Kortizol se naziva još i hormon stresa. Izlučuje ga nadbubrežna žlijezda, a njegova se koncentracija u krvi kroz dan mijenja. Zadaće su mu razne, a one najznačajnije su da regulira raspoloženje i održava emocionalnu stabilnost. Njegova normalna razina utječe na prirodan otpor i izdržljivost tijela. Posljedica povišene razine kortizola u krvi može biti uzrokom smanjenog iskorištavanja glukoze u stanicama pa samim time i povišenja šećera u krvi, povišeni kortizol ubrzava propadanje bjelančevina, slabi imunološki sustav pa možemo zaključiti da ima izuzetno negativne učinke na cjelokupno zdravlje.
Negdje sam pročitala podatak da majke koje ostaju kod kuće sa svojom djecom proizvode više kortizola od osoba koje imaju najplaćenije profesije.
Od tih poslova, uzmimo za primjer kontrolu leta, ali da bismo dočarali stresne situacije u majčinstvu možda bi najbolje bilo opisati kako avioni ne slijeću prema rasporedu već kako sami žele i gdje žele pa onda odgovorna osoba, u našem slučaju, majka snosi posljedice.
Hormonalne promjene koje se događaju tijekom trudnoće, poroda i u postpartumu zasigurno su najekstremnije u ženinom životu. Među hormone koji su podvrgnuti velikom porastu tijekom trudnoće, nakon čega slijedi pad s porodom, su progesteron, estrogen, laktogen i prolaktin. S porodom i u ranom postporođajnom razdoblju estrogen i progesteron, dok kod dojilja prolaktin i oksitocin postaju relevantniji. Sustav koji regulira izlučivanje kortizola nije zanemariv u majčinstvu. Zanimljiva su izvješća istraživanja o uskoj povezanosti razine kortizola kod nove majke i kod dojenčeta, a ujedno pokazuju i sličan profil u smislu dnevnih oscilacija te način na koji se on povisuje/snižava pri reakciji majke na dijete.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Ako razmotrimo porod kao takav, ne uključujući eventualne traumatične događaje, intenzivan je dio života svake majke. Bio on prirodan i vaginalni, tijelo je ipak prošlo kroz velike fizičke i emocionalne napore, a tako i kroz spomenute hormonalne promjene. Ne govorim o kućnom porodu obzirom da on u Hrvatskoj zakonom nije reguliran već o bolničkom, medicinski kontroliranom porođaju te stoga i sami odlazak u bolnicu, u prostor koji je nepoznat, hladan i drugačiji od onog na što smo navikle, predstavlja stres odnosno porast kortizola. Uzmemo li u obzir ikakve intervencije koje su bile u tom porodu, dugotrajne bolove i moguće komplikacije, sve to predstavlja izuzetno veliki stres koji može, ali i ne mora odrediti daljnji tijek oporavka, postpartuma i cjelokupnog majčinstva.
Treći dan nakon poroda najčešće se opisuje kao i najteži za majku jer obično tada dolazi kući s novorođenčetom i mora upoznati sebe u novoj ulozi, a istovremeno skrbiti za maleno biće, cijeliti rane koje su ostale od poroda (prvenstveno mislim na maternicu, ali tu je onda i epiziotomija ili rana od carskog reza), a nerijetko brinuti i o starijem djetetu/djeci.
Puerperijem (babinje) se smatra razdoblje odmah nakon poroda i traje šest tjedana, a ujedno je i najkritičnija faza u životu majke i djeteta i to zbog velikih promjena koje su se događale kroz devet mjeseci u trudnoći, a sada tijelo mora vratiti u prvobitno stanje što je vrlo složen proces, a često popraćen baby bluesom ili postporođajnom depresijom.
Da bi se tijelo u potpunosti oporavilo od trudnoće i poroda potrebno je gotovo dvije godine. U te dvije godine oscilacije kortizola su neopisive jer svaka mama vodi kućanstvo, sa ili bez partnera, njeguje dijete, ima posao i karijeru, a to sve zajedno može rezultirati porastom hormona stresa pa tako i ostaviti posljedice po zdravlje.
Naravno da mi nisu dovoljni ovi reci kako bih opisala težinu majčinstva, no smatram da je nužno isticati da velika većina mama današnjice rade lavovske poslove. Majčinstvo od kojeg se osjećaš iscrpljeno i kao da ti je tijelo zapelo u onom „fight or flight“ načinu rada zapravo je znak da dobro radiš najteži posao na svijetu. Bez dana odmora, bez bolovanja, uvijek i stalno. Zato si čestitaj na tome. Budi ponosna na sebe.
Fotografija: Freepik
