Oznaka: odgoj

s prvim djetetom pogriješila sam…

…koliko puta ste čule ovu rečenicu? Ili još bolje pitanje – koliko puta ste ju SAME izgovorile? Prva dižem ruku, priznajem da jesam i to – nebrojeno puta! Nedavno sam bila na jednoj večeri u društvu desetak mama. Same. Bez djece i muževa. Treba se opustit – to smo si rekle. Ali naravno, kako to obično biva, pričalo se o djeci većinu vremena iako smo se dogovorile da je to zabranjena tema. Spoznaš u tim razgovorima puno toga. Ono što mi je zapelo u uhu je bila rečenica, koju sam i sama izgovarala, a ide ovako “S prvim djetetom pogriješila sam…” i onda krene nabrajanje. U jednom trenutku sam zastala, utišala sve glasove oko sebe i čula svoj unutarnji “Ma nisam ja ništa pogriješila! Radila sam u svakom trenutku najbolje…

što je to tako negativno u odgoju?

Zvuči li i tebi riječ «odgoj» negativno? Otkad sam i sama majka puno aktivnije razmišljam o konceptu odgoja. Puno je savjeta o odgoju. Puno je teorija o odgoju. Puno je tehnika i stilova u odgoju. Puno je toga što bi majke mogle ili trebale. Puno je odgovornosti na nama kad je tema odgoj. Odgoj je nešto što se vrlo često pripisuje nama majkama i ženama kao urođena sposobnost. TO je ono što se očekuje da znaš u trenutku kada postaneš majka. To je ono u čemu muškarci i tate također imaju važnu ulogu. To je ono što društvo smatra i svojom odgovornošću. To je ono i što sustav kreira. To je ono što je dijelom odgojno-obrazovnih ustanova. To je ono što nekome nedostaje. To je ono što netko vidno kultiviran…

Striček Duško: živimo u doba nepotrebne prerane intelektualizacije djetinjstva

Striček Duško, pravim imenom – Duško Ilijević, waldorfski je odgojitelj s dvadesetak godina neposredne pedagoške prakse u radu s djecom, ali i odraslima, a mi smo ga otkrile zahvaljujući Instagramu gdje na svom profilu @stricek_dusko odnedavno dijeli iskrene i korisne savjete o odgoju djece. Tko je striček Duško i kako se rodila ideja da dijelite svoje iskustvo na društvenim mrežama? @stricek_dusko je naziv profila na Instagramu i TikToku iza kojeg stojim ja, Duško Ilijević, zagrebački odgojitelj, iz Daruvara. Po prirodi sam znatiželjna osoba, koja voli glazbu, dizajn, umjetnost, arhitekturu, oldtimer motocikle i automobile, kreiranje rukama. Volim da mi je u životu interesantno, ali ponekad i dosadno jer tada nastaju nove ideje za koje već sada znam da neću imati vremena! Sama ideja da budem od pomoći današnjim roditeljima se kuha…

mirisi i okusi koji vraćaju uspomene na djetinjstvo

Kako je to nekada izgledalo, a kako ćemo mi to tek hendlati? Hodam po Lidlu i obavljam svoju redovnu nabavku, bacim pogled na dio gdje se najčešće pronađu kakvi kremasti deserti i primijetim tulumbe, natopljene u medu i vodi, a odmah pored njih baklave, s hrskavom koricom koje vraćaju u djetinjstvo, ali ne baš ono rano, već ono kada sam bila u buntu prema svijetu, kada sam se zaljubljivala na dnevnoj bazi i kada sam mislila da jedva čekam odrasti. Uzela sam tulumbe, baklave i čaj, sjela u auto i otišla u kuću svojih roditelja. Sjeli smo u boravak, izvadili džezvu koju je tata donio iz Sarajeva i krenuli s pričom.   Sjedila sam u tom boravku, sada kao majka dvojice dječaka, odrasla žena i razmišljala kako je bilo njoj,…

kako sam prestala biti mama koja samo viče?

“Ako smo uistinu u sebi skladni i razumijemo vlastite granice, mogućnosti i nedostatke i radimo na sebi onda smo u isto vrijeme sposobniji to vidjeti i dopustiti u vlastitoj djeci. I to je konstantan rad i proces potreban za njihov i naš rast i razvoj.” Kada bi barem bilo istinito da se sjećamo samo onoga lijepog, ugodnog, sretnog. Kada bi to posebno bilo u odnosu na našu djecu i na roditeljstvo – sve one dane i trenutke u kojima je iskonski divno i neproblematično. Možda bi to u isto vrijeme značilo da neki od nas ne bi imali više od nekoliko takvih trenutaka, možda bi to značilo da bi mozak uspio napraviti još veću zabludu i pojačati lijepa iskustva. No nije važno što bi bilo kada bi bilo, važno je…

kako je lijepo biti pametan s dvadeset

Kad imaš dvadeset i neku, dobro znaš što želiš i što ne želiš od života. Lijepo mu napišeš sve zahtjeve i jasno i glasno ih deklamiraš svima koji te žele saslušati. “Kad budem imala djecu, nikako neće biti razmažena. Neću ih stavljati da spavaju sa mnom u krevetu. Bit će pristojni i neće mi upadati u riječ kad budem razgovarala s drugima. Pa neću valjda trčati za svaku sitnicu doktoru. Imat ću vremena posvetiti se svome izgledu, a ne biti zapuštena kao većina majki koje viđam. Kad bi se samo malo potrudile, sve bi uspjele. Otac mog djeteta će biti odgovoran i dijelit će podjednako sve obveze. Djeca rastavljenih roditelja uglavnom se i sama rastaju pa ću odabrati onoga čiji su roditelji, poput mojih, u dugom i sretnom braku…” U…

povezujuće roditeljstvo – metoda odgoja zadovoljne djece, ali nezadovoljnih roditelja?

Povezujuće roditeljstvo ili gentle parenting – postoji li jedan univerzalan način odgoja djece? Sve mi koje smo ne tako davno rodile već od prvog plusića na testu bombardirane smo raznim internet savjetima što i kako s djecom. Od onih samih početaka što jesti u trudnoći, kako se pripremiti na porod, tisuće savjeta o dojenju, koje pelene koristiti i koristiti li ih uopće, dohrani i prehrani djece, treninzima spavanja i slično. Onda preživiš tu prvu godinu, ostaneš donekle zdravog razuma, dijete ti je živo, zdravo, raste i odjednom se nađeš u vrtlogu informacija o različitim vrstama roditeljstva te pod konstantnim upitima samog sebe hoćeš li ovime ili onime upropastiti svoje dijete te mu nanijeti neke doživotne traume. Društvene mreže su pune raznih stručnjaka i edukatora odgoja koji nam svakodnevno izbacuju nove…

strah od propuštanja i nemogućnost prepuštanja

Živimo brzo, želimo sve, po mogućnosti u isto vrijeme – biti, doživjeti, osjetiti, probati, vidjeti, naučiti, pružiti, ne propustiti… Želimo to i svojoj djeci vjerujući da tako radimo najbolje za njih. Od kada vodimo paralelne živote na društvenim mrežama, svjesno ili nesvjesno, bojimo se da ćemo nešto propustiti. Teško je oteti se tom dojmu kad se nudi toliko toga, a čini se da svi drugi stižu sve i pritom uživaju. Kao da bismo, ako propustimo, izgubili ritam s drugima, mjesto u društvu onih koji nam se sviđaju, ili sami ne bismo bili onakvi kakvima želimo biti. Ili ne daj bože, možda bismo zakinuli svoje dijete. A danas je neizmjerno važno biti dobar roditelj. Ne samo dobar, bolji. Teško se oduprijeti savjetima koji pršte sa svih strana i ne zaviriti u…

nisam dobro, a dobro sam

Majčinstvo je prisutno u životima djevojčica mnogo prije nego što svjesno požele i počnu planirati majčinstvo. Od malih nogu navikle smo gledati na svijet i ulogu majke u crno bijelim tonovima: lijepi princ na bijelom konju, beba s roza mašnicom, zločesta vještica bez djece u crnom šeširu. U stvarnosti, majčinstvo je jedno od najkompleksnijih životnih uloga. Majčinstvo je vrtlog ugodnih i neugodnih emocija, koje može biti vrhunac samoispunjenja i omča za vratom. Ako želimo biti sasvim iskrene, moramo priznati kako majčinstvo sadrži sve boje. Ono nije crno ili bijelo, ono je istovremeno i crno i bijelo. Kada smo djevojčice, pripremamo se na majčinstvo i okruženi smo porukama kako nas jedino majčinstvo može usrećiti. Istovremeno, gledamo naše umorne majke koje u svakodnevici nisu sretne. Suočavanjem s majčinstvom prilikom odrastanja odbacujemo stare…

dječje igre koje će izazvati i potaknuti na razmišljanje

Dječje igre i aktivnosti koje potiču na razmišljanje, a time stvaraju osnovnu predvještinu za sigurnije sudjelovanje u prometu. Usmjeravanje pažnje na detalje i povezivanje informacija su dvije kognitivne vještine koje su povezane i koje se zajedno razvijaju. Usmjeravanje pažnje na detalje je sposobnost usredotočiti se na male elemente ili dijelove nečega, dok povezivanje informacija uključuje sposobnost prepoznavanja uzoraka, kategorizaciju i stvaranje veza između različitih dijelova informacija. Kada se kod djece ove dvije vještine zajedno razvijaju, one zajedno predstavljaju osnovnu predvještinu za sigurnije sudjelovanje u prometu. Djeca počinju bolje razumijevati svijet oko sebe i o tome kako različiti dijelovi sustava funkcioniraju zajedno. Na primjer, dijete koje je sposobno usmjeriti pažnju na detalje i povezati informacije može bolje razumjeti zašto je na pješačkom prijelazu važno zaustaviti se i pogledati dolazi li vozilo,…