Naučiti djecu da spavaju u vlastitoj sobi izazov je s kojim se kad tad susretne svaki roditelj. Pročitajte kako je to uspjela mama Sonja!
Iako smo završile sa serijalom podcasta “Priče iz spavaće sobe” koje smo snimale u suradnji s Dream With Us i iako smo obuhvatile važne teme poput nespavanja u prvim mjesecima majčinstva, brige o samoj sebi, brige o braku, o ženskom poduzetništvu, danas ćemo podijeliti još jednu goruću temu – kako premjestiti djecu iz bračnog kreveta roditelja u dječju sobu.
Nakon 5 godina co-sleepinga s djecom i mužem i svim mogućim varijacijama na temu, uspjela sam u naumu da muž pronađe put natrag u svoj krevet, a da djeca presele u svoju sobu. Iskreno, mislim da su glavni akteri ove avanture – mama i klinci. Dok god sam sama imala nedoumice kada je vrijeme, kada su spremni, zapravo je pitanje pitanja bilo – kada ću ja biti spremna na to?
Laže onaj tko kaže da mu nije lijepo pred spavanje ušuškati se pored mirišljave kože malaca, koji potiho dišu, gledat ih dok sanjaju i upijati ih dok su tako mali i prilijepljeni uz nas. Isto tako laže onaj tko kaže kako mu nije teško gužvati se, trpjeti udarce malih stopala, polusatna buđenja jer jednostavno u bračnom krevetu nas ima previše.
Kada sam shvatila da je vrijeme za to, prvo što sam odlučila je kupiti male krevete u koje fizički nećemo stati muž i ja. Sve varijante kreveta na izvlačenje završile bi tako da bi jedan malac došao k meni u krevet, a muž preselio u krevet na izvlačenje. Dakle, riješili smo dilemu koje krevete kupiti.
Nakon toga smo pripremili teren – sobica mora biti bajkovita, topla, ispunjena njihovim pričicama, omiljenim igračkama, mekanom rasvjetom i zabavnom posteljinom. Klinci će lakše preseliti u svoj prostor ako ga dožive intimnim i sigurnim. Mi smo to uspjeli s novim, Dreamhood tapetama na kućice koje zovu na zamišljanje kakvi se životi kriju iza malih prozorčića.
Zatim smo birali posteljinu. Luka obožava žutu boju, a Šimun voli tigrove, tako da nam je Dream With Us dječja posteljina došla kao personalizirana narudžba.
Između krevetića stavili smo drvenu ladicu za knjige, također iz ponude Dream With Us, popunjenu omiljenim naslovima, te mekane vreće za autiće i akcijske junake. I jedan i drugi dobili su svoje plišance, jedan slonića, a drugi zeku, koje čuvaju po noći i krenuli smo u avanturu odvajanja.
Muž i ja, bili smo uporni, ima noći kada doslovno šećemo kao da mjesečarimo od našeg do njihovog kreveta, ima noći kada se mlađi ušulja među nas, pa kada ga “skužimo”, vraćamo ga uz suze natrag u krevetić, ali više je onih dana kada dečki prespavaju čitavu noć, a muž i ja se konačno vraćamo jedno drugome.
Divno je priuštiti si period zajedničkog spavanja, ali treba dati priliku našim malenima da se osamostale, a mami i tati da se vrate jedno drugome.
priče iz spavaće sobe: priča o majčinstvu i nespavanju – SUPERMAME
