Dvojezičnost je sposobnost pojedinca da uspješno koristi dva jezika. Danas, kada više od polovine svjetske populacije koristi barem dva jezika, a djeca često odrastaju u dvojezičnim ili višejezičnim sredinama nužno je poznavati osnovna obilježja dvojezičnog razvoja djece.
Dvojezičnost možemo promatrati kroz nekoliko kriterija, a jedan od kriterija je i dob usvajanja jezika. Upravo prema tom kriteriju razlikujemo simultanu i sukcesivnu dvojezičnost.
Ako dijete oba jezika usvaja istovremeno, od rođenja, ili ako je drugi jezik počelo usvajati do treće godine života (kada se usvajaju osnove materinskog jezika) govorimo o simultanoj dvojezičnosti.
Ako dijete drugi jezik usvaja nakon treće godine života tj. kada su osnove prvog jezika već usvojene govorimo o sukcesivnoj dvojezičnosti.
Dominantnost jednog jezika
Kod dvojezičnih govornika najčešće je jedan jezik dominantan. Dominantnost jezika podložna je promjenama pa tako u jednom periodu života djeteta (npr. u predškolskom periodu) dominantan može biti jedan jezik, a u idućem periodu (npr. u školskoj dobi) dominantan može biti drugi jezik.
Koji je jezik dominantan ovisi o kvaliteti i količini izloženosti svakom jeziku, dobi u kojoj se uči pojedini jezik i kontekstima u kojima koristimo svaki jezik tj. okolini. Upravo to je dokaz da je jezik u velikoj mjeri i proizvod iskustva.
Promatrajući govorno-jezični razvoj dvojezične djece, veliki broj istraživanja potvrđuje da dvojezična djeca zapravo prolaze dvije faze usvajanja jezika. U prvoj je fazi glavno obilježje neizdiferencirani jednojezični sustav u kojem su prisutni elementi oba jezika koje dijete usvaja. Dok je glavna značajka druge faze diferenciranost jezičnih sustava koje dijete usvaja i tada oba jezika počinju funkcionirati kao zasebni sustavi.
Kako djeca uče dva jezika istovremeno?
Djeca koja uče dva jezika istodobno prolaze kroz iste razvojne faze govorno-jezičnog razvoja kao i djeca koja usvajaju samo jedan jezik pa se tako oko drugog mjeseca života javlja gukanje, nakon kojega slijedi period vokalne igre, a oko šestog mjeseca života javlja se brbljanje te dolazi do pojave prve riječi.
Pojava prve riječi kod djece koja usvajaju dva jezika može blago kasniti, ali još uvijek se prva riječ javlja u rasponu koji je predviđen i za jednojezičnu djecu, a to je u periodu od 8. do 15. mjeseca života. Jednojezična djeca usvoje vokabular od oko 50-tak riječi otprilike u 18. mjesecu života (dobni raspon je od 15. do 22. mjeseca). I dvojezična djeca također usvajaju 50-tak riječi u isto vrijeme, ali to se odnosi na riječi usvojene u oba jezika.
„Spajanje„ jezika potpuno je očekivano kod djece koja uče dva jezika”
Od prve do druge godine života jezici su još uvijek nediferencirani i može doći do „spajanja“ jezika tj. djeca dijelove riječi iz jednog jezika spajaju s dijelovima riječi iz drugog jezika. Ovo obilježje dvojezičnog razvoja često brine roditelje i ponekad to smatraju znakom kašnjenja govorno-jezičnog razvoja djeteta, ali „spajanje„ jezika potpuno je očekivano kod djece koja uče dva jezika.
Od druge do treće godine javlja se „miješanje“ jezika tj. djeca često riječi iz različitih jezičnih sustava koriste u istoj rečenici ili gramatička pravila jednog jezika prenose u drugi jezik. Iako često dolazi do miješanja jezika, istraživanja su pokazala da, dvojezična djeca ipak imaju metalingvističku svijest o postojanju dva odvojena sustava.
Oko četvrte godine života dijete ulazi u drugu fazu tj.počinje koristiti oba jezika kao zasebne sustave. Novija istraživanja pokazuju da dvojezičnost u pozitivnom smislu utječe na kognitivne funkcije, prostorne sposobnosti, pažnju, radnu memoriju te da osobe koje tečno govore barem jedan strani jezik imaju manju mogućnost razvoja demencije ili gubitka kognitivnih sposobnosti kada ostare.
Martina vas poziva na radionicu “Pričamo o djeci” koju radi u suradnji s Helen Doron školom stranih jezika i mag.educ.reh. Anom Šečić. Program radionice i više informacija pronađite OVDJE.
Martinin blog- savjeti i priče jednog logopeda, namijenjen je roditeljima koji žele saznati korisne informacije i dobiti savjete o mnogim aspektima razvoja komunikacije, jezika i govora. Blog piše Martina Starčević Perica, logoped sa dugogodišnjim iskustvo u radu s djecom predškolske i rane školske dobi. Na blogu (prijavom na newsletter) dostupne su različite razvojne igrice i materijali namijenjeni poticanju razvoja djece s naglaskom na vježbe poticanja govorno-jezičnih vještina i vještina rane pismenosti.
