zašto pretpostavljamo da nam partner treba pročitati misli?

”Pretpostavljam da bi se mogao naljutiti ili uvrijediti ako ti kažem pa radije šutim.”

”Pretpostavljam da sam dosadna s tim pitanjima jer uvijek dobivam iste odgovore.”

”Pretpostavljam da nemaš vremena pa neću ni predložiti.”

”Pretpostavljam da mu se ne bi svidjelo pa neću ni pokušati.”

”Pretpostavljam da to već znaš jer se podrazumijeva pa neću više govoriti.”

Uh, kako te pretpostavke guše. Uništavaju odnos. Mislimo da nam partner treba čitati misli jer je to dokaz ljubavi. Da zna što nam treba. Da se treba drugačije ponašati jer ovo što radi znači da me ne voli i ne poštuje dovoljno. Da ne moramo više govoriti jer se predugo poznajemo pa zna što očekujemo, koje stvari volimo, na koja mjesta želimo ići.

Današnji parovi propterećeni su poslom, pod stresom su, zaokupljeni su odgojem djece i balansiranjem svih obaveza u životu, a gdje su tu još i društveni život i vrijeme za sebe. A da ne spominjemo vrijeme u dvoje, bez djece. Početni žar nestaje s novim obavezama, manjkom vremena i djecom. Teško ga je održavati, a još teže kada se navedene pretpostavke uvuku u odnos. Suvremeni pogled na partnerstvo vrišti o tome da su vrijeme u dvoje i održavanje žara među partnerima nužni. No, kako to održati?

Najveća naša moć je sposobnost davanja ljubavi. U odnosu je svatko od nas u potpunosti odgovoran za ono što daje: informaciju, razumijevanje, podršku, otvorenost, postavljanje pitanja, govorenja što nam ne odgovara i što očekujemo. Odgovornost svakoga od nas je omogućiti partneru da se uz nas osjeća poželjno, slušano, cijenjeno, bitno, voljeno. Često možemo čuti da je intimnost ključ dobrog odnosa. Pa, složila bih se s time. O tome govore i seksualni terapeuti.

Ljubav cvate u uvjetima bliskosti, zajedništva i jednakosti, rekla bi autorica Perel. Ono što jača odnos su komunikacija, intimnost, povjerenje, vjera u sebe, samopoštovanje, briga o drugome. Žudnja je u suprotnosti s navikama i dosadom. Ako imate iskustvo ljepših i drugačijih trenutaka na početku veze ili braka nego što je to danas, možete uvesti stare navike nazad. Biti će teško jer ih nije bilo neko vrijeme. No, u radu s parovima se, između ostalog, pokušavaju osvijestiti stari načini zabave koji su par zbližili. Govore se želje i objašnjavaju se promjene koje su se svakome od njih u međuvremenu dogodile. Izbjegavaju se pretpostavke poput: “Ovo mu sigurno više nije privlačno”, “Ispast ću smiješna”, “Možda je promijenio mišljenje o meni”. Ako nešto ne damo, ne možemo znati što bismo mogli dobiti nazad. Ako više nismo zadovoljni, naša je odgovornost pokušati popraviti. Možda neće biti isto, ali se može otkriti mnogo toga novoga (i možda boljega).

I sjetite se: Možete li vi čitati misli drugima? Zašto očekujete da drugi čitaju vama?

Fotografija: unsplash.com

SARA 31-godišnjakinja s iskustvom braka i razvoda, majka mrvičaste, nasmijane i otvorene djevojčice. Po zvanju pedagoginja, koja trenutno studira realitetnu terapiju. Iskrena i direktna, nasmijana, znatiželjna, optimistična, uporna i brzopleta. https://snaznamama.com/