Autor: Ana Stipić Lihić

što logopedi žele da svaki roditelj zna o pravilnom izgovoru?

Logopedi su stručnjaci koji rade na prevenciji, otkrivanju, dijagnosticiranju te terapiji poremećaja verbalne i/ili neverbalne komunikacije te poremećaja oralno-laringealnih funkcija u osoba svih dobnih skupina. Ali u široj javnosti, najčešće možemo čuti da su logopedi oni koji popravljaju nepravilan izgovor glasova. Dislalije ili poremećaji izgovora uistinu jesu najučestaliji problem u predškolskoj dobi s obzirom da se pojavljuju kod 20 do 30 % djece. Dakle svako četvrto dijete treba logopedsku pomoć u vidu korekcije izgovora. Postoje tri vrste artikulacijskih teškoća; omisije, supstitucije i distorzije odnosno dijete može određeni glas izostavljati, zamjenjivati s nekim drugim glasom ili ga može nepravilno izgovarati. U hrvatskom jeziku postoje različiti poremećaji izgovora, a najčešći je sigmatizam. Glasove S, Z, C, Č, Ć, Š, Ž, DŽ i Đ djeca često mijenjaju glasovima T i D, ali samo…

što logopedi žele da svaki roditelj zna o predvještinama čitanja i pisanja

Prema podacima županijskih ureda za obrazovanje u Hrvatskoj, prošle je godine bio odgođen upis u prvi razred osnovne škole za više od 4000 djece, što čini 10-12 % sveukupnog broja školskih obveznika.  Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo navode da su najčešći razlozi odgode vezani uz specifična odstupanja u razvoju jezika, govora i fine motorike, koja se kroz naredno razdoblje mogu prevladati ili “prerasti” u neki od specifičnih poremećaja vezanih uz čitanje i pisanje. Jedno od specifičnih odstupanja su i nedovoljno razvijene predvještine čitanja i pisanja. I ne, pritom se ne misli na teškoće u “slovkanju” koje čini samo dio jedne od ukupno pet ključnih vještina. Predvještine čitanja i pisanja se NE razvijaju u godini prije polaska u školu. Razvijaju se od najranije dobi i puno su više od poznavanja slova…

što logopedi žele da svaki roditelj zna o ekranima?

Živimo u vremenu prepunom informacija i savjeta o dječjem razvoju. Ako spomenemo izloženost ekranima koja sasvim sigurno utječe na našu djecu, kao i na nas, informacije su raznolike. Posljednjih nekoliko desetljeća provedena su brojna znanstvena istraživanja koja su utvrdila povezanost ekrana i dječjeg razvoja, ali priroda te povezanosti je još uvijek dovoljno nejasna stručnjacima da široj javnosti nisu poznate konkretne upute. Cilj ovog teksta je pružiti relevantne, znanstveno utemeljene preporuke u vezi ekrana, u svrhu prevencije mogućih štetnih učinaka na razvoj komunikacije, jezika i govora. Djeca usvajaju komunikacijske vještine, jezik i govor putem interakcija s okolinom. U najranijoj dobi okolinu čine primarni skrbnici, a količina i kvaliteta interakcije skrbnik-dijete utječu na djetetov razvoj. Ekrani mogu narušiti kvantitetu i kvalitetu interakcija između roditelja i djece. Kako? Vjerujem da svatko od nas…

što logopedi žele da svaki roditelj zna?

Živimo u vremenu prepunom informacija i savjeta o dječjem razvoju. Isto tako živimo u vremenu rapidnog povećanja učestalosti teškoća u nekom razvojnom aspektu. Zašto je to tako? Izmišljaju li logopedi i stručnjaci sličnog profila probleme tamo gdje ih nema? Kratko i jasno – ne. Ako nekoga zanimaju teorije o uzrocima, na internetu su svima dostupni znanstveni članci i toplo preporučam da u takvim izvorima potražite odgovore. Znanje uistinu je moć, a prevencija je ključ zdravlja. Koje su to logopedske ključne, potencijalno preventivne informacije? Dijete se razvija putem interakcija sa svojom okolinom. Od rođenja je potrebno obraćati se djetetu, pjevušiti, odgovarati na njihovo gugutanje, imenovati naše i njihove radnje i predmete koje dijete primjećuje. Od najranije dobi možemo poticati komunikacijski razvoj korištenjem gesti i razgovarati s djetetom puno prije pojave govora….