Budući da vam je zdravlje vašeg djeteta na prvom mjestu i ono je preduvjet da bi obavljali sve ostalo u životu, željela bih vam skrenuti pažnju na novije spoznaje o povezanosti zdravlja s našim dobrim bakterijama. Tijekom posljednjih desetljeća, znanstvenici i liječnici drastično su revidirali svoje stavove o bakterijama. Suvremena istraživanja su otkrila da je tek manji broj mikroorganizama patogen, odnosno u stanju je učiniti nas bolesnima. Velika većina bakterija je korisna, ustvari, bez njih ne možemo živjeti! Danas znamo i to da je broj bakterija koje borave u našem probavnom traktu veći nego što ima stanica u našem organizmu, a ti bilijuni naših sustanara ukupno teže oko 2 kilograma. Skup svih tih vrsta (sojeva) bakterija, gljivica i virusa ima više naziva: crijevna mikroflora, mikrobiom, intestinalna mikrobiota i sl.
Crijevna mikroflora ima ulogu filtera, ali i barijere koja nas svojim mehanizmima štiti od neželjenih bakterija i obučava imunološki sustav da razlikuje prijatelja od neprijatelja.
Bebin probavni trakt se nakon rođenja mora naseliti s milijunima dobrih bakterija različitih vrsta. Već i porođaj utječe na to, jer bebinu kožu i crijeva majčini mirkoorganizmi koloniziraju dok prolazi kroz porođajni kanal. Zatim se kolonizacija dopunjuje kolostrumom, majčinim mlijekom, dodirivanjem bebe ljudi iz okoline, kasnije kroz drugu hranu koja sadrži žive mikroorganizme (fermetirana i nepasterizirana hrana). Pored toga, beba kasnije pojede znatnu količinu prljavštine, stavlja usta sve što joj se nađe na putu, naslanja svoje lice na životinje i dijeli bakterije sa svojim prijateljima iz parka ili vrtića. I u tome nema ništa loše, jer naš imunološki sustav upravo u tim scenarijima „vježba“ i postaje jači i otporniji.
Najveći broj mikroorganizama smješta se u tanko crijevo, gdje tvore biofilm koji prekriva crijevne resice (vili) koje oblažu cijeli probavni trakt. Funkcija tog biofilma je pomoć kod probavljanja hrane, izlučuje enzime potrebne za sintezu vitamina koje apsorbiramo u krvotok, stvara antibakterijske, antigljivične i antivirusne supstance koje usporavaju rast loših sustanara i održavaju sluznicu crijeva zdravom. Biofilm mikroorganizama igra i brojne druge uloge, a njegov sastav utječe i na izlučivanje kemijskih spojeva zbog kojih se osjećamo dobro.
Kod novorođenčadi stijenka crijeva je porozna. Zamislite stanice crijeva koje nisu gusto posložene jedna do druge, već stijenka sadrži pore kroz koje moraju proći veliki proteini iz majčinog mlijeka i imunoglobulini koji će pomoći da se bebin imunosni sustav pravilno aktivira. Rastom bebe, ona iz majčinog mlijeka dobiva tzv. faktor rasta (epidermal growth factor), koji zajedno s prirodnim masnoćama, kolesterolom (on je gradivni element stijenke svake stanice), te proteinima u majčinom mlijeku, utječe na to da s vremenom stijenka crijeva zarasta i da više nije propusna. Sa oko 5 punih mjeseci stijenka crijeva je zrela za unos neke druge hrane osim mlijeka.
Prikazano jednostavnije, zamislite crijevnu stijenku kao tlo, a crijevna mikroflora prekriva vlati trave (crijevne resice-vili). Čitavo tlo je prekriveno gustim slojem trave. Ako je tlo erodirano (jer nije dobilo dovoljno humusa tj. hranjivih tvari za obnovu i rast) onda ni trava ne može dobro napredovati. To je ekvivalent pukotinama u tlu. Bez odgovarajuće zdrave prehrane u prenatalnoj i postnatalnoj prehrani djece, međustanične veze u crijevima mogu biti slabe. Tlo je granica na kojoj se susreće vanjski i podzemni (unutarnji) svijet. Uz sluznice nosa i pluća, upravo crijevo predstavlja najveću površinu u našem tijelu odnosno fizičku barijeru koja štiti naš unutrašnji organizam od štetnih utjecaja vanjskog svijeta. Zato je mnoštvo imunoloških stanica smješteno u crijevima.
„Sindrom propusnog crijeva može biti uzrokovan nizom čimbenika, a suvremeni način života nas čini sve ranjivijima. Sindrom propusnog crijeva je stanje koje se događa kada kronična upala iritira stijenku crijeva, te se razviju mikroskopske pore. One omogućuju ulazak alergenim bjelančevinama ili ostatcima neprobavljene hrane u krvotok. Tada će reagirati imunosni sustav stvarajući alergijsku reakciju.“ – kaže doktorica Ivana Blažević, iz centra Proimmun, koji se bavi detaljnom laboratorijskom dijagnostikom mikroflore crijeva.
„Normalno je da novorođene bebe imaju propusna crijeva, što objašnjava zašto bebe koje jedu neprikladnu hranu ili nemaju dobru mikrofloru, tijekom prvih šest mjeseci često pate od alergija na hranu, astme ili kroničnog kašlja, atopijskog dermatitisa ili probavnih problema. No, jednom kada se crijevno-imunološki sustav razvije i sazrije, normalno crijevo omogućuje zdrav razvoj i apsorpciju hranjivih tvari. Neprestano iritiramo naš probavni trakt s visokim unosom rafiniranih šećera, aditiva u hrani, ostatcima pesticida, teških metala, antibioticima, te opasnim bakterijskim sojevima ili kemikalijama. Stručnjaci se slažu da je za postizanje zdravog crijeva dopunjavanje prehrane živim dobrim bakterijama apsolutno neophodno. Bez održivog probiotičkog rješenja, vrlo je teško pomoći u popravljanju propusnosti crijeva. Određeni probiotički pripravci poboljšavaju imunološku funkciju, dok drugi promiču zdravlje ili ravnotežu hormona.“, nastavlja dr. Blažević, koja zagovara holistički pristup liječenju.
Najprirodniji način da beba dobije prave količine i sojeve dobrih bakterija je kroz prirodni porođaj i dojenje. Majka mora kroz razdoblje trudnoće i dojenja paziti na prehranu kako bi njezina crijevna mikroflora bila zdrava i crijeva nepropusna za bilo kakve toksine i alergene iz okoliša, jer bi oni preko posteljice i kasnije mlijeka mogli štetiti i bebi. Ako majka ne može dojiti bebu zbog zdravstvenih ili nekih drugih problema, potrebno je napraviti nalaze, koji mogu pokazati koji dobri bakterijski sojevi nedostaju bebi kako bi se odredio pravi probiotik i kako bi se vidjelo koji loši mikroorganizmi možda „rade nered“. Različite analize su prilagođene za dojenu djecu, djecu na mliječnoj formuli, te djeci u dobi od 1-10 godina. One pokazuju crijevnu floru, dobru i lošu, propusnost crijeva, imunitet sluznice, itd. Utvrđivanje uzroka crijevnih problema kod male djece zahtijeva pažljivu procjenu, stoga je važno raditi s liječnikom.
Najbolji put do iscjeljivanja crijeva ovisi o uzroku, ali glavna nit vodilja je uklanjanje faktora koji su štetni za crijeva i dodati ono što može pomoći da crijevo ozdravi. Osim specijaliziranih probiotika, za prevenciju bolesti i zdrava crijeva najvažnija je prehrana djeteta. O tome će biti više riječi u mojim slijedećim tekstovima. Doista, svijet u nama je toliko složen da će njegov utjecaj na zdravlje znanstvenici još godinama istraživati.
NATAŠA
Lubiteljica prirode i izvorne hrane, sklona proučavati svijet s neograničenom radoznalošću. Prestala je analizirati i prepustila se ljepoti života kada je 2016. postala mama jednog slatkog dječaka. Od studentskih dana na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, velika je zaljubljenica u Zagreb, pa mu se uvijek voli vraćati. Nakon godine dana porodiljnog odlučila je krenuti neutabanom stazom poduzetništva, pa je 2017. otvorila smoothie bar VitaVi u mjestu Viganj, jer je znala da bez mora ne može živjeti, kao niti sportaši bez smoothija. Zavaravajuće oglašavanje prehrambene industrije i sve veći broj procesiranih namirnica koje zbunjuju mame, razlog su što je pokrenula Instagram profil @VitaVi_baby, te počela pisati i predavati o prehrani djece. Voljela bi da ima više vremena za yogu, čitanje knjiga i surfanje.
