Prema podacima županijskih ureda za obrazovanje u Hrvatskoj, prošle je godine bio odgođen upis u prvi razred osnovne škole za više od 4000 djece, što čini 10-12 % sveukupnog broja školskih obveznika. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo navode da su najčešći razlozi odgode vezani uz specifična odstupanja u razvoju jezika, govora i fine motorike, koja se kroz naredno razdoblje mogu prevladati ili “prerasti” u neki od specifičnih poremećaja vezanih uz čitanje i pisanje. Jedno od specifičnih odstupanja su i nedovoljno razvijene predvještine čitanja i pisanja. I ne, pritom se ne misli na teškoće u “slovkanju” koje čini samo dio jedne od ukupno pet ključnih vještina.
Predvještine čitanja i pisanja se NE razvijaju u godini prije polaska u školu. Razvijaju se od najranije dobi i puno su više od poznavanja slova i slovkanja. Postoji pet predvještina koje očekujemo da su razvijene prije polaska u prvi razred: uredan opseg rječnika, uredne vještine pripovijedanja, uredna razina znanja o tisku i uredna razina tzv. „fonološke svjesnosti“ uz poznavanje slova (ne pisanje slova nego imenovanje) koje nije nužno, ali može olakšati usvajanje čitanja i pisanja.
Rječnik ili leksik je jedna od pet jezičnih sastavnica (uz fonologiju, morfologiju, sintaksu i pragmatiku) koja uvelike određuje naš uspjeh u ovladavanju čitanjem. Razlikujemo receptivni (sadrži sve riječi koje razumijemo, čije smo značenje usvojili) i ekspresivni rječnik koji sadrži sve riječi koje zaista upotrebljavamo u govoru.
Pripovijedanje je vrlo složena jezična vještina čiji razvoj počinje u ranom djetinjstvu. Svako naše postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, čitanje i razgovor o slikovnicama modeliraju djetetovo buduće pripovijedanje.
Svijest i znanje o tisku je predvještina čiji razvoj počinje od rođenja, ako je dijete okruženo knjigama i ako mu se često i aktivno čitaju slikovnice. Djeca koja su uspješno razvila svijest o pisanom tekstu prije polaska u školu znaju da tekst ima stalnost značenja (bez obzira tko i na koji način pročita određeni tekst, on će u svojoj osnovi uvijek ostati isti), da se pisani tekst čita s lijeva na desno i odozgo prema dolje, da se priča nastavlja na sljedećoj stranici i da bijeli razmaci služe kako bi razdvojili dvije riječi.
Poznavanje slova i pisanje slova nije isto. Prije polaska u školu očekujemo da dijete prepoznaje većinu velikih tiskanih slova (npr. da može točno pokazati slovo ili da može reći koje je to slovo kad mi pokažemo). Dijete ne treba znati pisati slova prije polaska u školu, ali većina djece zna napisati barem svoje ime.
Razvoj fonološke svjesnosti započinje osvještavanjem rime i sloga, a kad osvijestimo glas ili fonem započinje razvoj fonemske svjesnosti ili svima poznatog „slovkanja“. Prva faza razvoja fonemske svjesnosti je izdvajanje 1.glasa (Što prvo čuješ kad kažem Auto i/ili A kao…auto, avion, autobus…). Prvo izdvajamo vokale, onda slova iz vlastitog imena pa prezimena i tek onda preostale glasove. Dijete ne treba poznavati slova prije polaska u školu, ali treba čuti koji glasovi se nalaze u riječi. „Slovkanje“ se zapravo zove fonemska analiza i predstavlja zadnju razinu fonološke svjesnosti. Dakle, da bi dijete moglo „slovkati“ postoje razine kojima treba ovladati prije; prepoznavanje i stvaranje rime, spajanje i rastavljanje riječi na slogove, rastavljanje rečenice na riječi, izdvajanje prvog pa zadnjeg glasa u riječi te spajanje glasova u riječ ili fonemska sinteza (npr. Kad ja kažem M-I-Š što sam rekla?). Preskakanje razina dovodi do nedostatno razvijene fonološke svjesnosti što vrlo često uzrokuje teškoće u čitanju i pisanju.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Danas imamo mnogo izvora zadataka za poticanje predvještina čitanja i pisanja, uključujući i odlične vježbenice poput „Iz vrtića u školu“ koju su osmislile dvije logopetkinje, Sanja Lanc i Maja Vincek Slunjski. Preporučam i ICT-AAC besplatne aplikacije za poticanje, a više savjeta možete pronaći na Instagram profilima mnogih logopedskih kabineta te na profilu @mama_logoped_logo2go.
Teškoće u području razvoja predvještina čitanja i pisanja vrlo često možemo izbjeći, uz pravovremeno i pravilno poticanje. A kad znamo kako, vjerojatnije je da ćemo u tome i uspjeti. Jer znanje je uistinu moć, a prevencija je ključ zdravlja.
Fotografije: unsplash.com
