kako i kada uključiti djecu u kućanske poslove i pripremu hrane? Da se razumijemo uključivanje djece u kućanske poslove zapravo znači puno više posla za roditelje, ali jako dobro utječe na razvoj samopouzdanja, discipline i odgovornosti. Dosta roditelja ne želi uključiti djecu u kućanske poslove, misleći da će im tako oduzeti vrijeme za igru. Uz male trikove kućanske poslove možete pretvoriti u zabavu uz koju će vam vrijeme brzo proći. Pitanje koje često roditelja muči je KADA? Pa tu nema zapravo nekog ispravnog odgovora. Jer u “modernom” društvu vrijednosti su se malo okrenule i djecu se sve manje „opterećuje“ kućanskim poslovima, a daje im se sve više slobode. Svako dijete je individualno. Od malena dijete gleda nas, upija, mi smo mu ogledni primjer. Smatra se da bi dijete od navršene…
kako preživjeti dječji rođendan?
Kada dječji rođendan postane nova disciplina, a Instagram mjesto natjecanja, znaš da je društvo pogriješilo kao Vakula prognozu za idući tjedan, a ti se pogubila u moru iskrenih i manje iskrenih preporuka. Sjetiš se tada 90-tih i svojih slavljeničkih dana kada je rođendanski party bio jedan jedini i to kućni, a uključivao je sve od rodbine i prijatelja do “Mačjih očiju” i Efekt žvaki. Skakanje po krevetima bila je glavna zabava, a na video rekorderu “gorio” bi 101 Dalmatiner nasnimljen preko Snjeguljice ili Kralja Lavova. Jelo se sve što je mama ili baba znala pripremiti (najčešće mini sendviči s majonezom, zimskom i krastavcem na vrhu), a pio se Vindijin sok na slamčicu kojeg si osim na rođendanima imao priliku vidjeti i na školskim izletima. joker pola-pola Ponukana nedavnom proslavom Milinog…
u novoj epizodi podcasta Ivana nam je otkrila tajne dobre organizacije
U 17. epizodi podcasta ugostile smo hrvatsku Marie Condo – Ivanu Šušković, vlasnicu vrlo popularnog Instagram profila @idemo_redom na kojem daje savjete za raščišćavanje i bolju organizaciju prostora i života. Saznajte kako se rodila Ivanina ljubav prema organizaciji, što ju je motiviralo te kako se iz toga rodio njezin Instagram profil. Koja je razlika između loše organizacije i neurednosti, otkuda krenuti, jesmo li mi žene preopterećene čišćenjem i koliko je dobra organizacija bitna u majčinstvu. Jesu li ljudi koji žive s manje stvari zaista sretniji i uspješniji? Kako se odvojiti od stvari za koje smo emotivno vezani? Kako uključiti djecu u kućanske poslove? Također, podijelile smo s vama koji su naši omiljeni proizvodi za čišćenje, otkrile smo koji su nam najomraženiji kućanski poslovi, koliko često usisavamo i peglamo i od kojih…
svjetski dan prevencije suicida
Suicid je neugodna tema, tabu tema, tema koja se izbjegava i koja se taji. Bolna je za one koji ostaju. Bolna je sama po sebi, zbog gubitka. Bolna je i zbog osude društva. Nedavno se na društvenim mrežama pojavio uznemirujući video mladog muškarca koji je počinio suicid online. Činjenica je da nas je sve zaprepastilo da itko poželi pogledati taj užasan trenutak očaja u kojoj se osoba koja počini suicid nalazi. Jer, suicid je konačan, bolan, bespovratan, stravičan čin koji za sobom ostavlja tragične posljedice. Može li se spriječiti? Može! 10. rujna se obilježava vrlo važan, Međunarodni dan prevencije suicida, s ciljem podizanja svijesti društva o potrebi i obvezi aktivnosti na prevenciji samoubojstava na globalnoj razini. Svake godine 800.000 ljudi izvrši suicid. Svakih 40 sekundi jedna osoba počini suicid. (Svjetska…
majčinstvo i mentalno zdravlje
U jedno prohladno jesensko predvečerje, dvije djevojčice obraza i ručica rumenih od zime i išibanih hladnim vjetrom došle su s tatom kući sa sata plesa. Bacile su se u zagrljaj mami koja na kauču, mirujući, u velikom trbuhu čuva malenog čovjeka u nastajanju. Grčevito grleći mamu, jedna od djevojčica progovorila je: „Mama, znaš li onu našu prijateljicu s plesa? Rekla nam je da je njena mama postala anđeo, da živi na nebu, da je više nikada neće vidjeti i da joj jako nedostaje.“ Uslijedio je trenutak šokiranosti i paralize. Kako je moguće da ta lijepa plavooka mlada žena više nije među nama? Kakav život, kakva lutrija. Bolest ne bira. A čini mi se da sam ju nedavno vidjela. Ženica mojih godina, dovodila je svoje dvije kćeri na ples. Jednoj je…
samo mama!?
Nedavno me susrela poznanica moga brata i kako se nismo vidjele dulje vrijeme, stala ona da par minuta popriča sa mnom… I kako to u “small talk-u” biva, odjednom će ona meni: “Pa koliko ti ono djece imaš?!” U tom prvom trenutku nisam ni primijetila negativan prizvuk njenog pitanja pa sam veselo odgovorila: “Troje je moje, a povremeno nam dođe još dvoje od muža”. Moj suprug ima dvije cure iz prvog braka tako da par puta tjedno, i svaki drugi vikend u našoj kući bude petero djece u rasponu od 1 do 13 godina. I iskreno, do sada nikome od nas to nije bilo nekako čudno, ali očito nas “javnost” drugačije percipira. Nebitno, nisam ovdje htjela o broju djece, već o nečem drugom. Da se vratim na poznanicu mog brata,…
maja marić: blog mi nije dovoljan, želim i mogu više
Maju Marić našim vjernim čitateljicama nije potrebno previše predstavljati. Istetovirana supermama s njemačkom adresom. Zaljubljenik u pisanu riječ, fitness fanatik i predani obožavatelj onesija. Jarac u horoskopu, novinar po zanimanju, mama po vlastitim preferencijama. Bori se protiv predrasuda od kada zna za sebe, prečesto i nesvjesno tako da je već profesionalac na tom polju. Sarkazam i humor njeno su oružje. Maja je naša omiljena blogerica i jedna od onih čije tekstove nestrpljivo očekujemo. Na svom Instagram profilu danas broji nešto više od 11.000 pratitelja, a odnedavno je odlučila zaploviti i vlogerskim vodama. Majin nas je YouTube kanal zaista iznenadio i probudio znatiželju pa smo odlučile porazgovarati upravo o tome. Zašto si otvorila YouTube kanal? Jednostavan razlog bi bio: jer nisam imala vremena za pisanje. Snimanje videa nešto je što radimo…
voljeti sebe, ali ne na silu
U starijoj verziji sebe, nikad ne bih objavila ovakvu fotku bez da ju prvo obilato ispeglam i provučem kroz pregršt filtera, a ako bih ju i objavila takvu, uz nju bi došao set isprika, kao npr.: „Ovo tijelo je rodilo, patilo, lomilo se, živjelo….svi ovi ožiljci su tu kao podsjetnik na….“ Blah. Ovo tijelo je moje tijelo i odnedavno dolazi bez isprika. Nemam više potrebu ispričavati se, prvenstveno sebi. Nemam više potrebu manijakalno pokušavati biti 3 broja manja u obujmu kostiju, kada moje kosti fizički ne mogu biti manje. Nemam više vremena provoditi život u razmišljanju o tome kako izgledam i uklapa li se moje tijelo u standarde koji su neodrživi i nerazumni. Bitnije od neimanja potrebe i vremena je što sam si oprostila da moje tijelo to ne može….
nije u redu!
Prije pet mjeseci sam vam pisala o svom porođaju, o svom pozitivnom iskustvu. Rodila sam bebicu prirodnim putem, taman kad je pandemija počela. Rodila sam bez epiduralne, bez dripa, bez pucanja, bez šavova, bez hematoma, bez krvarenja i teških posljedica. Bez partnera pored sebe. I kad me netko pita kako je bilo, uvijek ću reći “Bolno, ali super! ” i zaista to mislim. Nakon tog teksta, javilo mi se jako puno žena sve redom zahvaljujući mi jer sam im ulila nadu da ne mora sve biti loše. Da nije svaki porod neugodno i traumatično iskustvo. Jer žene STALNO slušaju loša iskustva i kad nekome spomeneš riječ porod, automatski svi povezujemo da je to nekakav strašan događaj od kojeg se teško oporavlja, ali se eto, mora dogoditi i ne možemo to…
pridružite se pokretu čitanja bebama
U kampanji „Čitaj svojoj bebi“ pod motom „Čitajmo im dok su još u pelenama“ okupili su se izdavačka kuća Tvornica snova, Pampers i Bipa s ciljem da pridonesu razvoju kulture čitanja, potaknu roditelje na čitanje djeci od najranije dobi i istovremeno ih educiraju. Time je za roditelje i sve koji brinu o dobrobiti djece stvorena platforma na kojoj se mogu informirati, zabaviti i saznati nešto novo o utjecaju čitanja na razvoj djece. Za edukativni dio kampanje pobrinuli su se poznati stručnjaci Tomislav Kuljiš, autor, terapeut i predavač i Marija Ott Franolić, znanstvenica i voditeljica radionica čitanja. Svojim su tekstovima potvrdili ono u čemu se brojni se znanstvenici i slažu – čitanje bebi još u maminom trbuhu korisno je za budući razvoj. Čitanje od najranije dobi pozitivno utječe na razvoj memorije…
