Biti roditelj iskustvo je koje mijenja život, nagrađuje i zadivljuje, ali nisu svi spremni preuzeti tu ulogu.
Sve više parova u kasnim dvadesetima i tridesetima smatra da još nije pravo vrijeme za djecu. Planiranje djeteta temeljito se razmatra i često se odgađa do kasnih tridesetih ili ranih četrdesetih godina. Kao rezultat, obitelji postaju sve manje, a mnogi parovi odlučuju se za samo jedno dijete. Što se događa? Koji su razlozi iza ovakvih odluka?
Produžena adolescencija i želja za vremenom posvećenom sebi
Novo istraživanje pokazuje da samo 55 % pripadnika generacije Z i milenijalaca planira imati djecu. Čak jedan od četiri ispitanika u dobi između 18 i 34 godine potpuno je odbacio ideju roditeljstva, a najčešće navedeni razlog je želja za vremenom posvećenom sebi.
Mladi danas prolaze kroz razdoblje produžene adolescencije, u kojem dolaze do tradicionalnih životnih prekretnica mnogo kasnije nego prethodne generacije. Milenijalci u rekordnim brojevima žive kod roditelja i odgađaju brak i roditeljstvo. Ovo je posebno uočljivo u Hrvatskoj, gdje je prosječna dob u kojoj mladi napuštaju roditeljski dom 33,4 godine, što je najviša dob u Europskoj uniji. Ova promjena može se objasniti različitim čimbenicima, kao što su duže školovanje, nesigurnost na tržištu rada i visoki troškovi života. Dok su prethodne generacije obično ulazile u brak i postajale roditelji u dvadesetim godinama, današnji mladi ljudi čekaju duže kako bi osigurali stabilnu karijeru i financijsku sigurnost prije nego što se odluče na te korake. Dok čekaju da sve bude spremno, mnogi parovi brinu da će izgubiti prijatelje i da će im nedostajati vremena za hobije. Također, strahuju da će uzimanje roditeljskog dopusta za brigu o novorođenčetu dovesti do zaostajanja na poslu ili, pak, do najgoreg – otkaza.
Kultura prodaje mlađim generacijama mit o slobodi izbora
Iako se produžena adolescencija na prvi pogled može činiti kao pozitivan trend, odgađanje prelaska u odraslu dob donosi značajne posljedice. Žene koje predugo čekaju s odlukom o roditeljstvu suočavaju se s ograničenim opcijama vezanim uz trudnoću i majčinstvo. S druge strane, odgođena odrasla dob donosi cijenu i za muškarce, koji se često osjećaju izgubljeno. Ne žele svi imati djecu, što je potpuno u redu. No, ta odluka treba biti osobna, a ne nametnuta kulturom koja preuveličava poteškoće 21. stoljeća. Na neki način, kultura prodaje mlađim generacijama mit o slobodi izbora, a istovremeno ih tretira kao vječne tinejdžere kako bi vrijeme njihove neodlučnosti iskoristila za sebe – za profit. Ovo je očito u trendovima poput lansiranja Happy Meala za odrasle. Takvi potezi jasno prikazuju kako se kulturi konzumerizma prilagođava sve, od hrane do planiranja obitelji. To dodatno otežava mladima donošenje odluke o tome hoće li imati djecu.
Zašto ljudi uopće imaju djecu?
Kako bismo se odmaknuli od vanjskih utjecaja na odluku o roditeljstvu, posvetimo se razlozima zbog kojih se ljudi uopće odlučuju imati djecu. Ta odluka često proizlazi iz duboke potrebe za stvaranjem smisla u životu, povezivanja s drugima i ostavljanja nečeg vrijednog iza sebe. Kada ljudi postanu roditelji, često prirodno stavljaju svoje ambicije i ciljeve u drugi plan kako bi se usredotočili na djecu. Roditeljstvo automatski preuzima njihov život, pružajući im osjećaj svrhe. Idete na posao zbog svog djeteta. Ustajete ujutro zbog svog djeteta. Nastavljate dalje.
Fotografije: pexels.com
