeko teče bez kontrole te beba ne može zaustaviti protok mlijeka. Vrlo je često da upravo zbog toga beba dobiva više mlijeka nego što je to potrebno, što dodatno otežava kombinirano hranjenje i odbijanje dojke. Uz Natural Response bočice roditelji se bez straha i opuštenije mogu upustiti u kombiniranu metodu hranjenja, a mama i beba i dalje uživati u dojenju.

Natural Response sisači dolaze i u 6 protoka, a koji ćete odabrati ovisi o načinu na koji se vaša beba hrani. Entuzijastične bebe sa snažnim sisanjem koriste niži protok za opuštenije i udobnije hranjenje dok će bebama s laganim sisanjem biti potreban veći protok kako bi mlijeko lakše dolazilo za njihov tempo.

Također, važno je spomenuti da Natural Response sisač dolazi i s AirFree ventilom koji pomaže u smanjenju grčeva i refluksa te drugih problema vezanim uz hranjenje.

Za kraj zapamti – način na koji hraniš svoju bebu nije mjerilo koliko si dobra majka. Zato – samo opušteno, sretno i uživajte zajedno u ovom posebnom periodu majčinstva!

Objava dojenje i hranjenje bebe na bočicu? moguće je! pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

U suradnji s Philips Aventom donosimo iskrene priče stvarnih mama

Mirna i Pavo su nakon duge tri godine postali roditelji dvoje blizanaca i jednog dječaka anđela. Njihova priča nije laka, priča je to o strepnji, strahu, vjeri, nadi, upornosti, sreći, ali i o gubitku. Priča koja ulijeva nadu svima onima koji trenutno priželjkuju, maštaju, sanjaju i bore se. Neki od njih i godinama.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) neplodnost je bolest reproduktivnog sustava definirana nemogućnošću postizanja kliničke trudnoće nakon 12 ili više mjeseci redovitih nezaštićenih spolnih odnosa, a procjenjuje se da je oko 15 do 17% parova neplodno.*

Mirna i Pavo uplovili su u bračne vode, sretni, zaljubljeni i s mnogo planova i želja za budućnost zaključili su kako je vrijeme da se njihova obitelj proširi. Nakon otprilike godinu dana, točnije 10 mjeseci pokušavanja, imali su osjećaj da možda nešto i nije kako treba pa su odlučili zatražiti stručnu pomoć. „Godinu je dana bilo potrebno da dobijemo dijagnozu. Nakon toga je prošla još godina kada smo sve „ponavljali“ pripremali se i odlučivali kojim ćemo putem i na koje načine doći do djeteta, dvoumili smo se između posvajanja i umjetne oplodnje.“, priča nam Mirna.

Suočiti se s dijagnozom neplodnosti nije lako, trenutak je to koji te promijeni zauvijek. Izmjenjuju se različite emocije, od tuge, straha i zabrinutosti. Za Mirnu je to bio jedan od najgorih dana u životu: „Svijet mi se srušio. Saznala sam kada sam bila sama i nakon toga odmah imala dogovoren pregled kod svoje doktorice. Nisam mogla doći k sebi. Doktorica me pokušala prizvati jer sam se slomila i plakala u autu i kod nje bez prestanka. Nastupila je naglo, što mi je drago i odmah nas bacila u vatru sa sugestijama, daljnjim opcijama i nadolazećim pretragama. Kao da je znala da tako funkcioniramo jer smo se brzo fokusirali za dalje. Najteže mi je bilo nazvati supruga jer smo baš taj dan bili u suprotnim smjenama na poslu i vidjeli se tek drugi dan. Što mi je u biti ostala veća trauma jer nisam mogla s njim podijeliti tu tugu. Finalna je dijagnoza bila jako loša, ali ipak smo sada konačno znali na čemu smo i kako dalje.“

“Neobično, ali toliko ti bude dosta života po pretragama da samo želiš čuti istinu.

Koliko god ona teška bila.“

Mirna i Pavo odlučili su se na umjetnu oplodnju, no svejedno su uz to pokrenuli i postupak za usvajanje. „Sreća“ je bila na Mirninoj strani koja je nakon prvog IVF postupka čula otkucaj čak 3 srčeka na ultrazvuku. „Svjesna sam da sam sretnica jer sam se spasila dodatnih hormona i još više te strepnje. Iskreno, toliko smo bili sretni što smo uopće dospjeli do umjetne da smo cijeli taj proces podnijeli dosta smireno. Želja je bila velika i ništa mi nije bilo teško. Stresan je taj početak dok ne poloviš kad, kako i što. Evo primjera. Prvo pikanje je odrađeno u bolnici. Drugo je suprug doma i oboje smo se tresli, a treće sam se već sama u autu. Ovim želim reći da se na sve brzo prilagodiš i nekako guraš jer imaš jasan cilj i veliku želju.“

Ipak, neplodnost je još uvijek velika tabu tema.

Puno je parova koji potiho vode svoje borbu i u sebi nose tu težinu, strah i strepnju. Mirna i Pavo bili su jako otvoreni što se toga tiče. „Nekada nam je to bio ispušni ventil, a nekada je bilo lakše reći to da bi izbjegli sva dodatna pitanja. Razumijem da nismo svi jednaki i da je nekima teško i nepotrebno o tome pričati. Šteta. Mislim da bi to pomoglo kod spomenutog drugog pitanja jer trebamo pričati o tome mi koji to prolazimo. Jasno, nećemo i ne trebamo ulaziti u sve detalje, ali potrebno je. Uvijek se sjetim svih žena koje su meni „uletjele“ sa savjetom, a nisam ih ni poznavala. Danas se meni znaju javiti i uvijek zatreperim. Pozitivno naravno, jer znam koliko to znači.“.

Savjeti okoline koji ne pomažu

Kao i u svemu, osobito u ovim situacijama parovima je potrebna podrška i razumijevanje okoline, ono što vrlo često izostane. Ili bude izrečeno na krive načine. Mirna i Pavo potražili su psihološku pomoć, a velika podrška na njihovom putovanju bila im je vjera i njihovi najbliži. Također, obostrana podrška partnera i komunikacija od iznimne je važnosti i temelj za daljnju borbu.

Ipak, Mirni je najteže bilo nositi se s okolinom, kao npr. krštenja, dječji rođendani pa čak i obične kave s trudnim prijateljicama ili prijateljicama s djecom vrlo su joj teško padale i stavljale, kako bi se reklo, sol na ranu. Ipak, pronašla je u sebi hrabrost i suočila se s problemom. Pavu je držala njegova vjera i čvrst karakter, iako mu je ispočetka bilo teže.

„Mislim da je muškarcima teže o tome pričati jer oni ustvari o toj temi rijetko razgovaraju. Srećom, Pavo je bio otvoren prema meni i moja velika podrška. Zanimljivo, kada bi netko od nas dvoje „padao“ tijekom godina, uvijek se to događalo naizmjenično. Kada bi on bio u teškom razdoblju ja sam bila ok i obrnuto. Jedno drugo smo gurali i polako se penjali.“, objašnjava Mirna.

Dobronamjerni savjeti i da tako nazovemo „krive“ riječi utjehe u ovakvim situacijama samo odmažu i stvaraju dodatni pritisak. „Što čekate?“, jedno je od pitanja koje okolina vrlo često upućuje parovima, ni ne misleći o tome da postoji više od jednog razloga zašto neki parovi još nemaju djecu. „Kukati i prigovarati kako je tebi grozno jer npr. nisi noćas spavala ili su te klinci izludili s nečim (razumijem da je to tvoj problem koji je veliki), ali probaj shvatiti ili procijeniti kada si s takvom osobom u blizini da to nekako izbjegneš. Ili ona… „Ma uživaj dok možeš!“, navodi neke primjere Mirna koji su joj osobno bili neprimjereni.

„Postavi si jasan cilj, naoružaj se sa strpljenjem. Bori se jako i ne okreći se iza sebe. Vjera. Tvoj partner je tu. Pokušaj izbjeći naš državni sustav koliko god je to moguće.“, poručuje Mirna svim ženama, i općenito parovima, koji trenutno vode svoje borbe i nastavlja, „Naučila sam da se upornost ipak isplati. Da, ludit ćeš i nekada zastati, ali isplatilo se i misli uvijek na to da se boriš za nešto veliko. Naučila sam toliko toga i dalje još uvijek slažem sva ta iskustva i emocije, ali to je život.“

Mirna i Pavo danas su roditelji blizanaca i jednog dječaka anđela. Više o njihovoj priči pročitaj na ovom linku ili poslušaj u ovoj dirljivoj i emotivnoj epizodi podcasta Iskreno o majčinstvu.

Zahvaljujemo našem partneru Philips Aventu što je prepoznao važnost ove teme i što pruža podršku majkama od prvog dana.

Cilj Aventa je podržati roditelje na njihovom putu u prvih 1000 dana roditeljstva, te omogućiti djeci ugodno iskustvo hranjenja i majkama da dulje doje.

Više o Philips Avent proizvodima potražite na:

OVOM LINKU.

Fotografije: Pepper Atelier

*Izvor: neplodnost.hr

Objava neplodnost je u Hrvatskoj i dalje tabu tema. mama Mirna ispričala je svoju priču pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Dojenje – savjeti stručnjaka i iskustva mama u novom broju Magazina Supermame.

Prije nešto više od sedam godina, netom prije nego što smo postale majke po prvi put, mislile smo da o dojenju znamo sve. Mislile smo da je to nešto što dolazi sasvim prirodno i da je upravo taj dio majčinstva jedan od lakših. Nitko nam nije rekao da se za dojenje moramo pripremati. Da o dojenju moramo učiti. I jedna i druga prošle smo težak put, no uz puno muke, suza, pokojih izgubljenih živaca i podrške bližnjih i stručnih osoba – uspjele smo.

Voljele bi da su nam rekle što nas čeka. Voljele bi da nismo bile usamljene na našem putovanju. Voljele bi da smo tada imale informacije koje su majkama dostupne sada. Voljele bi da se tada pričalo o dojenju kao što se i danas priča.

Ipak, i dalje majke odustaju od dojenja zbog nedostatka edukacija, informacija, zbog neznanja, zbog osuđivanja i nerazumijevanja okoline.

Zato smo povodom Svjetskog tjedna dojenja koji se obilježava od 1. do 7. kolovoza, ovaj broj Magazina odlučile posvetiti temi dojenja. Nadamo se da ćete u njemu pronaći korisne informacije i savjete te prije svega podršku.

Zahvaljujemo se našem dugogodišnjem partneru i sponzoru ovog broja Philips Aventu koji nas potiče na razgovor o ovako važnim temama.

Zavirite u sadržaj, a Magazin preuzmite na OVOM LINKU.

Objava za uspješno dojenje potrebna je podrška mami! pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Upitale smo stručnjake koji su najčešći izazovi s kojima se susreću dojilje i kako se nositi s njima.

Iako se stalno naglašava važnost pripreme za sve ono što dolazi nakon poroda, uključujući i dojenje, postpartum je i dalje period pun izazova, sumnji, nesigurnosti i problema. U moru informacija nije se lako snaći, zato smo odlučile porazgovarati sa stručnjacima kako bi vam barem tako olakšale i pružile smjernice za ovaj tako bitan period u životu mame i bebe.

Dr. med., specijalistica pedijatrije i subspecijalistica pedijatrijske pulmologije Ivana Vučemilović Šimunović, dr. med. specijalizantica ginekologije i opstetricije te postpartum savjetnica Petra Kojan i mag. psych. Maja Žutić s vama dijele svoje najbolje savjete i provjerene informacije.

Dr. med. i specijalist pedijatrije Ivana Vučemilović Šimunović o prednostima dojenja za majku i dijete

Dr. Med. Ivana Vučemilović Šimunović, specijalistica pedijatrije i subspecijalistica pedijatrijske pulmolgije, otkrila nam je koje su prednosti dojenja za dijete i majku, koliko majčino mlijeko štiti od bolesti i raznih alergija te koji su najčešći izazovi s kojima se majke susreću prilikom dojenja. „Dojenje je izuzetan psihofizički doživljaj s pozitivnim učinkom na psihičku stabilnost i majke i djeteta. To je prirodan način prehrane, a majčino mlijeko ima najpovoljniji sastav nutrijenata, potrebnih za rast i razvoj. Majčino mlijeko ima jedinstven sastav i potpuno je prilagođeno djetetovim potrebama, dostupno u svakom trenutku, idealne je temperature, gotovo sterilno i besplatno. Potrebno je naglasiti i praktični i ekonomski aspekt dojenja. Dojenje osigurava novorođenčetu i dojenčetu optimalnu hranu, ima stimulativan učinak na razvoj imunološkog sustava, štiti od infekcija, pomaže sazrijevanju gastrointestinalnih funkcija, prevenira razvoj alergije, pruža osjećaj zaštićenosti, brige, ljubavi i kontinuiranu socijalnu stimulaciju.

Poznat je i pozitivan učinak dojenja na zdravlje majke – potiče otpuštanje hormona oksitocina koji, osim refleksa stvaranja mlijeka, potpomaže povratak maternice u stanje prije začeća.

Majke koje doje izložene su manjem riziku od obolijevanja karcinoma dojke i nekih oblika karcinom jajnika.

Dojenjem se smanjuje rizik od razvoja dijabetesa kod žena. Dojilje imaju visoku razinu HDL kolesterola, smanjujući tako rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava.

Novorođenče na početku traži dojku često, zbog gladi, žeđi ili utjehe, te se na taj način „dijete brine za majku“. To je period u kojem se tijelo majke oporavlja od poroda, majka prolazi period babinja i dok doji dijete, majka se odmara! Dojenje je jednostavan i prekrasan način da se majka i dijete međusobno zbliže i upoznaju. Prilikom dojenja otpušta se prolaktin, hormon koji uzrokuje opuštanje. Svakodnevno promatrajući dijete koje raste zahvaljujući mlijeku, majka stvara osjećaj ponosa i jača samopouzdanje.“

Poznata je i uloga majčinog mlijeka u zaštiti od različitih bolesti i alergija. „Majčino mlijeko, a posebno kolostrum koji se stvara u prvim danima dojenja bogato je imunoglobulinima, i protutijelima protiv raznih virusnih i bakterijskih uzročnika koja dijete štite od infekcije. Majčino mlijeko u svom sastavu sadržava brojne obrambene faktore koji imaju snažne imunosne osobine. Dokazano je da su proteini kravljeg mlijeka najčešće odgovorni za alergiju kod djece, tako da dojenje smanjuje učestalost atopijskog dermatitisa u djece i prevenira razvoj alergija.“, objašnjava dr. med. Vučemilović Šimunović.

prvi dani igraju veliku ulogu u uspostavi dojenja

Jedna od glavnih preokupacija budućih majki je – hoće li imati dovoljno mlijeka za svoju bebu? Kad je stvaranje mlijeka u pitanju dr. med Vučemilović Šimunović naglašava da je to složen proces u koji su uključeni hormoni te nam otkriva na što se majke moraju fokusirati prva dva tjedna. „Proces stvaranja mlijeka započinje već 12 tjedana prije terminskog poroda. Nakon poroda rastu razine hormona prolaktina koji potiče sintezu mlijeka i njegovo otpuštanje u alveole mliječne žlijezde, a sisanje izaziva i povećanu sintezu i izlučivanje oksitocina kojem je glavni zadatak refleks otpuštanja mlijeka. Hladnoća, napor, strah i bol mogu blokirati izlučivanje oksitocina i dovesti do nedovoljnog otpuštanja mlijeka i neuspjeha dojenja.”

“Faktori koji potiču refleks otpuštanja mlijeka su sisanje djeteta, podraživanje bradavica, dječji plač, pogled na dijete, samopouzdanje te psihička stabilnost. Sekrecija mlijeka u prvima danima obično je oko 50ml kolostruma na dan. Od 4. do 15. dana proizvodnja mlijeka se povećava na 100 do 500ml na dan, a nakon dva tjedna dojenja dojke proizvode 800 do 1000ml mlijeka. Stoga je velika pogreška uvođenje dohrane prije uspostavljanja pune galaktopoeze. U prva dva tjedna treba poduzimati sve mjere koje će povećati sintezu i izlučivanje mlijeka, a to je što češće dojenje. Kad je vaginalni porod u pitanju dijete se stavlja odmah na kožu majke i proces dojenja započinje već pola sata nakon poroda čime se pozitivno utječe na cijeli mehanizam stvaranja hormona i otpuštanja mlijeka. Kod poroda carskim rezom taj kontakt je odgođen i tek nakon oporavka majke dijete se potiče na sisanje, tako da proces galaktopoeze tj. proces održavanja sinteze, sekrecije i otpuštanja mlijeka iz dojke može započeti nešto kasnije.”

Prvi podoj i dojenje prvog dana bitan su faktor u uspostavi dojenja. Važno je osigurati stalni kontakt majke i djeteta kao i dojenje za zahtjev.

strah – glavni razlog zbog kojeg majke odustaju od dojenja

Strah je najveći neprijatelj dojenju – otkriva nam dr. med. Vučemilović Šimunović. „Nakon rodilišta, a za naglasiti je da sva rodilišta u Republici Hrvatskoj imaju status Rodilišta prijatelj djece, u kojima se provode mjere za zaštitu, poticanje o održavanje dojenja, dijete obilazi patronažna sestra koja daje podršku i savjete majkama, prvi pregled pedijatra nakon izlaska iz rodilišta je s napunjenih mjesec dana života. U tom periodu strah je najveći naprijatelj. Dovoljna je i mala sumnja da poljulja samopouzdanje mame koja doji. Strah da dijete ne dobiva dovoljno na težini, da nemaju dovoljno mlijeka i da je mlijeko preslabo, dijete je nemirno na dojci i odbija dojku nadvladaju svu dobrobit dojenja i majke sve više odustaju od dojenja. Podatak da u prva tri mjeseca majke doje šest sati dnevno može djelovati obeshrabrujuće i majkama je potrebna pomoć i podrška u tom periodu.“

Upitale smo dr.med. Vučemilović Šimunović je li djetetu zaista dovoljno majčino mlijeko prvih 6 mjeseci i je li uopće potrebno upuštati se u dohranu prije toga. „Po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije sva djeca trebala bi dobivati isključivo majčino mlijeko barem u prvih 6 mjeseci života, osim izuzetaka zbog medicinski uvjetovanih razloga. Dijete bi minimalno trebalo dojiti šest mjeseci, a odnos majka – dijete koji pruža dojenje osigurava djetetu toplinu, zaštitu, odgoj i socijalnu stimulaciju. S dojenjem treba nastaviti i u drugoj polovici prve godine, uz postepeno dodavanje druge hrane. Zatim se dojenje može nastaviti sve dok majka i dijete to žele. Točno vrijeme početka dohrane unutar navedenog razdoblja nije presudno za zdravlje djeteta.“

Postpartum savjetnica dr. med. Petra Kojan o važnosti postpartuma i mitovima koji se vežu uz dojenje

Dr. med. Petra Kojan, specijalizantica ginekologije i opstetricije te ujedno i postpartum savjetnica otkrila nam je što točno obuhvaća njezin posao te koji su najčešći mitovi i zablude o dojenju s kojima se susreću majke. „Postpartum savjetnica/doula je nešto novo na našim područjima. Radi se o educiranoj osobi koja budućoj majci pomaže izraditi detaljan plan za postpartum. U dogovoru i prema potrebama majke kao i ponudi određene postpartum savjetnice, ona daje svoja znanja i pomoć pri fizičkom i psihičkom oporavku, pomaže pri uspostavi dobrog povezivanja majke i bebe, uspostavi pravilnog dojenja, njezi bebe. Također je pomoć u sitnim kućnim poslovima, sa starijom djecom, a postoje i postpartum doule koje su se specijalizirale za brigu o prehrani majke. Ponekad ženama treba netko tko će ih samo saslušati i bez imalo osuđivanja biti tu.“

Da je dojenje prepuno mitova potvrdila nam je i sama Petra, te navela one najčešće: „Mnoge žene nemaju dovoljno mlijeka/ dovoljno kvalitetno mlijeko“, „žene s malim grudima imaju manje mlijeka“, „mlijeko nestalo preko noći od stresa“, „potrebno je pustiti dojku da se napuni“, „dijete treba imati raspored dojenja“, „ako dijete plače sigurno je gladno tj. majčino mlijeko mu nije dovoljno“, „majka koja doji mora biti na posebnoj prehrani“, „ako majka ima temperaturu ne smije dojiti“, „djetetu je uz majčino mlijeko potrebno dodati vodu i/ili čaj“, itd.”

„Majčino mlijeko može biti slabo“ mit je s kojim se majke možda najčešće susreću.

„Majčino mlijeko NE može biti “slabo”, ono je živa tvar koja je savršeno prilagođena baš njezinoj bebi i mijenja se zavisno o potrebama djeteta, zato niti jedan industrijski proizvod nikad neće moći u potpunosti oponašati majčino mlijeko. Ispitivanja su pokazala da se sastav mlijeka ne mijenja puno zavisno o prehrani dojilje, ali dugotrajno loša prehrana može imati utjecaj na majčino zdravlje. Sve nutritivne sastojke i energiju dijete crpi iz majčinog mlijeka stoga ih majka mora nadoknaditi iz vlastite prehrane.“, objašnjava Petra te nadodaje, „Nažalost, majke su zbog gore navedenih mitova u ogromnom strahu da nemaju dovoljno mlijeka i kako im zbog toga beba plače. Beba plače i doji ne samo kad je gladna, to je ujedno njezina emotivna utjeha i način smirivanja. Neki od znakova pravilnog hranjenja su: kad dijete krene sisati obraščići bi trebali biti puni, a ne uvučeni, trebali bi osjetiti ritmično sisanje i primijetiti da dijete guta, dijete se smiruje na dojci. Također, broj mokrih pelena je vrlo dobar pokazatelj, kao i napredovanje u težini.“

izdajanje je vještina koja se uči

“Otpust mlijeka je koliko fizički toliko i psihički. Naime, oksitocin – “kralj” otpuštanja mlijeka, igra veliku ulogu i on se normalno luči pri dojenju jer smo u kontaktu sa svojim djetetom. Kod izdajanja je drugačija priča i nekim ženama treba duže vrijeme da se na to prilagode. U slučaju da se majka isključivo izdaja potrebno je da zna kako će se količina mlijeka postupno povećavati – potrebno je strpljenje. Osim što češćih izdajanja majka može sebi pomoći boravkom blizu bebe, a ukoliko to nije moguće gledanjem slika bebe, ugodnom atmosferom, toplim tušem/oblozima prije izdajanja.“, objašnjava Petra.

namirnice koje potiču proizvodnju mlijeka – mit ili istina?

Zanimalo nas je koliko određene namirnice ili napitci (poput čaja za dojilje) mogu utjecati na laktaciju. „Dojenje funkcionira isključivo po principu ponude i potražnje – sve ostalo su priče. Prehrana pa ni tekućina, osim ako majka nije baš jako slabo hidrirana, ne igra ulogu u količini mlijeka tako da su sve to naši slatki gušti i naravno, pravilnom i zdravom prehranom osiguravamo vlastito dobro zdravlje, ali jedino što trebamo imati na umu kad je količina mlijeka u pitanju je da što više dijete stavljamo na dojku to će naše tijelo proizvoditi više mlijeka.“, naglašava Petra.

pravilan hvat – osnova uspješnog dojenja

„Ako dijete ima pravilan hvat dojenje neće biti bolno, smanjujemo mogućnost nastanka ragada, mastitisa, dijete dobiva dovoljnu količinu mlijeka, mirnije je i napreduje što odmah i majku čini mirnijom i opuštenijom.”, objašnjava Petra i dodaje, “Dojenje nekome dolazi prirodno i nema probleme, ali dojenje je i vještina koja se uči. Samo 1% žena zbog nekog razloga ne može dojiti. Sve ostale, nažalost odustaju zbog nedovoljne informiranosti i/ili podrške.“

Mag. psych. Maja Žutić iz Centra za reproduktivno mentalno zdravlje otkrila nam je kako se pripremiti na sve ono što slijedi nakon poroda te kako smanjiti stres koji itekako može imati negativan učinak na dojenje

„Budući roditelji obično se mnogo pripremaju za trudnoću i za sami proces porođaja, a potom se pronađu s malom bebom u naručju i osjete se preplavljeno, nesigurno i zabrinuto. Treba imati na umu da se rađanjem bebe ujedno „rađaju“ i majka i otac! Uz to što se poprima jedna nova uloga, razdoblje ranog roditeljstva prilično je izazovno razdoblje jer se žena oporavlja od porođaja, uspostavlja se ritam hranjenja i spavanja, razvija odnos s bebom i povećava odgovornost, što sve često prati umor i iscrpljenost radi isprekidanog obrasca spavanja tijekom noći.”, objašnjava Maja.

“Važno je da se majke zajedno s partnerom pripremaju za ono što slijedi kada se obitelj proširi. Potrebno je osigurati neposrednu pomoć i potporu bližnjih, osobito u razdoblju kada se žena oporavlja od porođaja. Tada je osobito važna praktična pomoć u vidu skuhanog obroka, obavljanja kupovine, skrbi o novorođenčetu, pomoći u kućanstvu. S druge strane, u tom osjetljivom razdoblju, vrlo je važno dobiti i emocionalnu podršku bližnjih, odnosno toplu, neosuđujuću riječ te uho za slušanje, razumijevanje i normalizaciju osjećaja. Potaknula bih majke i očeve da unaprijed razmisle koje su to bližnje osobe (obitelj, prijatelji, susjedi, kolege) na koje se mogu osloniti za pomoć!”, govori nam Maja te nastavlja, “Potrebno je pripremiti (i povezati) se s partnerom, razgovorom o potencijalnim izazovima na koje će naići, o promjenama koje slijede, reorganizaciji prioriteta te postići dogovor kako će se zajedno nositi kroz tu prvu turbulentnu godinu roditeljstva. Što smo bolje pripremljeni i informirani, više kontrole imamo nad situacijom i lakše njome vladamo. Primjerice, budući da je manjak sna jedan od najvećih izazova ranog roditeljstva, važno je isplanirati kako će se majka odmarati te se pritom osloniti na pomoć bližnjih. Također, potrebno je paziti da su razna zaduženja (koliko je moguće) pravilno raspodijeljena kako bi se oba roditelja osjećala uključeno, a ne preplavljeno ili podcijenjeno.”

I konačno, važno je sniziti očekivanja – savršen roditelj ne postoji niti mu treba težiti!

stres negativno utječe na zdravlje žene, a time i na dojenje

Iako mlijeko ne može nestati preko noći, ipak je stres taj koji igra veliku ulogu na putu prema uspješnom dojenju. „Stalna briga za novorođenče, neprospavane noći te razne brige oko zdravlja, financija, kućanstva i ostalog, mogu poljuljati i najiskusniju majku! No, dugotrajni visoki stres, kao i hormoni koji se tada luče, mogu imati neželjen učinak na majku i njezinu dobrobit, a tako i na dojenje. Primjerice, majke pod stresom mogu manje inicirati dojenje ili ga pak ranije prekidati, odnosno kraće dojiti. U tom slučaju, važno je pravovremeno prepoznati da se osjećamo preplavljeno i pod stresom, obratiti se partneru i bližnjima za pomoć te raditi na smanjenju stresa.”

“Pomoći može da se uključimo u neku fizičku aktivnost, po mogućnosti u prirodi (npr. šetanje), vježbamo duboko disanje i opuštanje, podružimo se s prijateljima, otvoreno komuniciramo s bližnjima svoje potrebe i brige, odmorimo se i radimo nešto u čemu uživamo makar 15 minuta u danu. Važno je i da žena ne zanemaruje svoje vlastite potrebe i osluškuje svoje tijelo. Također, budući da su majke često najstroži kritičari prema sebi, bitno je učiti se biti blaža i nježnija prema sebi. Za pomoć se žena može obratiti i stručnjacima npr. savjetovalištima za dojenje radi dodatne potpore i informacija o dojenju ili stručnjaku mentalnog zdravlja s kojim može naučiti razne strategije suočavanja sa stresom, kao i tehnike za opuštanje čime će se lakše nositi sa svakodnevnim stresom i poboljšati kvalitetu života.“, predlaže Maja.

kako se riješiti grižnje savjesti?

Mnoge majke misle da je dojenje nešto što dolazi sasvim prirodno, no velika većina na početku naleti na brojne izazove. Neki od njih dovedu i do odluke o prestanku dojenja s čime se javi, naravno, ona poznata grižnja savjesti i osjećaj da nismo dovoljno dobre majke. „Mnoge majke osjećaju izuzetnu krivnju, grižnju savjesti ili neuspjeh ako imaju poteškoća s dojenjem, odluče prekinuti dojenje ili ne dojiti uopće. Mnoge se najviše brinu da će se tada teže povezati sa svojom bebom, međutim, jedno je istraživanje na uzorku hrvatskih trudnica pokazalo da se zapravo majke koje doje i ne doje, ne razlikuju u kvaliteti povezivanja sa svojom bebom. Prema tome, važno je podsjetiti se da se majka povezuje sa svojom bebom na brojne načine, kroz maženje, igranje, pjevušenje, šetnje, kupanje, presvlačenje i milijun drugih aktivnosti koje provodi s bebom, a način hranjenja djeteta nipošto ne određuje ni kvalitetu odnosa s bebom niti kvalitetu majčinstva općenito!”

Majčinstvo je puno više od samog hranjenja djeteta, a sve što beba zaista treba jest roditeljska ljubav, briga i podrška.

Također, s obzirom na to da je kvalitetna podrška snažan zaštitan čimbenik mentalnog zdravlja, bližnji ljudi, stručnjaci i grupe podrške žena koje su se suočile sa sličnim problemima mogu pomoći da se prebrode neugodni osjećaji i smanji pritisak koji majke osjećaju.“, objašnjava Maja.

postporođajna depresija ili poslijeporođajna tuga?

Postporođajna depresija problem je s kojim se bori sve više novopečenih majki. Kako prepoznati radi li se samo o nekom prolaznom stanju ili većem problemu i kako ju riješiti otkriva nam Maja.

„Poslijeporođajna depresija, odnosno u struci poznata kao peripartalna depresija, jest depresivna epizoda koja se može javiti u trudnoći i do godine dana nakon porođaja. Najnovija istraživanja pokazuju da depresiju u trudnoći ili poslije porođaja doživljava otprilike 12-18% žena. Glavni simptomi su depresivno raspoloženje i gubitak interesa za stvari koju su majku prije zanimale, pretjerana krivnja, osjećaji srama i bezvrijednosti, promjene u apetitu ili spavanju te poteškoće s koncentracijom koji moraju trajati najmanje 2 tjedna i majci otežavaju svakodnevno funkcioniranje. Također, peripartalnu depresiju potrebno je razlikovati od poslijeporođajne tuge (eng. baby blues). Poslijeporođajna tuga je najblaže poslijeporođajno stanje koje se javlja rano nakon porođaja (otprilike u prva 2 tjedna), pogađa znatno više žena (čak 60%), kratko traje, slabijeg je intenziteta, a simptomi su blaži u odnosu na depresiju (npr. plačljivost, promjene raspoloženja, umor, slab apetit). Također, poslijeporođajna tuga obično prolazi sama od sebe bez potrebe za stručnom pomoći, dok je za depresiju potrebno potražiti pomoć.“

mentalno zdravlje majki još je uvijek tabu tema

Traženje pomoći još je uvijek u našem društvu „sramota“, a o mentalnom zdravlju majki još se uvijek nedovoljno priča. „Prisutan je velik nedostatak društvene svijesti o mentalnom zdravlju majki i o tome se premalo govori, što ocrtava pogrešnu (i nerealnu) sliku toga da nije uobičajeno doživjeti probleme mentalnog zdravlja u trudnoći ili poslije porođaja. No, činjenica jest da čak 1 od 5 trudnica i majki doživljava takve poteškoće, o čemu treba govoriti i educirati javnost. Prilično je zabrinjavajuće što veći dio trudnica i majki ne traži stručnu pomoć, radi čega su ti problemi vrlo slabo dijagnosticirani, a time i neliječeni. Drugim riječima, ako mi kao društvo šutimo o tome, nažalost, u velikoj većini slučajeva, šutjet će i majke. Dakle, razlog zašto majke šute o svojim problemima, uvelike počiva na društvenoj stigmi koja okružuje mentalne poremećaje općenito, a osobito one u trudnoći i majčinstvu.

Velik je društveni pritisak da se bude „savršena“ mama. Radi toga, mnoge žene osjećaju sram i strah da će ih okolina osuđivati ili otpisati kao lošu majku te brinu hoće li ih odvojiti od djece.

Također, majke su premalo informirane o perinatalnim psihičkim poremećajima, mnoge misle da su same i jedine u svojoj patnji, da pomoć nije dostupna, a često i umanjuju svoje teškoće ili ih pripisuju nekom prolaznom stanju/umoru.

Naglasila bih da je izuzetno važno osvijestiti da je mentalno zdravlje majki važno i poduzeti potrebne korake da pomoć i podrška bude svima dostupna. Možemo započeti s time da se svatko od nas educira o tome što (buduće) majke i očevi prolaze, koji se psihički problemi mogu javiti te kako im možemo pomoći da im to promjenjivo razdoblje trudnoće i roditeljstva bude jedno što ljepše i pozitivnije životno iskustvo.“

Sva tri intervjua možete pročitati u cijelosti u lipanjskom broju Magazina Supermame koji izlazi krajem mjeseca (besplatna prijava OVDJE).

Hvala našem sponzoru Philips Aventu koji omogućuje da pričamo o ovako važnim temama i koji je podrška majkama od prvog dana.

Fotografije: Emilija Lasić Črepić

Objava ovo su najbolji savjeti za uspješno dojenje! pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Jedna od novopečenih supermama 2021. godine je i Paula Sikirić. Kako se Paula snašla u prvim danima, sad već mjesecima majčinstva, ispričala nam je uz šalicu tople kave. Sve smo prošle te prve faze, osobito s prvim djetetom kada malo toga znaš, a imaš vlastita očekivanja od toga kako bi majčinstvo trebalo izgledati. Što je za prve dane potrebno, koji proizvodi olakšavaju ulogu mame, a ujedno i kako uključiti tate i kroz te prve dane, pročitajte iz našeg razgovora.

Je li majčinstvo onakvo kakvim si ga zamišljala? Što je drugačije?

Pa ja zapravo nikad nisam u detalje majčinstvo zamišljala. Sanjarila sam o obitelji, djeci, ali da sam zamišljala kakav je osjećaj ili što majčinstvo donosi…nisam. Tako da me ništa ne iznenađuje, ništa mi nije teško niti me išta može razočarati.

Sjećaš li se što si osjećala ili pomislila kad si prvi put ugledala svoje dijete?

Zapravo mi je trebalo malo duže da je vidim pošto su mi ju odmah stavili na prsa. Nisam je uspjela vidjeti pa sam molila zaručnika da ju fotografira na mojim prsima i pokaže. Zapravo sam bila jako zbunjena i jedino čega se sjećam je kako sam rekla da bih mogla svaki dan rađati, ali ne i biti trudna.

Jesi li odmah osjetila povezanost s djetetom ili ti je za to kao mnogim drugim majkama trebalo više?

Ja sam sebe pripremala na to da će mi trebati vremena i da je to u redu, međutim odmah sam se zaljubila u nju.

Što bi voljela da su ti rekli o majčinstvu prije majčinstva?

Ma iskreno, ništa! Ja sam osoba koja funkcionira: “što ne znam ne može me boljeti i ne mogu analizirati u besvijest.” Ali pripremala sam se psihički da će postpartum biti težak, iscrpljujući, emocionalni roller coaster i sve, samo ne bajka. Mislim da mi je to baš puno pomoglo, iako je i dalje sve osim bajke.

Koja ti je najteža faza dosad?

Definitivno trudnoća, baš mi je bila teška. To tek sad vidim kada je iza mene. U tim trenutcima to nisam tako doživljavala, ali da mi sad netko kaže: “ ajde opet”, mislim da bih ipak to malo odgodila. Ponajviše zbog dijagnoze plućne embolije u zadnjem tromjesečju i svih nedaća koje smo prošli dok nismo ustanovili što mi je. Zapravo je interesantno kako ti svijest nekako potisne sve te “teške trenutke”,  kada mi ih zaručnik prepričava ja ih se ili ne sjećam ili ih nisam doživjela tako.

Jesi li se pripremala za dojenje?

Apsolutno! Mala je imala odličan hvat, jer sam vježbala kako ću to odraditi i spriječiti ragade i sve ostale neugodne situacije koje dolaze s lošim hvatom. I moram se pohvaliti da ih nismo imali! Kupus je bio spreman, oblozi, masažer… ja sam se spremila za to kao da idem u boj. Ali svejedno je bilo naporno i teško.

Je li ti dojenje došlo prirodno ili si naišla na probleme na tom putu? Kako si ih riješila i tko ti je bio najveća podrška?

Dojenje je prekrasno iskustvo, nezamjenjivo. Išlo mi je prirodno, ali definitivno je bila borba i s vremenom – toliki psihički napor da mi je i tijelo počelo manje mlijeka stvarati. Beba je to osjećala i bila nervozna svaki put kad bih ju stavljala na prsa. Na sreću, imala sam ogromnu podršku zaručnika, bez njega ne znam kako bih išta uspjela. Ne znam niti jednog muškarca toliko involviranog u cijeli proces. Unatoč svoj toj podršci, jednostavno s vremenom se dojenje smanjilo i prešli smo na AD.

Koji su ti proizvodi olakšali dojenje?

Ajme, Philips Avent izdajalica mi je bila najveća pomoć! Definitivno najviše upotrebljen uređaj. Da sam nastavila dojiti i dalje bi bila moja desna ruka. Prvo me spašavala mastitisa jer sam imala ogromne navale mlijeka, a onda kasnije u fazi borbe mi je omogućavala da bebi i dalje dajem svoje mlijeko, ali na bočicu. Tako da i kad smo morali uvesti AD, sam to kombinirala sa izdojenim mlijekom.

Je li te majčinstvo promijenilo i kako?

Ne znam je li dovoljno 5 mjeseci da te majčinstvo promijeni. Ne znam ni sama vidjeti te stvari, možda bih trebala pitati ljude koji me okružuju. Primijetila sam da se manje bavim nebitnim stvarima i osobama. Kao da ne želim trošiti energiju na njih.

Jesi li se susrela s #momshamingom?

Kako ne stavljam svoju bebu na Instagram niti dijelim previše svoje odluke, nema baš prostora za #momshaming. Iako sam se susrela s 3-4 poruke koje su komentirale neki moj postupak. Nakon toga sam odlučila kako više neću takav sadržaj objavljivati. Mislim da mi je to jedna od najpametnijih odluka u životu.

Koji je najbolji savjet o majčinstvu koji si dobila?

Nisam baš neke ultra inspirativne savjete dobivala ili zapamtila. Puno ljudi savjetuje, a da ih se ne pita i svi se uglavnom svode na: “spavaj dok možeš”, “čekaj da krene hodati…”, “posao tek slijedi”…

Što bi poručila svim budućim mamama?

I kad misliš da drugi znaju bolje, to je tvoje dijete i vjeruj mi, ti ćeš ga najbolje poznavati. Čuj tuđe savjete, ali poslušaj one koje sama odabereš da su najbolji za tebe i dijete. I samo jedna opaska…ja spavam i dalje, posao koji su mi najavljivali sam odradila i živa sam, nisam rastrgana i nije mi se život okrenuo za 180. Sve je to blagoslov i onako ti je kako si sama posložiš. Ti biraš hoće li ti biti teško ili lako. Ne boj se majčinstva i izvlači ono najbolje iz svega što ono donosi.

Paula je odabrala Philips Avent proizvode da joj pomognu u prvoj godini njezine bebe, potpuno razumijemo zašto. Najprirodniji način hranjenja na bočicu upravo osiguravaju Avent Natural bočice, koje su dizajnirane za majke koje žele kombinirati dojenje i hranjenje na bočicu. Izuzetno mekan sisač oblika dojke potiče prirodno zahvaćanje i oponaša oblik majčinih prsa.

izdajanje – donosimo vam 5 najčešćih mitova! – Supermame

Fotografije: Pepper Atelier

Intervju omogućio: Philips Avent

Objava Paula Sikirić: majčinstvo mi nije preokrenulo život naopačke pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

U suradnji s Philips Avent donosimo vam poseban serijal podcasta sa zanimljivim gošćama u kojima ćemo pričati o trudnoći, majčinstvu i svim izazovima koje roditeljstvo nosi.

Objava sudjeluje li vaš partner ravnopravno u odgoju djeteta? pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Svaki ponedjeljak donosimo vam zanimljive epizode u suradnji s Philips Aventom. Pričamo o majčinstvu, trudnoći i svim izazovima koje roditeljstvo sa sobom donosi.

U novoj epizodi podcasta u suradnji s Philips Avent, ugostile smo Maju Žutić, asistenticu na Odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta i doktorandicu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje radi na doktoratu u području depresije kod trudnica i majki. Reproduktivnim mentalnim zdravljem bavi se od početka svoje karijere te je suradnica Centra za reproduktivno mentalno zdravlje osnovanog s ciljem zaštite i unaprjeđenja zdravlja žena i njihovih partnera te roditelja i budućih roditelja.

U ovoj epizodi popričale smo o majčinskom sagorijevanju, koji su glavni faktori zbog kojih do njega dolazi te kako si možemo pomoći. Maja će vam dati nekoliko konkretnih savjeta kako prebroditi taj izazovan period.

Philips Avent serijal – trudnoća i majčinstvo

E03 Sagorijevanje u majčinstvu i kako ga spriječiti?

Epizodu poslušajte i na SPOTIFY.

Foto: pexels.com

Objava sagorijevanje u majčinstvu i kako ga spriječiti? pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

U suradnji s Philips Avent donosimo vam poseban serijal podcasta sa zanimljivim gošćama u kojima ćemo pričati o trudnoći, majčinstvu i svim izazovima koje roditeljstvo nosi.

U novoj epizodi podcasta u suradnji s Philips Aventom ugostile smo Barbaru Perasović Cigrovski, psihologinju, certificiranu voditeljicu seminara Familylab-a i osnivačicu i voditeljicu centra za podršku roditeljima Klubko.

S Barbarom smo popričale o važnosti čitanja i pričanja priča djeci. Koji su benefiti čitanja djeci, koliko su važne prilikom uspavljivanja, djeluju li kao utjeha i kako motivirati onu djecu koja čitanje baš i ne vole poslušajte u ovoj epizodi podcasta.

Klubko prihvaća i razumije realnu sliku roditeljstva i stvara ponudu i sadržaje prema stvarnim potrebama roditelja. Klubko se rodio iz spoznaje da je roditeljima, a posebno u prvoj godini bebinog života, podrška zajednice prijeko potrebna, ali nedovoljno dostupna. Roditelji imaju pravo na podršku i trebaju je kako bi mogli adekvatno brinuti o sebi i odgovoriti na djetetove potrebe jer briga o sebi je ključ brige o drugima.

Philips Avent serijal – trudnoća i majčinstvo

E02 Zašto je važno čitati djeci

Objava zašto je važno čitati djeci? pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Zvuče li vam trudnoća i porod u vrijeme pandemije zastrašujuće? Poslušajte kakvo je iskustvo imala naša Petra Cicvarić u prvoj epizodi serijala u suradnji s Philips Aventom.

U suradnji s Philips Avent donosimo vam poseban serijal podcasta sa zanimljivim gošćama u kojima ćemo pričati o trudnoći, majčinstvu i svim izazovima koje roditeljstvo nosi.

Trudnoća sa sobom donosi šareni spektar emocija, od radosti i uzbuđenja zbog dolaska prinove do zabrinutosti i straha zbog svih promjena koje sa sobom majčinstvo nosi. Biti trudnica ili rodilja u doba pandemije zato je vrlo izazovno – buduće majke susrele su se i još se uvijek susreću s nizom novih pravila i restrikcija. A tu je i dodatna doza straha koju pandemija sa sobom donosi.

U prvoj epizodi ugostile smo Petru Cicvarić koja nam je ispričala sve o svom iskustvu trudnoće i poroda u vrijeme pandemije te s kojim se izazovima i problemima susrela.

Podcast Iskreno o majčinstvo možete slušati na svim aplikacijama za slušanje podcasta.

Philips Avent serijal – trudnoća i majčinstvo

E01 Trudnoća i porod u vrijeme pandemije

Link na ostale aplikacije za slušanje podcasta potražite OVDJE.

Photo: unsplash.com

Objava o trudnoći i porodu u pandemiji popričale smo u prvoj epizodi serijala podcasta u suradnji s Philips Aventom pojavila se prvi puta na SUPERMAME.

Dojenje je tema o kojoj se na svu sreću sve više i više priča, sve se više razbijaju mitovi vezani uz dojenje te današnje majke imaju na raspolaganju veliku količinu informacija i savjeta koje mogu primijeniti kako bi ostvarile uspješno dojenje. Majčino mlijeko donosi puno benefita za razvoj bebe, osobito u prvim mjesecima života, a izdajanje je odličan način za sve one majke koje možda nisu u mogućnosti hraniti svoju bebu na dojku. Razlozi mogu biti svakakvi, od prijevremeno rođene djece koja nisu u stanju dugo sisati dojku, oštećenih bradavica, eventualne razdvojenosti između majke i djeteta (povratak na posao), upale dojke ili da bi samo potaknuli proizvodnju mlijeka.

U ovom članku donosimo par mitova koji se vežu uz izdajanje.

1. Izdajanje je bolno i teško

Kao i kod dojenja, koje na prvu može biti malo teže i neugodno, tako je ponekad i kod izdajanja potrebno vrijeme da se naviknemo te nađemo položaj i tehniku koja nam odgovara. Ukoliko i nakon nekog vremena i dalje osjećate bolove pri izdajanju najčešće je to pokazatelj da onda nešto ne radite kako treba ili možda koristite izdajalicu koja vama ne odgovara. Pri kupovini izdajalice svakako obratite pozornost na one koje će vam osigurati veću učinkovitost.

Patentirani jastučići za masažu ručne pumpe za izdajanje Philips AVENT svijaju se prema unutra i prema van oponašajući pokrete bebe kada sisa, što za cilj ima poticanje brzog i prirodnog otpuštanja mlijeka. Vakuum s blagim usisavanjem oponaša bebino sisanje i potiče ravnomjeran protok mlijeka koji zahtijeva manje pumpanja. Klinički je dokazano da izdaja više mlijeka od dvostruke bolničke električne pumpe za izdajanje.

2. Žene s manjim grudima ne mogu izdojiti puno mlijeka

Svakako bi se moglo reći da je ovo jedan od češćih mitova kad su dojenje i izdajanje u pitanju, kao i onaj da žene s velikim grudima imaju velike količine mlijeka. Veličina vaših grudi nema veze s količinom mlijeka koju vaše tijelo može proizvesti. Hormoni, ponuda i potražnja je ono što stimulira produkciju mlijeka. Veće grudi samo imaju više masnog tkiva, a ne više mliječnih žlijezda. Isto tako može se dogoditi da, bez obzira na veličinu vaših grudi, ne izdojite onoliko mlijeka koliko ste očekivali. To također ne znači da nemate dovoljno mlijeka. Zapamtite – proizvodite onoliko mlijeka koliko je vašoj bebi potrebno. Količina izdojenog mlijeka također može ovisiti i o izdajalici koju koristite. Vrlo često je slučaj da majke ne znaju pravilno koristiti ručnu izdajalicu, pa u tom slučaju električna svakako daje bolje rezultate te će vam pomoći da izdajanje bude ugodnije i bez stresa, što također može utjecati na količinu mlijeka. Također, jedan od načina kako možete povećati količinu mlijeka je upravo – izdajanje.

Izdojite više mlijeka u kraćem roku uz pomoć Philips Avent električne izdajalice s jastučićem koji stimulira dojku da izdaja mlijeko poput bebe. Besprijekorno se prebacuje iz načina rada stimulacije u način rada izdajanja, a primjenjuje upravo pravu količinu pritiska stimulacije bradavica i sile usisa za maksimalni protok mlijeka. Silikonski se jastučić nježno savija te prilagođava bradavici – jedna veličina pristaje svima. Philips Avent električna izdajalica nudi 8 postavki za stimulaciju i 16 postavki za izdajanje za personalizirano iskustvo.

3. Pohranjeno majčino mlijeko nije dobro kao svježe majčino mlijeko

Kad je pohrana mlijeka u pitanju, potrebno je znati nekoliko pravila i poštivati mjere opreza kako slučajno ne bi došlo do kontaminacija i kako bi pohranjeno mlijeko zaista ostalo svježe. Za najbolje rezultate prilikom skladištenja izdojenog mlijeka razmislite o korištenju steriliziranog stakla, boca bez BPA ili vrećica za pohranu izdojenog mlijeka koje su prethodno sterilizirane. Izdojeno mlijeko stavite izravno u frižider ili hladnjak, jer predugo držanje na sobnoj temperaturi može biti opasno. Svaku porciju označite datumom dana kada je mlijeko izdojeno. Izdojeno mlijeko može stajati na sobnoj temperaturi oko 4 sata, u frižideru do 8 dana, a u dubokom zamrzivaču 6 mjeseci.

4. Izdajanje može promijeniti oblik grudi

Samo izdajanje nije krivac zašto ženske grudi promjene veličinu ili oblik. Za to su krivi hormoni (različiti nivoi estrogena i progesterona) koji se mijenjaju tokom trudnoće i dojenja. Veliku ulogu također igraju genetika i nagla promjena tjelesne težine. Kod tek malog postotka žena će se grudi vratiti u prijašnje stanje.

5. Izdajanjem se ne može ostvariti povezanost s bebom kao prilikom dojenja

Iako je dojenje posebna veza između majke i djeteta, postoji i puno drugih načina na koji se majka i beba mogu povezati. Kontakt „koža na kožu“ jedan je od izvrsnih ili kako ga mnogi nazivaju „čarobnih“ trenutaka koji omogućuje da se beba od prvog dana osjeća mirno i sigurno. Majke koje iz nekog razloga hrane svoje dijete na bočicu često prakticiraju upravo ovu metodu.

Sadržaj nastao u suradnji s Philips Avent.

Fotografije: Pepper Atelier

Supermama: Mirna Strikinac Šarić

Objava 5 najčešćih mitova o izdajanju pojavila se prvi puta na SUPERMAME.