Majčinstvo je prisutno u životima djevojčica mnogo prije nego što svjesno požele i počnu planirati majčinstvo. Od malih nogu navikle smo gledati na svijet i ulogu majke u crno bijelim tonovima: lijepi princ na bijelom konju, beba s roza mašnicom, zločesta vještica bez djece u crnom šeširu. U stvarnosti, majčinstvo je jedno od najkompleksnijih životnih uloga. Majčinstvo je vrtlog ugodnih i neugodnih emocija, koje može biti vrhunac samoispunjenja i omča za vratom. Ako želimo biti sasvim iskrene, moramo priznati kako majčinstvo sadrži sve boje. Ono nije crno ili bijelo, ono je istovremeno i crno i bijelo. Kada smo djevojčice, pripremamo se na majčinstvo i okruženi smo porukama kako nas jedino majčinstvo može usrećiti. Istovremeno, gledamo naše umorne majke koje u svakodnevici nisu sretne. Suočavanjem s majčinstvom prilikom odrastanja odbacujemo stare…
kakvo roditeljstvo se danas nosi? svemoguće i nemoguće.
Kao da biti mama i tata nije dovoljno zahtjevno samo po sebi? Umjesto podrške i razumijevanja u našoj okolini često nailazimo na savjete koji nameću još nerealnija očekivanja od naših vlastitih (dovoljno nerealnih!), osuđuju naša ili dječja ponašanja kao kakav odred za ćudoređe, ispravnost i besprijekornost – bilo da se radi o održavanju kućanstva, prehrani, poslu, partnerskim odnosima ili odgoju. Sve to uz krilaticu “Tako ti je to, a što si mislila?” ili još bolju “Tako je i nama bilo!”, i zaborav da je puno toga bilo drugačije, da se vremena, uvjeti i znanja ne mogu uspoređivati kroz stoljeća, ali i uz (ne)svjesno ignoriranje činjenice da to, ako ništa drugo, ne znači da “tako” treba biti i nama. Uz sve zahtjevnije životne uvjete u kojima podižemo djecu, sve veće zahtjeve…
zašto roditelji pucaju k’o kokice?
Zamislimo sljedeću situaciju na poslu: Naša uloga je jako važna, svi imaju visoka očekivanja i o našem uspjehu ovisi budućnost firme. No postoji caka: Nitko nam zapravo ne zna točno reći po kojim kriterijima će se vrednovati naš posao. Svi daju savjete, ali savjeti ne pomažu već patroniziraju. Važni smo, ali potplaćeni i prvi na udaru kritike ako nešto pođe po krivu. Da li bi u jednom momentu pukli kao kokica? Naravno da bi! Što kada isto vrijedi za roditeljstvo, uz ‘mali’ dodatak: Posao kojeg imamo nam je najvažniji na svijetu, s njime stvaramo jaku, posebnu emocionalnu vezu. Posao je odgoj našeg djeteta, odnosno dobrobit samog djeteta. Kao i kod posla, možemo se složiti da djeca jesu važna i da o njima ovisi budućnost. No postoji caka, odnosno jako puno…
dočekaj proljeće punih baterija i proBUDI DOBRO u sebi!
18 stručnjaka vode te na putovanje prema većem zadovoljstvu i boljim odnosima Koliko si puta čula ili izrekla rečenicu “Budi dobar!”, “Budi dobra!”? Jesi li ikada osjetila da se iza nje skriva puno toga, ali malo toga korisnog. Može značiti “poslušaj me”, “nemoj me sramotiti”, “daj mi malo mira”, “učini kao svi drugi”, “ne kompliciraj mi život”, “daj ušuti malo”, “olakšaj mi”… i sve su to želje i potrebe u kojima nema ničega neobičnog niti lošeg, osim što ne stojimo iza njih, već ih prebacujemo drugima u nadi da će nam dati ono što si same ne dajemo. Bila bi to bezazlena igra riječi da nas ne košta puno: ne uzimamo ono što trebamo, ne idemo za onim što želimo. Jer smo i same naučile biti dobre umjesto kako biti…
kakav bi trebao biti bolji put odgoja i obrazovanja?
Centar za roditelje Klubko poziva na konferenciju “Treći put – novi temelji odgoja i obrazovanja”, na kojoj stručnjaci istražuju nove smjernice odgoja i obrazovanja, dajući svoj doprinos promišljanju važnih pitanja: Kako da nam svima bude bolje – djeci, roditeljima, stručnjacima? U obiteljima, vrtićima, školama, na poslu i u nama najvažnijim odnosima? Što radimo dobro, što možemo bolje, u čemu griješimo? Kako pronaći put kvalitetnog vođenja u obitelji i uspješnog rada s novim generacijama? Ne tako davno odgoj se činio lakšim. Poštivanje starijih temeljilo se na ulogama roditelja, odgojitelja, učitelja i autoritetu koji je iz njih proizlazio, odluke i postupci starijih nisu se propitkivali, izvršavanje zadataka bio je cilj koji se poticao nagradama i kaznama. Zaokret u odgoju pokrenut modernim roditeljstvom djecu je oslobodio stega autoriteta i očekivanja te doveo do…
zašto je važno čitati djeci?
U suradnji s Philips Avent donosimo vam poseban serijal podcasta sa zanimljivim gošćama u kojima ćemo pričati o trudnoći, majčinstvu i svim izazovima koje roditeljstvo nosi. U novoj epizodi podcasta u suradnji s Philips Aventom ugostile smo Barbaru Perasović Cigrovski, psihologinju, certificiranu voditeljicu seminara Familylab-a i osnivačicu i voditeljicu centra za podršku roditeljima Klubko. S Barbarom smo popričale o važnosti čitanja i pričanja priča djeci. Koji su benefiti čitanja djeci, koliko su važne prilikom uspavljivanja, djeluju li kao utjeha i kako motivirati onu djecu koja čitanje baš i ne vole poslušajte u ovoj epizodi podcasta. Klubko prihvaća i razumije realnu sliku roditeljstva i stvara ponudu i sadržaje prema stvarnim potrebama roditelja. Klubko se rodio iz spoznaje da je roditeljima, a posebno u prvoj godini bebinog života, podrška zajednice prijeko potrebna,…
Klubko organizira konferenciju “Razvoj, zdravlje i odrastanje u vrijeme krize”
Centar za roditelje Klubko odlučio je na poseban način obilježiti godišnjicu lockdown-a: Kroz 6 dana na 18 događanja, 16 predavača progovaraju o dječjem razvoju, tjelesnom i mentalnom zdravlju, odrastanju i roditeljstvu u sad već ne tako novom normalnom. Polazeći od definicije zdravlja koju je 1926. dao Andrija Štampar, a 1948. usvojila Svjetska zdravstvena organizacija, prema kojoj je „zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti“, ali i od revizija iste jer potpuno i apsolutno nije dostižan standard, u godini u kojoj se i odrasli i djeca suočavaju s povećanom količinom faktora rizika za zdravlje i smanjenom količinom poticajnih okruženja za razvoj, tema konferencije voditeljicama Klubka nametnula se sama od sebe: “Želja nam je osvijestiti, podsjetiti, osnažiti i podržati roditelje i stručnjake na njihovom…