“Razmaženi su!”, “Sama si kriva što su takvi!”, “Pusti ih da plaču pa će se naučiti!”….. Ajmo drage mame, koliko puta ste čuli ovakve izraze kojima vam direktno i indirektno daju do znanja da nešto u svom “poslu” ne radite dobro? Koliko puta su vam i oni koji imaju i oni koji nemaju djecu, natuknuli da bi oni vaš “posao” odradili bolje? Neka se ne nađe uvrijeđenim poneki tata ako ovo čita, ali obraćam se mamama prije svega što su mame nekako uvijek “krive” za ono “loše” kod djece. Ili se meni barem tako čini. Moja prva velika “greška” u odgoju svoje djece jest ta što su svi pretjerano vezani za mene. Ok, Eva je sada već velika, ali ovo dvoje malih ne želi ostati nigdje, niti s ikim bez…
učimo djevojčice da umjesto kuće spremaju revolucije!
Napomena: u idućem tekstu bit će puno generaliziranja. Nisu svi roditelji isti i, na sreću, danas jako puno mama i tata svoje djevojčice i dječake odgaja jednako, igračke i aktivnosti djeca sama biraju, pa tako cure idu na nogomet, a dečki na balet. I to je nešto prekrasno, kada imamo sluha prema vlastitoj djeci, iste ne etiketiramo, nego ih odgajamo kao prekrasne pojedince. Vratimo se sada našem naslovu… “Učimo djevojčice da umjesto kuće spremaju revolucije” natpis je koji sam pročitala na jednom plakatu, prije par godina, na noćnom maršu povodom Dana žena. Tada nisam bila mama jedne djevojčice, ali ta mi se rečenica duboko urezala u pamćenje. Danas sam mama jednoj maloj curici, i ova me rečenica počela proganjati. Kako, u ovome ludome svijetu, odgajamo svoju djecu? Sve su bebe slatke, ali…
pokrenuta peticija za uvođenje seksualnog obrazovanja u škole!
Na inicijativu portala Reci.hr te uz podršku 16 inicijativa i udruga pokrenuta je Peticija za uvođenje sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja u škole kao obveznog nastavnog predmeta! Kampanja ‘Nisam tražila’ razotkrila je razmjere seksualnog uznemiravanja i nasilja u obrazovnim ustanovama, na radnim mjestima, na ulicama naših gradova. Nebrojena bolna svjedočanstva, deseci prijava seksualnog uznemiravanja i nasilja upućenih na adrese hrvatskih akademija i fakulteta, svjedoče o dva ključna problema: nekažnjavanju seksualnog nasilja i nedostatku sustava prevencije. Razmjeri ovog problema, za koji nitko ne želi preuzeti odgovornost, zastrašujući su: svako peto dijete doživjelo je neki oblik seksualnog nasilja, a više od 90 posto seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja ne bude nikada prijavljeno ili otkriveno. Sveobuhvatno seksualno obrazovanje unutar sustava obrazovanja jedan je od najvažnijih alata u prevenciji seksualnog uznemiravanja i nasilja. Međutim, zdravstveno obrazovanje kakvo…
kako se nositi s nepoželjnim ponašanjem djeteta?
Ponašanje djeteta, dječji karakter i njegove nuspojave. Potaknuta nedavnim događajem kad sam se osjetila nemoćnom i nesigurnom odlučila sam nešto reći o svojem iskustvu dječjeg karaktera i odgoja kojeg pokušavam prakticirati. Prijateljica i ja smo imali kućni ‘play date’ s dvoje djece iste dobi koji se pretvorio u sve samo ne ‘play’. Od samog početka igre moja H. nije bila zainteresirana za igre koje je htio njen vršnjak igrati. Ljutila se kad joj je uzeo lutku za šminkanje, a vrhunac dječjeg druženja je bio kad je ‘poludjela’ jer je prijatelj našminkao lutku s plavom paletom boja! Igri više nije bilo povratka jer se moja H. durila kao mali ‘Durica’ i nije mogla prijeći preko tog nemilog događaja (šminkanja ženske lutke plavom bojom). Više nije htjela ni pozdraviti svog prijatelja na…
učenje ne počinje ulaskom u školu
Postoje trenutci u životu u kojem ti se sve što znaš i jesi okrene naglavačke. Postoje trenutci koji ti se toliko urežu u svaku poru da se više nikada ne možeš vratiti na ono što je bilo ili što si ti mislio da je sastavni dio tebe. Za mene, kojoj se cijeli život više-manje vrti oko učenja i podučavanja, bio je to trenutak u kojem sam shvatila da učenje i podučavanje nisu isto. učenje i podučavanje nisu isto Možda je nekima to vrlo očita činjenica, ali dopustite mi trenutak da objasnim zašto je meni trebalo oko 35 godina da dođem do te spoznaje. Prvo: uvjerili su me da učiti ne možeš bez ići u školu i da se vrata znanja otvaraju u trenutku kada uđeš u tu mističnu ustanovu s…
gđica Tinejdžerica
Čitam Supermame. U sebi (i u uskom krugu prijateljica) dijelim i slavim te Supermame. Nose se sa svojim situacijama ne samo hrabro nego i glasno. I tu mislim da je ključ, a i negdje sam pročitala: “Share your story. It might become someone else’s survival guide. I eto, odlučila sam i sama podijeliti svoju priču. Tipična sam mama tipične djece. Nit’ gori, nit’ lošiji od ostalih o kojima pišu Supermame. Samo…jedna je sad tinejdžerica! kad ti terrible-two izgledaju kao En-ten-tini Dok sam predavala u srednjoj školi, shvatila sam da je to tinejdžersko doba zaista posebno. I puno prije nego je gđica Tinejdžerica ugazila u “to doba”, počela sam razgovarati s njom o tome da će kad dođe “to doba” svađe biti česte, svaka će vidjeti situaciju iz svog kuta, moji će…
zašto govoriti djeci “ne” ponekad i nije baš najbolji izbor za njih?
Dijete pokazuje put. To je jedan od principa unschooling filozofije. Dijete je ono koje odlučuje, a roditelj (ili skrbnik, pedagog ili učitelj) je onaj koji pomaže, inspirira, usmjerava i pomaže. Često se zabunom misli kako je unschooling isto što i zanemarivanje djeteta, jer se djetetu, eto, pusti baš sve pa se o njemu ne treba ni brinuti niti u njega ulagati. Ali ono što unschooling upravo je, je briga o djetetovom cjelokupnom biću – ne samo o znanju koje stiče, već i o njegovom fizičkom, emocionalnom i mentalnom bitku. Unschooling je ulaganje, životno ulaganje: vremena, truda, energije, znanja i mogućnosti u vlastito dijete. Sandra Dodd, jedna od najvećih živućih unschooling mama, kaže kako je unschooling ulaganje minimalno vremena koje bi prosječno dijete provelo u školi plus još pola toliko –…
ova knjiga pomoći će vam da razumjete faze razvoja kroz koje prolazi vaše dijete
Roditelj si djeteta do druge godine i pitaš se što te sve očekuje u mjesecima pred tobom? Ako te zanimaju konkretne i provjerene činjenice pisane jednostavnim jezikom onda je moguće da postoji nešto što bi ti moglo pomoći. Radi se o knjigama ‘Iz Perspektive djeteta 1 i 2’ autorice Antonelle Kuzma. Jedna je knjiga za prvih 12 mjeseci, a druga od 12. do 24. mjeseca. Radi se o knjigama u kojima se nalazi opis razvojnog stadija djeteta, mnogi savjeti i trikovi koji ti mogu pomoći u burnoj svakodnevnici te ideje i aktivnosti koje potiču rad na sposobnostima i samostalnu igru. Autorica je znanstvenica koja je zaljubljenica u znanje, razvoj djece i stvaranje zajednice koja priprema djecu na stalno mijenjajući moderni svijet. Imajući to na umu knjige je osmislila kao alat…
kako je biti mama dječaka? puta dva
Oduvijek sam maštala kako ću imati žensko dijete (u ono malo vremena u kojem sam uopće i razmišljala o mogućnosti da bih imala djecu). Jer, da budemo iskreni, nije me to baš puno privlačilo dok sam bila mlađa. Ali imala sam film u glavi da ako to bude ostvareno, da ćemo se igrati sa Barbikama koje sam tako brižno sačuvala, da ću joj pustiti dugu kosu i raditi pletenice kao što je to meni moja mama radila, da ćemo otići na kavu i sladoled, da ćemo gledati romantične filmove zajedno kada bude starija. Da ću imati društvo za shopping i trač partije i jednom kad odraste. I, kako to obično biva, život ti se nasmije u lice. Pa je mene podario sa dva dječaka. Dva divna, plavokosa, živahna dječaka. ŽIVAHNA….
kad dođe drugo dijete
U zadnje vrijeme imam jako puno inspiracije za pisati, a kronično malo vremena za pretočiti sve što mi prođe glavom na “papir”. Ali, jutros me dočekala govorna poruka moje najbolje prijateljice i navela me na razmišljanje o tome postoji li uistinu razlika između prvog i drugog djeteta, da ne govorim između prvog i svakog drugog djeteta. Već sam pisala o tome kako je u samoj trudnoći ogromna razlika, a kakvo je stanje nakon drugog poroda. Kod nas je prvih mjesec i pol dana bilo užasno. Mislila sam da se iz tog kruga horora i noćnih tantruma nećemo dugo, dugo izvući. Dobila sam jako puno savjeta i podrške od jako puno mama, prijateljica, suradnica, pa čak i od stručnih osoba. Manje-više se sve svodilo na to da neka djeca lakše, a…
